

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Na svim nemačkim granicama se uvode privremene granične zbog migranata i pretnje terorizmom, ali stručnjaci i policijski sindikati izražavaju sumnju u efikasnost tih mera
Od sledeće nedelje uvode se kontrole na svim nemačkim granicama, a biće i „odbijanja ulaska u zemlju u skladu s evropskim pravom“. Policija i stručnjaci za graničnu kontrolu na te najave iz Berlina gledaju sa skepsom, piše Dojče vele.
Nemačka ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer donela je odluku da se privremeno prošire kontrole na sve nemačke nacionalne granice. Razlozi za to su ograničavanje iregularnih migracija, ali i zaštita unutrašnje bezbednosti od aktuelnih pretnji islamističkog terorizma i prekograničnog kriminala, objašnjava Fezer.
Planirano je da dodatne kontrole počnu 16. septembra, a trajaće, za početak, šest meseci. To znači da će „ceo paket mera stacionarne i mobilne granične policije postojati na svim granicama, uključujući i mogućnost odbijanja ulaska u skladu sa evropskim i nacionalnim pravom“, navodi se u saopštenju nemačkog Ministarstva. Pritom bi, kako se dodaje, uticaj na one koji preko granice odlaze na posao trebalo da bude što je moguće manji.
Ministarka je sredinom oktobra prošle godine uvela stacionarne kontrole na granicama sa Poljskom, Češkom i Švajcarskom. Takve kontrole postoje na nemačko-austrijskoj kopnenoj granici još od septembra 2015. Sada će – kao što je bilo uvedeno tokom Evropskog prvenstva u fudbalu – da postoje kontrole i na granicama sa Francuskom, Luksemburgom, Holandijom, Belgijom i Danskom.
Kontrole na unutrašnjim granicama u šengenskom prostoru mogu se uvesti samo u izuzetnim slučajevima, a to se mora prijaviti Evropskoj komisiji.
Austrija ne želi da prihvati one koji su odbijeni
Pored graničnih kontrola, ministarka Fezer najavila je i proširenje pravila o odbijanju migranata na nemačkim granicama – ne navodeći pritom detalje. Nemačka vlada je, nakon prošlonedeljnog sastanka s predstavnicima opozicionih demohrišćana (CDU/CSU), kao sa predstavnicima pokrajina, „razvila model za efektivna odbijanja u skladu s evropskim zakonima“, saopštilo je Ministarstvo i dodalo da taj model „prevazilazi“ ono što je do sada rađeno.
Odbijanja ulaska na nemačkim granicama moguća su samo tamo gde su kontrole direktno na granici. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, tokom provera od oktobra 2023. otkriveno je oko 52.000 neovlašćenih ulazaka u Nemačku, a 30.000 ljudi je odbijeno. Odbijanje je trenutno moguće samo u određenim slučajevima: ako je nekome zabranjen ulazak u zemlju ili nije podneo zahtev za dobijanje azila.
Austrija je već najavila da ne želi da primi nijednog migranta koje Nemačka bude odbila. „Austrija neće prihvatiti ljude kojima je odbijen ulazak u Nemačku“, rekao je ministar unutrašnjih poslova Gerhard Karne za nemačke medije. „Tu nema nikakvog prostora za igru. To je zakon.“ On je zato naložio šefu austrijske savezne policije da ne vrši nikakva preuzimanja.
Policija smatra da je to teško sprovesti u praksi
Predstavnici policije i stručnjaci u priličnoj meri kritikuju nove odluke Ministarstva. Policijski sindikat (GdP) kritikovao je i prethodno uvedene granične kontrole. „Dodatno raspoređivanje osoblja je previsoka cena za ono što postižemo“, rekao je predsednik GdP Andreas Roskopf i ujedno dodao da povećano angažovanje na granici i premeštanje osoblja može neka druga mesta da učini manje bezbednim.
Pritom, kako je objasnio, svako ko želi ilegalno da uđe u zemlju ili da prokrijumčari ljude, sada će znati gde se sprovode pojačane kontrole. Mere su previše rigidne i nefleksibilne, ocenio je predsednik sindikata policije.
Sindikat u načelu pozdravlja odluku o odbijanju azilanata na granicama, ali smatra da to treba regulisati na takav način da policajci „posle nemaju nikakvih pravnih problema“. Kako navodi sindikat, Savezna policija, koja je nadležna za granične kontrole, već sada je angažovana do krajnjih granica.
Stručnjaci: Stacionarne kontrole su loše rešenje
Kritike stižu i iz Stručnog saveta za integraciju i migracije (SVR), tela koje savetuje saveznu nemačku vladu o tim pitanjima. SVR je protiv stalnih, stacionarne kontrola unutar šengenskog prostora, a argumenti su im slični kao i oni koje iznosi sindikat policije. „Šverceri ljudi se na to brzo prilagođavaju, a to prouzrokuje i visoke ekonomske troškove kada dođe do zagušenja na granicama“, navodi se u saopštenju Stručnog saveta.
„U suštini je potrebno evropsko rešenje ako želite bolju kontrolu i da ograničite migraciju izbeglica. I više saradnje sa zemljama porekla i tranzita“, rekao je predsedavajući SVR Hans Forlender. „Pozivi na sve dalje i dalje promene i pooštravanje zakona ne pomažu, ako je problem u stvari kako sve to sprovesti.“


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve