

Minhenska bezbednosna konferencija
Strah Evrope od Amerike
Američki državni sekretar Marko Rubio ublažio je ton obraćanja Evropljanima, ali poruka je suštinski ista – odnose treba obnoviti pod Trampovim uslovima




U razmeni vatre između Izraela i Hezbolaha uništeno više od 100 lansera raketa Hezbolaha, na Izrael ispaljeno 140 raketa. Ukoliko Izrael pokrene kopnenu ofanzivu na jug Libana, strahuje se da bi sukob mogao da preraste u širi regionalni sukob na Bliskom istoku
U izraelskom udaru iz vazduha u Bejrutu u petak ubijeno je najmanje 12 ljudi, ranjeno je 66, a najmanje devetoro hospitalizovanih je u kritičnom stanju.
Neimenovani bezbednosni izvori rekli su da su u tom izraelskom udaru ubijeni komandant Hezbolaha Ibrahim Akil i članovi Hezbolahove elitne jedinice Radvan. Oni su u trenutku udara bili na sastanku.
Akil je bio na sedam miliona dolara vrednoj poternici koje su za njim raspisale Sjedinjene Američke Države zbog sumnje da je Akil učestvovao u bombaškom napadu u Bejrutu 1983. godine u kome je poginuo 241 američki marinac.
U udaru je srušena jedna višespratnica u stambenom kvartu.
Dopisnici CNN videli su kako ljudi užurbano pokušavaju da spasu zatrpane u ruševinama. Očevici su rekli da su se zgrade tresle gotovo pola sata posle udara
Izraelski borbeni avioni bombardovali su tokom noći između četvrtka i petka, i u petak ujutro na položaje Hezbolaha u Libanu, a Hezbolah je uzvratio baražnom paljbom po naseljima na severu Izraela.
Izrael je saopštio da je pogodio više od 100 lansera raketa i nekoliko skladišta oružja.
„Ovo je početak nove faze rata“, rekao je Joav Galant, izraelski ministar odbrane.
Vazdušni napad usledio je posle eksplozije pejdžera i voki-tokija članova militantne grupe Hezbolah u Libanu, u kojima je nastradalo 36, a ranjeno više od 3.000 ljudi.
Hezbolah je eksplozije nazvao „masakrom“, „terorizmom“ i „objavom rata“, dodavši da je broj žrtava i veći od zvanično potvrđenog.
„Izrael je pokušao da ubije 5.000 ljudi za nekoliko minuta, na šta će Hezbolah odgovoriti“, rekao je Hasan Nasralah, generalni sekretar Hezbolaha.
Izraelski avioni izveli su udare na Mais al-Džabal i Kafr Kilu, a kao odgovor Hezbolah je lansirao 140 raketa na severni Izrael.
Izraelska vojska (IDF) saopštila je da su rakete pale u tri talasa, ciljajući mesta duž opustošene granice s Libanom.
IDF je saopštio da su neke od raketa presretnute i potvrdio da su dva izraelska vojnika poginula u borbama na granici sa Libanom, a da su vazdušni napadi na Liban sprovedeni u cilju „uništavanja terorističkih kapaciteta“ Hezbolaha.
IDF je saopštio da je cilj akcije da se „povrati bezbednost na severu Izraela kako bi iseljeni stanovnici mogli da se vrate u domove i kako bi se postigli ratni ciljevi“.
U međuvremenu, iz Libana je ispaljena nova baraža, koja je aktivirala sirene na severu Golanske visoravni.
Hezbolah je saopštio da je raketama „kaćuša“ gađao nekoliko mesta duž granice, uključujući više baza protivvazdušne odbrane, kao i štab izraelske oklopne brigade.
Hezbolah je naveo da su rakete bile odmazda za izraelske napade na sela i kuće u južnom Libanu.
Ukoliko Izrael pokrene kopnenu ofanzivu na jug Libana, strahuje se da bi sukob mogao da preraste u širi regionalni sukob na Bliskom istoku.
Hezbolah i Izrael razmenjivali su gotovo svakodnevnu vatru od 8. oktobra 2023. godine, dan nakon prve paljbe u ratu između Izraela i Hamasa, ali raketni baraž u petak je bio jači od uobičajenog.
Izvor: BBC/CNN/Reuters


Američki državni sekretar Marko Rubio ublažio je ton obraćanja Evropljanima, ali poruka je suštinski ista – odnose treba obnoviti pod Trampovim uslovima


Hiljade objavljenih dokumenata još uvek ne daju jasnu sliku o tome ko je bio saučesnik para Epstin–Maksvel u zlostavljanju koje je trajalo više od dve decenije, a ko sa tim zlodelima nema direktne veze. I bez neobjavljenih tri miliona dokumenata, jasnije je koliko su sve američke administracije i druge institucije doprinele nekažnjivosti koju je par zasigurno uživao


Kao prvi predsednik SAD, Vašington se našao u situaciji da sve što bude uradio i prakse koje bude uveo postanu presedani koje će njegovi naslednici nastaviti. Jedna od njih je princip o (samo)ograničavanju vlasti – sa položaja i funkcija treba otići onda kad još imate priliku da vladate, a smena vlasti treba da bude izvedena na miran način


Feljton o jednoj pesmi od 106 reči koja je pre šest decenija najavila današnju epidemiju usamljenosti, o samoći u ritmu lake muzike, o biznisu usamljenosti, o klasnom jazu usamljenika, beskućnicima i usamljenicima, o posesivnom individualizmu, o ekonomiji usamljenosti, o “neameričkoj samoći” i krizi muškog prijateljstva, o umreženim zumerima samotnjacima, o staračkoj čamotinji, o američkim samcima, o 40 odsto ruskih jednočlanih domaćinstava i o dva odsto ljudi bez igde ikoga u staračkoj samotinji u Srbiji, o netačnom imenu svakodnevne jadikovke


Dve osobe u pritvoru u Skoplju pošto su osumnjičene da su povezane sa zaplenom pet tona marihuane u Srbiji
Još jedna zima našeg nezadovoljstva
Studenti između batinaša i opozicije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve