
Hrvatska
Nekadašnji hrvatski premijer Ivo Sanader pušten na slobodu
Odlukom Županijskog suda, nekadašnji hrvatski premijer Ivo Sanader, koji kaznu izdržava u zatvoru u Lipovici, pušten je na uslovnu slobodu
Talibani proslavljaju treću godišnjicu vladavine Avganistanom. Od 2021. godine, ljudska prava u ovoj zemlji kontinuirano se urušavaju. Ženama je zabranjen pristup mnogim javnim mestima i fakultetima, a većina srednjih škola za devojčice je zatvorena
Talibanske vlasti započele su u sredu, u bivšoj američkoj vazdušnoj bazi Bagram, proslavu treće godišnjice svoje vladavine nad Avganistanom.
Stotine ljudi, uključujući kineske i iranske diplomate, okupile su se u bazi, na oko 40 kilometara od Kabula, radi govora i vojne parade.
Talibanska vlada ima „odgovornost da održi islamsku vlast, zaštiti imovinu, živote ljudi i poštovanje naše nacije“, rekao je šef talibanske vlade Muhamed Hasan Ahund, koji nije bio prisutan, u izjavi koju je pročitao šef njegovog kabineta, piše RSE.
Helikopteri su dovozili visoke talibanske zvaničnike na događaj u najvećoj vazdušnoj bazi u Avganistanu, koja je dve decenije bila baza operacija koje su u toj zemlji predvodile SAD.
Talibanske snage zauzele su glavni grad Kabul 15. avgusta 2021, nakon što je vlada koju podržavaju Sjedinjene Američke Države pala, a njeni lideri pobegli u egzil. Godišnjica se obeležava dan ranije po avganistanskom kalendaru.
„Na ovaj datum, Alah je dao mudžahedinskoj naciji Avganistana odlučujuću pobedu nad međunarodnom arogantnom i okupatorskom silom“, naveo je Ahund u saopštenju u utorak.
Dodatno obezbeđenje raspoređeno je u glavnom gradu i duhovnom domu talibana u Kandaharu uoči „dana pobede“, mada napadi takozvane Islamske države predstavljaju stalnu pretnju u zemlji.
Ograničena ljudska prava
U tri godine otkako su okončali svoju 20-godišnju pobunu, talibanska vlada je učvrstila kontrolu nad zemljom, primenjujući zakone zasnovane na njenom strogom tumačenju islama.
Talibansku vladu zvanično nije priznala nijedna država, a ograničenja za žene, koje trpe teret politike koju su Ujedinjene nacije nazvale „rodnim aparthejdom“, predstavljaju najveću prepreku.
Dok je bezbednost bila ključni prioritet za talibanske vlasti, ekonomija je u krizi, a stanovništvo živi u uslovima sve veće humanitarne krize.
U zajedničkom saopštenju međunarodnih nevladinih grupa upozorava se da je da se povećava nedostatak finansijske pomoći, pošto u Avganistanu živi 23,7 miliona ljudi kojima je potrebna humanitarna pomoć.
Težak položaj žena
Nakon što su preuzeli vlast 2021. godine, talibani su na konferenciji za novinare najavili da će se baviti umerenom politikom. Međutim, od tih obećanja ništa nije ispunjeno.
Talibani su uveli mnoga ograničenja za žene. Naredili su im da izlaze iz kuće samo kada je to neophodno, a kada izađu napolje moraju biti pokrivene od glave do pete.
Ako žena ne pokrije lice i telo na javnom mestu, njen otac ili najbliži muški rođak mogli bi da završe u zatvoru. Kada putuju avionom, žene moraju da budu u pratnji supruga ili rođaka koji je punoletan. Vlasti su 2022. godine zabranile ženama da upisuju fakultete i zatvorile većinu srednjih škola za devojčice.
Talibani su prošle godine zabranili i kozmetičke i frizerske salone, koji su spadali među ono malo mesta u Kabulu gde žene mogu da skinu hidžab. Pored frizerskih i kozmetičkih salona, ženama je zabranjen pristup još nekim javnim mestima uključujući kupatila, teretane i parkove.
Hjuman rajts voč (Human Rights Watch – HRW) je ponovio pozive na pritisak na talibansku vladu da ukine ograničenja za žene, koje su potisnute iz javnog života i kojima je zabranjeno srednje i visoko obrazovanje.
„Treća godišnjica talibanskog preuzimanja je mračni podsetnik na krizu ljudskih prava u Avganistanu, ali bi takođe trebalo da bude i poziv na akciju“, rekla je Ferešta Abasi, istraživačica za Avganistan u HRW-u.
Izvor: RSE
Odlukom Županijskog suda, nekadašnji hrvatski premijer Ivo Sanader, koji kaznu izdržava u zatvoru u Lipovici, pušten je na uslovnu slobodu
U trenutku kada u Americi nema ozbiljnog odgovora opozicije, Bela kuća se našla na udaru onih koji su aktuelnog predsednika doveli na vlast i traže objavljivanje čitavog dosijea Džefrija Epstina, osramoćenog milijardera
Iako civilno društvo u Srbiji već ima značajnu ulogu u razotkrivanju manipulativnih praksi, potreban je sistemski pristup koji uključuje snažniju institucionalnu podršku, unapređenje zakonskih okvira i širu edukaciju javnosti o mehanizmima prepoznavanja i prijavljivanja obmanjujućih podataka
U životopisu tog unuka industrijalca, pionira ruskog Dalekog istoka, unuka koji je izneverio očekivanja pa postao brodvejska i holivudska ikona, istorijske drame jedne revolucije, izbeglištva, dalekoistočnog azijskog ritma Budenbrokovih dramatično se prepliću sa umetničkim dostignućima i opsenama zvezdane prašine
U Nemačkoj je vožnja bez karte krivično delo pa hiljade ljudi završava na robiji jer nemaju da plate kaznu. Tu na scenu stupa Fond slobode
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve