img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zdravlje

Sunčanje je odlična ideja… ako hoćete rak kože

13. jul 2024, 13:54 B. B./Deutsche Welle
Foto: Unsplash/Amy Humphries
Copied

Teoretičari zavere kažu da su za sve krive kreme za sunčanje. To nije tačno, ali jeste tačno da kreme štite tek delimično. Stručnjaci kažu da je izležavanja na suncu kako bi se potamnelo – blesava i štetna ideja

„Sredstva za zaštitu od sunca su jedna od najvećih prevara svih vremena!“

S tom se porukom preko društvenih mreža deli video koji se temelji na popularnoj teoriji zavere. Pogotovo u ezoteričnim i krugovima teoretičara zavere se odavno sumnja u koristi od krema za sunčanje, piše DW.

Između ostalog se tvrdi da sredstva za zaštitu od sunca uzrokuju rak – a ne ultraljubičasti Sunčevi zraci.

Neki idu čak i toliko daleko da sve nazivaju „muljažom“ u režiji dermatologa koji navodno preporučuju korišćenje štetnih krema za sunčanje da bi profitirali od porasta broja slučajeva raka kože. A ta teorija je pogrešna, i to iz nekoliko razloga.

„Sredstva za zaštitu od sunca, koja se nađu na tržištu, pre toga se testiraju“, kaže Klaus Garbe, dermatolog i profesor na Univerzitetu Tübingen.

„A to znači da se ispituje sve ono što se koristi u kremama za sunčanje, te se onda to kategorizuje kao bezopasno po pitanju moguće opasnosti od raka.“

Diskusija oko UV-zraka

Doduše u prošlosti je, na primer, jedna studija pokazala da kod jedne starije vrste kreme za sunčanje sa zaštitnim filterom oktokrilenom nastaju molekuli benzofenona, koji, kako se sumnja, mogu prouzrokovati rak.

Ali, na tržištu postoje i kreme za sunčanje u kojima uopšte nema oktokrilena. Direktive EU su po tom pitanju postrožene.

„Nasuprot hipotetičkom riziku od benzofenona se nalazi stvarni i u studijama dokazani rizik od toga da se od previše ultraljubičastog zračenja oboli od raka kože“, navodi Nemačko dermatološko društvo.

Po navodima organizacija za zaštitu interesa potrošača, nema razloga za paniku ni zbog činjenice da su u nekim sredstvima za sunčanje za decu pronađeni plastifikatori. Koncentracija je po njihovim navodima ionako bila mala, a prioritet je bila zaštita od UV-zraka.

Na internetu se, zbog tog nepoverenja prema industrijski proizvedenim sredstvima za zaštitu od sunca, mogu pronaći brojni recepti za proizvodnju kreme za sunčanje u sopstvenoj režiji.

Garbe preporučuje da se to ne radi. U analizi petnaest takvih recepata stručnjaci su zaključili sledeće: „Recepti koje smo skupili na internetu su opasni, s obzirom na to da neki od njih uopšte ne nude zaštitu od zraka, a većina ih ne nudi dovoljnu zaštitu osobama koje ih koriste.“

Tri recepta, naime, uopšte nisu sadržala nikakvu zaštitu od sunca, a ostali su imali zaštitni faktor manji od šest.

Porast broja slučajeva raka kože

Istina je da je broj oboljenja od raka kože znatno porastao. Po navodima Saveznog zavoda za statistiku, u Nemačkoj je 2022. godine zbog raka kože na stacionarnom lečenju bilo 109.400 osoba.

To je otprilike 75 odsto slučajeva više nego 2002. godine. Broj stanovnika je u istom razdoblju porastao za samo dva posto.

U istom razdoblju porastao je i broj smrtnih slučajeva koji se dovode u vezu s rakom kože, i to za oko 65 odsto (na 4.400 slučajeva godišnje). Pogođeni su pre svega stariji ljudi. Više od polovine preminulih zbog raka kože u 2022. godini bile su osobe starije od osamdeset godina.

Relativno gledano, najveći rizik za oboljenje od raka kože je zabeležen u starosnoj grupi 40-44 godine. U toj grupi je, po navodima Destatisa, rak kože bio uzrok 0,8 odsto svih smrtnih slučajeva – a u svim drugim starosnim grupama on je bio „kriv“ za 0,4 odsto smrtnih slučajeva.

Sunčanje kao glavni razlog porasta broja slučajeva?

Sličan porast se registruje i u brojnim drugim zemljama, kaže Garbe. I zato postoji razlog: ljudi se danas, kaže on, češće nego ranije izlažu suncu, odnosno UV-zracima.

„Praktično do Drugog svetskog rata nije bilo letnjih odmora. A suncu se više-manje izlagalo samo stanovništvo u ruralnim krajevima“, navodi on. I to dobro zaštićeno, noseći odeću dugih rukava ili pokrivala za glavu.

„Osim toga, sunčanje se u to vreme nije smatralo idealom odmora“, napominje Garbe. To se proširilo tek pedesetih godina i to iz Sjedinjenih Država, kaže stručnjak.

U nekim zemljama, poput Danske, SAD ili Novog Zelanda, već u to vreme su počeli da se registruju slučajevi oboljevanja od raka. A u njima se može pročitati da je tada bilo mnogo manje slučajeva raka kože nego danas.

U Danskoj se broj slučajeva melanoma na 100.000 stanovnika (na godišnjoj osnovi) povećao za 40 puta. „Iz studija znamo da se 95 odsto tog porasta može objasniti UV-zračenjem“, zaključuje Garbe.

Efekat kreme za sunčanje

Kada se radi o ekscesivnom sunčanju, sredstva za zaštitu od sunca pomažu samo donekle, kaže Garbe. Studije pokazuju da nanošenje tih sredstava smanjuje razvoj raka kože, dodaje on.

Ali, kreme za sunčanje su manje efikasne od, na primer, odeće. Osim toga, postoje i dva faktora koji mogu umanjiti faktor zaštite krema za sunčanje.

Naime, odraslima je potrebno oko 35 grama kreme za sunčanje za potpunu zaštitu. Ali istraživanja su pokazala da većina ljudi nanosi samo oko četvrtine potrebne količine.

„Zato drastično opada faktor zaštite“, upozorava Garbe. Kod kreme sa zaštitnim faktorom pedeset to bi značilo da faktor zaštite opada na – samo pet.

Studije pokazuju da ljudi zbog korišćenja krema za sunčanje imaju osećaj (lažne) sigurnosti. „Mnogi misle da se mogu bez ikakve opasnosti izležavati na suncu zato što su se namazali kremom“, kaže Garbe.

„To je takoreći najveći nesporazum oko ove teme. Za mutaciju raka zbog UV-zračenja dovoljne su zapravo jako male doze.“ Dakle, ta granica se ne prelazi u slučaju pojave opekotina od sunca, već puno, puno pre.

Tri stuba zaštite

Sredstva za zaštitu od sunca su, po mišljenju stručnjaka, tek treći stub zaštite od UV-zračenja. Dodatno se preporučuje izbegavanje sunca dva sata pre i dva sata posle podneva, jer je tada intenzitet UV-zraka najveći.

A kao drugi stub zaštite se navodi odeća. Studije su, naime, pokazale da je odeća mnogo efikasnija kao sredstvo zaštite od sunca od krema za sunčanje. A nivo zaštite varira, u zavisnosti od vrste vlakana, boje ili gustine tkanja.

„Ne postoji zdravo tamnjenje“, kaže Garbe. Kada ljudi pocrne, to znači da se dogodila mutacija, napominje on. „Moralo bi se više raditi na prevenciji, kako bi ljudi shvatili koliko je sunčanje opasno za zdravlje.“

U to stručnjaci ubrajaju i solarijume, gde vlada povećani rizik od raka kože, kako navodi i Međunarodna agencija za istraživanje raka.

Posledice sunčanja se često uoče kasnije tokom života, jer se rak kože pojavljuje uglavnom u starijoj životnoj dobi. Opekotine od sunca u mlađim godinama povećavaju rizik od pojave raka.

Stručnjaci pretpostavljaju da će broj otkrivenih slučajeva raka kože nastaviti da i dalje snažno raste.

Tagovi:

suncanje Zdravlje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Nagrada

13.decembar 2025. S. Ć.

Predrag Voštinić: Dobro je što nas se Narodno pozorište odreklo

Nagrada „Vitez poziva“ prvi put dodeljena van Narodnog pozorišta. Dobro je što je tako, rekao je Predrag Voštinić jedan od nagrađenih

Novogodišnje ukrašavanje

13.decembar 2025. S Ć.

Svetleći voz u Novom Sadu, jelka preko Sremčeve česme, šta sledi

Niš je postavio novogodišnju jelku preko spomen-česme Stevanu Sremcu , što je pandan Novom Sadu koji je centar ukrasio svetlećim vozom

Estrada i kriminal

13.decembar 2025. N. M.

Napad Lukasa na Cecu: Estradno razbacivanje zločinima i zločincima

Šta se krije iza pretnji Ace Lukasa najvećoj estradnoj zvezdi devedestih i Arkanovoj udovici Svetlani Ceci Ražnatović da će objaviti „priče iz Šilerove“?

Njiva

Pritisak na poljoprivrednike

13.decembar 2025. Katarina Stevanović

Maltretiranje zemljoradnika: Ukidanje subvencija na političkoj osnovi

Represija nad poljoprivrednicima se nastavlja. One koji se bune, sada posećuju inspektori i dele rešenja o pasivizaciji domaćinstva. O sve većoj represiji svedoče dvojica sagovornika „Vremena”

Opština Bujanovac

Položaj nacionalnih manjina

13.decembar 2025. Milica Srejić

Albanci na jugu Srbije: Brisanje sa adresa stanovanja, nepriznavanje diploma i govor mržnje

Albanci u Preševu, Bujanovcu i Medveđi suočavaju se i dalje sa pasivizacijom adresa i kršenjem osnovnih ljudskih prava. Kakav je njihov položaj? I kakv im je odnos prema državi Srbiji?

Komentar
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Prometej iz Ćacilenda

Preuzimanjem „na sebe“ odgovornost za aferu Generalštab i obećavanjem amnestije Selakoviću i drugim potencijalnim osumnjičenim licima, Vučić hoće da se osigura da mu saradnici ne postanu svedoci-saradnici. Zato je spreman da razori sudsku granu vlasti

Filip Švarm

Komentar

Strah od sekundarnih sankcija NIS-u: Zašto banke ćute?

Evro skače, ljudi hrle u menjačnice, banke odbijaju da kažu da li posluju sa NIS-om, a režim kaže - sve je do panike. Moguće, ali ko je širi

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure