img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Životna sredina

Rudarski otpad se „neprikladno“ odlaže i u EU, a kako je u Srbiji?

03. septembar 2024, 16:54 S.Z.
Foto: Vreme
Državna revizorska institucija konstatovala je da „sistem upravljanja rudarskim otpadom u Srbiji nije efektivan“
Copied

Direktiva Evropske unije po pitanju odlaganja rudarskog otpad je manjakava, utvrdila je pravna analiza koju je objavila nevladina organizacija Transport & Environment. Istovremeno, Zajednički istraživački centar Evropske komisije je saopštio da u Srbiji trenutno ima 709 kontaminiranih lokacija koje niko ne nadzire

Evropa ima za cilj da otvori nove rudnike širom kontinenta u narednim godinama, ne bi li ispunila standard od zacrtanih deset odsto sopstvenih kritičnih sirovina. Pravna analiza koju je objavila evropska nevladina organizacija Transport & Environment (T&E) ukazala je zbog ovoga na veliku manjkoavost pravila kada je reč o odlaganju rudarskog otpada.

U njoj se primećuje da je Evropa kontinent na kome je rudarstvo decenijama u padu, te da su važeći propisi u ovoj oblasti sada zastareli i, u nekim oblastima, manje strogi od država kao što su Brazil ili Kina.

Postole li uopšte standardi EU za rudarski otpad

Evropski ekološki standardi se često pominju kao jedna od glavnih garancija da vađenje kritičnih sirovina, poput litijuma, ne samo u Evropskoj uniji, već i drugde, da neće ugroziti životnu sredinu i ljude, piše Balkan Green Energy News.

Nakon potpisivanja Memoranduma o razumevanju za strateško partnerstvo u oblasti održivih sirovina između Srbije i EU, potpredsednik Evropske komisije Maroš Šefčovič je rekao da EU ima „najsveobuhvatniji i najstroži regulatorni okvir za održivi razvoj i zaštitu životne sredine u svetu“.

T&E je, međuti, naručio pravnu analizu Direktive EU o ekstraktivnom otpadu iz 2006. godine, koju je sprovela holandska pravna firma za zaštitu životne sredine Horchner Advocaten.

Prema T&E, jedan jasan nalaz pravne analize je da postoji značajan rizik od fragmentacije u implementaciji direktive, pri čemu mnoge ključne odredbe nisu razjašnjene i ostavljene su kao diskreciono pravo države članice.

Na primer, nejasno je ko je odgovoran u slučaju nesreća ili štete i koliko treba da bude snažno ili redovno planiranje prevencije i praćenja, istakla je NVO.

Konačno, T&E je pozvao na reviziju direktive i ponudio svoje preporuke.

Srbija ima 709 kontaminiranih lokacija

Zajednički istraživački centar Evropske komisije (ZIC EK) objavio je podatak da „rudarska industrija predstavlja glavni izvor zagađenja zemljišta u zemljama Zapadnog Balkana“.

Za Srbiju su utvrdili da ima 709 kontaminiranih lokacija koje pokrivaju površinu od 3.203,7 kilometara kvadratnih. Tu piše i da Srbija ne sprovodi nikakav redovan monitoring zemljišta, a postojanje izveštaja o zagađenim žarištima je posledica pilot projekata u kojima su angažovani strani donatori.

Dejan Milošević iz udruženja „Prvi, prvi na skali” rekao je ranije za „Vreme” da opasnost leži u neinformisanosti građana ili manjku informacija o stanju životne sredine koju najdirektnije ugrožava rudarenje, svuda u svetu, pa i u našoj zemlji.

„Ako građani nemaju informacije, onda nemaju ni sistem (samo)odbrane, ne znaju čega da se čuvaju, na šta oko sebe da obrate pažnju. U ovom slučaju izvor informacije mora da bude inspekcija”, kaže Milošević.

Nedostatak ozbiljnog monitoringa u svim oblastima

Sagovornik „Vremena” rekao je da je problem naše zemlje nedostatak raznih registara, sistema ozbiljnog monitoringa – javno dostupnog, od lokalnih zagađivača do predmeta svih republičkih inspekcija.

Milošević kaže da su građanima neophodna upozorenja kada se nešto dešava na teritoriji koju su zaposele “rudarske operacije“.

„Znamo li kako na nas utiču efekti rada rudarskih firmi: prisustvo suspendovanih čestica PM10, PM2,5 u vazduhu, uticaj svuda prisutne prašine, transport njihovih produkata, a naročito opasnih materija koje koriste, opasan otpad koji odlažu, jalovišta i deponije koje formiraju, prodiranje supstanci u hranu, vodu, zemlju, kao i potresi koje svakodnevno izazivaju”, kaže Milošević.

Građani nisu bili blagovremeno i potpuno obavešteni, na primer, 2021. godine o rezultatima 119 redovnih nadzora, 110 vanrednih nadzora i 22 službene savetodavne posete samo dva rudarska i dva geološka inspektora, o tome da li je ugrožavana životna sredina.

„Pominjem ovu godinu jer je tada Osnovni sud zabranio radove preduzeća Euro litijum Balkan na teritoriji Valjeva, kada su žrtve istraživanja ostale bez vode, a bilo je i trovanja ljudi”, objasnio je on.

Milošević je ukazao i da ovako mali broj angažovanih inspektora ne može da kontroliše zbivanja na 216 visokorizičnih lokaliteta i da nadzire 328 lokaliteta, kao i da pomno prati rad više stotina firmi.

Kako primer dobre prakse, sa drudge strane, naveo je Sjedinjenie Američke Države, gde EPA – Agencija za zaštitu životne sredine ima preko 2.500 svojih inspektora.

Tagovi:

EU Rudarski otpad Srbija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Prosveta

09.septembar 2025. M.L.J.

Nova ekonomija: Srbiji nedostaje 80.000 nastavnika, a otpuštaju se politički nepodobni

Država je otpustila na stotine nastavnika u zemlji, iako su oni deficitarno zanimanje

DIF u Novom Sadu

08.septembar 2025. K. S.

Patrik Drid: Nađeno rešenje – nema blokade fakulteta, niti policije u zgradi

Dekan Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje (DIF) u Novom Sadu Patrik Drid izjavio je da je nađeno rešenje za dalji rad fakulteta i da će se nastaviti ispitni rok, navodeći da nema blokade zgrade fakulteta i da nema više policije u zgradi

Mediteran

Klimatske promene

08.septembar 2025. M.S.

Zagrevanja Mediterana: Koje su posledice sve toplijeg Jadranskog mora?

Naučnici već decenijama beleže postepeno zagrevanje mora širom Mediterana, uključujući i Jadran, i to ne samo na površini već kroz čitav vodeni stub, piše dr Natalija Dunić sa Instituta za okeanografiju i ribarstvo u Splitu, u Hrvatskoj

Protest zaposlenih Apotekarske ustanove Beograd

Zdravstvo

08.septembar 2025. Milica Srejić

Sunovrat Apoteke Beograd: Još jedno dva meseca i – kraj

Sve više radnika daje otkaz u Apotekama Beograd. Na rafovima nema ni osnovnih lekova, plate kasne, dugovi rastu, pojedini objekti se zatvaraju

Represija

08.septembar 2025. B. B.

Okončana policijska kolonizacija Filozofskog fakulteta u Novom Sadu

Policija je na Filozofski fakultet u Novom Sadu došla na poziv dekana Milivoja Alanovića, koji je prethodno ušao u zgradu sa grupom saradnika

Komentar

Komentar

Usamljenost vođe

A da šta smo drugo očekivali dame i gospodo, građanke i građani? Da će predsednik svih građana po povratku s onog bala vampira u Kini da shvati kako je budućnost ove zemlje u poštovanju zakona, demokratskim procedurama i republikanskoj podeli vlasti, obrazovanju i uzdizanju kulture?

Ivan Milenković

Komentar

Satanski smeh Aleksandra Vučića

Aleksandar Vučić odaje utisak duboko frustriranog čoveka koji uživa u patnji drugih. Njegov kez ujedno je i njegov stav prema Novom Sadu, njegovim žiteljima i, posebno, šesnaestero mrtvih u padu nadstrešnice

Filip Švarm

Pregled nedelje

Čujemo se Novi Sade, odlično se čujemo

U Novom Sadu, u Zaječaru, u Novom Pazaru, u svakoj školi u kojoj se sprovode staljinističke čistke i na svakom mestu gde vladaju nepravda, laž i strah dok pada pomrčina ukidanja ustavno-pravnog poretka, građani Srbije i te kako čuju jedni druge

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1809
Poslednje izdanje

Sistematsko uništavanje prestonice

Kako su dokrajčili Beograd Pretplati se
Novi Pazar

Političko prevaspitavanje sandžačkih političara

Intervju: Jelena Kleut

Fakulteti pretvoreni u policijske stanice

Intervju: Dejan Atanacković, pisac i likovni umetnik

Strategija za održavanje populističkih iluzija

Intervju: Arsen Oremović, reditelj filma Treći svijet

Besmrtna deca i sunce koje tone

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure