img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Slučaj Andreja Gnjota

Andrej Gnjot u obraćanju Apelacionom sudu: Molim vas, sačuvajte moj život, to je lako

28. август 2024, 09:31 B. B.
Foto: Privatna arhiva
Andrej Gnjot
Copied

Moje oči i moje srce su i dalje otvoreni, uprkos patnjama koje su mi nanete. Vidim zemlju u srcu Evrope na koju se ne treba stideti – i to je Srbija. Vidim dobre i plemenite ljude na koje se možete ponositi – to su Srbi, rekao je Gnjot pred Apelacionim sudom u Beogradu

Ročište u slučaju beloruskog aktiviste Andreja Gnjota pred Apelacionim sudom u Beogradu održano je 27. avgusta i sud sada ima rok od 30 dana da donese odluku o njegovom izručenju Belorusiji.

Gnjot tvrdi da ga Belorusija traži zbog njegovih političkih stavova, iako zvanični Minsk tvrdi nešto sasvim drugo, da je Gnjot utajio čak 300.000 evra poreza. Tužilaštvo je ostalo pri svom stavu da su ispunjeni svi uslovi da Gnjot bude izručen Belorusiji, dok odbrana tvrdi da je proces koji se protiv njega vodi u Belorusiji politički motivisan.

Šta bi Gnjotu moglo da se dogodi ukoliko bude izručen Belorusiji najbolje se može videti iz onoga što je on rekao pred sudom, a „Vreme“ prenosi delove transkripta tog obraćanja u koji je imalo uvid.

Zbog torbice zatvor

Gnjot se na početku obraćanja sudu najpre obratio direktno tužiteljki i skrenuo pažnju na njenu torbicu.

„U Belorusiji bi gospođa tužiteljka zbog takve torbice odmah bila uhapšena, a zatim – osuđena na kaznu zatvora do dve godine. Stvar je u tome što su na toj torbici su tri pruge – bela, crvena i opet bela. U Belorusiji se ova simbolika smatra zabranjenom, to su belo-crveno-bele bele boje zastave Belorusije koja protestuje, a upotreba tih boja na odeći, aksesoarima ili bilo gde drugde izjednačava se sa neovlašćenim protestom“, rekao je Gnjot, uz komentar da je to „sve što treba da se zna o beloruskom pravosuđu“.

Gnjot je pred sudom ponovio da je novinar, režiser, politički aktivista i priznati politički zatvorenik i podsetio da su taj status potvrdile dve međunarodne organizacije za ljudska prava.

Potpuno sam 23 sata dnevno

Naveo je da je u Srbiju došao „na sedam dana, da pošteno radi – da snima reklamu“, ali da je umesto toga završio u centralnom zatvoru u Beogradu.

„Proveo sam sedam meseci u istim uslovima kao pravi kriminalci“, istakao je Gnjot i dodao da je isključivo zahvaljujući upornosti advokata prebačen iz zatvora u kućni pritvor.

Podsetio je i da zbog toga nosi nanogicu koja se ne sme da skida i da je zatvoren u stanu, potpuno sam, 23 sata dnevno.

„To je bolje nego zatvor. Ali nakon zatvora, čak je i život na ulici bolji. Ipak, to nikako nije život običnog čoveka. I dalje patim i ne razumem ko me je i zašto kaznio“, rekao je Gnjot.

„Da sam milioner, sada bih bio u kazinu“

On je rekao da ga „diktatura“ u Belorusiji optužuje da nije platio porez.

„Molim vas da optužbu posmatrate sa stanovišta zdravog razuma. Ako je 300 hiljada evra iznos neplaćenog poreza, koliko sam onda miliona zaradio? Da sam milioner, ne bih putovao u Srbiju preko pola sveta u potrazi za zaradom. Da sam milioner, sada bih bio u kazinu, a ne na sudu“, rekao je Gnjot.

On je podsetio da je Viši sud dva puta odlučio da ga izruči Beloruriji.

„To jest da me pošalje u diktaturu na neizbežno mučenje ili smrt. Prvi put Viši sud nije saslušao ni mene ni advokate. Drugi put ignorisao je više od 78 direktnih dokaza koje sam izneo i koji dokazuju da me u Belorusiji čekaju mučenje i smrt. Pred vama stoji običan čovek koji jednostavno voli svoju zemlju. Čovek koji se bori protiv izborne krađe.
Borim se protiv nasilja, protiv kršenja zakona i ustava svoje zemlje. Zbog toga Lukašenko baca ljude u zatvore, njegov diktatorski sistem ih muči i ubija. Svi to znaju, i to je dokazano“, rekao je Gnjot.

„Ne smete poslati nevinu osobu u smrt“

On je naveo da je upoznao Srbiju sa različitih strana i da je više video dobrih strana.

„Moje oči i moje srce su i dalje otvoreni, uprkos patnjama koje su mi nanete. Vidim zemlju u srcu Evrope na koju se ne treba stideti – i to je Srbija. Vidim dobre i plemenite ljude na koje se možete ponositi – to su Srbi. Ne smete dozvoliti da vama upravlja diktatura Lukašenka. Ne smete poslati nevinu osobu u smrt. Ova mala greška će postati velika neizbrisiva mrlja u istoriji moderne, nezavisne Srbije. Molim vas, sačuvajte moj život. To je tako lako uraditi“, rekao je Gnjot.

Tagovi:

Andrej Gnjot Apelacioni sud u Beogradu
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure