img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

SAD vs. Kina: Stroža ograničenja na kineski uvoz

15. maj 2024, 15:27 Uve Hesler (DW)
Američki predsednik Džo Bajden Foto: AP/Andrew Harnik
Copied

Bajdenova administracija je najavila da uvodi stroža ograničenja na kineski uvoz što će verovatno podstaći trgovinske tenzije između dve najveće svetske ekonomije. Nove tarife počeće da se primenjuju za 90 dana, a u međuvremenu će se pažljivo pratiti ima li mogućih znakova odmazde od strane Kine

U potezu koji će verovatno podstaći trgovinske tenzije između dve najveće svetske ekonomije, Bajdenova administracija je ovog utorka 14. maja objavila da uvodi stroža ograničenja na kineski uvoz vredan 18 milijardi dolara, piše Dojče vele.

Nakon skoro četiri godine proveravanja, Vašington će povećati carine u ciljanim sektorima, pri čemu će kineska električna vozila snositi najveći teret tih povećanja carina. Ukupna tarifa za ta vozila biće povećana na 102,5 odsto sa sadašnjih 27,5 procenata.

Nove mere usmerene su i na druge tehnologije, uključujući i baterije, solarne ćelije, čelik i aluminijum. Namet će porasti sa 7,5 na 25 odsto na litijumske baterije, sa nula na 25 procenata na kritične minerale, sa 25 na 50 odsto na solarne ćelije i sa 25 na 50 odsto na poluprovodnike.

Bajden je ranije najavio tarife i na čelik i aluminijum, koje će porasti na 25 odsto za neke proizvode koji sada imaju stopu od 7,5 procenata ili za njih uopšte nema carine.

Akcija ima za cilj da podstakne Kinu da „eliminiše svoje nepoštene trgovinske prakse u vezi s transferom tehnologije, intelektualnom svojinom i inovacijama“, navodi se u saopštenju Bele kuće.

Carinska stopa na vozila ima za cilj da zaštiti Sjedinjene Države od potencijalne poplave kineskih automobila koja bi mogla da poremeti politički osetljivu automobilsku industriju.

Bajdenov tim je, kako kažu, pažljivo odredio mere, balansirajući između potrebe za protekcionizmom i održivog ekonomskog rasta.

Nove tarife počeće da se primenjuju za 90 dana, a u međuvremenu će se pažljivo pratiti ima li mogućih znakova odmazde od strane Kine.

Koliko će mere biti efikasne?

Kineska električna vozila su postojećim carinama praktično već bila isključena sa američkog tržišta još pre nekoliko godina, dok kineske solarne kompanije uglavnom izvoze u SAD preko trećih zemalja, izbegavajući tako slična ograničenja.

Bajdenova administracija „fokusirana je na sektore od dugotrajne brige“, kako je to rekla Greta Peš iz advokatske kancelarije „Vajli Rejn LLP“ koja je do januara bila glavna pravnica u Kancelariji trgovinskog predstavnika SAD.

Vašington ima za cilj da zaštiti ključne američke privredne grane poput onih koje proizvode električnih vozila, baterije i solarne ćelije od potencijalne poplave kineskih uvoznih proizvoda, što bi moglo da poremeti osetljive industrije i potkopa ekonomske interese SAD.

Kina poriče nepoštenu trgovinsku praksu

Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova promptno je odgovorilo, već u utorak, saopštivši da se Peking „protivi jednostranom povećanju carina“ i navevši da je to „u suprotnosti sa pravilima Svetske trgovinske organizacije (STO)“.

Kineski ministar trgovine Vang Ventao još u aprilu je izneo tvrdnju da so brzog rasta kompanija za proizvodnju električnih automobila u toj zemlji nije došlo zbog subvencija, već zbog „stalnih inovacija“. Američki i navodi EU o narušavanju tržišta kroz državne subvencije i višak kapaciteta su bez osnova, rekao je Vang, a kinesku prednost na polju električnih vozila pripisao je „dobro uspostavljenim sistemom lanca snabdevanja i tržišnoj konkurenciji“.

Vang je to rekao 7. aprila, tokom okruglog stola u Parizu s predstavnicima više od deset kineskih kompanija, uključujući proizvođače električnih vozila Geely i BYD, kao i proizvođača baterija za električna vozila CATL. Ta diskusija se, između ostalog, bavila i istragom Evropske unije o subvencijama za kineska električna vozila odnosno uvozom tih vozila u EU.

Šta radi Evropska unija?

Evropska unija je, nakon značajnog povećanja uvoza, u oktobru pokrenula istragu da bi utvrdila da li bi trebalo da uvede carine na uvoz električnih vozila iz Kine, „kako bi nadoknadila državne subvencije i izjednačila uslove za igru“.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je u septembru da je „globalno tržište preplavljeno jeftinijim električnim vozilima“ i da se cene „veštački održavaju niskim“ zbog „ogromnih državnih subvencija“.

Koristeći svoj najnoviji alat za konkurentnost, Uredbu o stranim subvencijama (FSR), Evropska unija je po pitanju kineskih električnih automobila u istrazi utvrdila „značajno odstupanje od tradicionalnih mera zaštite trgovine“. Istraga se fokusira na utvrđivanje da li su kineski proizvođači dobili domaće subvencije i da li takve subvencije štete proizvođačima automobila u EU.

Ako se potvrdi da to postoji i da ima takav efekat, Komisija će uvesti veće uvozne carine na kineska električna vozila (trenutno su između 10 i 20 odsto) da bi ublažila štetne efekte na industriju EU.

Najviši rukovodioci nemačkih proizvođača automobila BMW i Folksvagen upozorili su da se ne nameću uvozne carine EU na kineska električna vozila, rekavši da bi takav potez naneo štetu proizvođačima koji automobile proizvode u Kini, naštetio planovima EU za zelenu tranziciju i rizikovao odmazdu Pekinga.

„Mogli biste vrlo brzo sami sebi da pucate u nogu“, rekao je generalni direktor BMW-a Oliver Cipse ranije ovog meseca. „Mislimo da našoj industriji nije potrebna zaštita.“

Nemački proizvođači automobila, uključujući i Mercedes-Benc, u velikoj meri se oslanjaju na prihode sa kineskog tržišta.

Trampov povratak i odnosi između SAD i Kine

Najnovija američka povećanja carina na kineski uvoz dolaze u vreme predsedničke kampanje, u trenutku kada Bajden pokušava da napravi razliku u svom pristupu od pristupa njegovog prethodnika Donalda Trampa.

Tramp se zalaže za veći broj povećanja taksi, što sadašnja administracija ocenjuje kao previše. Tokom predizbornog skupa u Nju Džersiju u subotu 11. maja, kandidat Republikanaca zalagao se za još oštrije carine na kinesku robu:

„Bajden kaže da će uvesti 100 odsto carinu na sva kineska električna vozila. Zar to nije lepo? Bajden je to trebalo da uradi još pre četiri godine“, rekao je Tramp.

On je takođe upozorio da će kineske kompanije pokušati da prave automobile u Meksiku, kako bi izbegle carine tako što će ih isporučiti u SAD prema sporazumu „SAD-Meksiko-Kanada“.

Tramp je rekao da će uvesti carinu od 200 odsto na kineske automobile proizvedene u Meksiku, a obećao je i povećanje carina od 60 odsto na svu kinesku robu.

Tagovi:

Ekonomija Kina Ograničenja na uvoz SAD
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Rama Duvadži i Zohran Mamdani sleva pobedu u trci za gradonačelnika Njujorka

SAD

08.novembar 2025. Vukašin Karadžić

Ko je Rama Duvadži, najmlađa prva dama u istoriji Njujorka

Rama Duvadži će sa 28 godina biti najmlađa prva dama u istoriji Njujorka. Politički angažovana umetnica se, međutim, svakako neće ograničiti na ulogu supruge budućeg gradonačelnika „Velike jabuke“ Zohrana Mamdanija

Nemačka

07.novembar 2025. Izabel Ber / Izabel Štreh / DW

Da li će Nemačka konačno zabraniti posedovanje snimaka silovanja?

Posedovanje snimaka silovanja odraslih u Nemačkoj nije kažnjivo, međutim ministri pravde raspravljaju o predlogu da se taj zakon ipak promeni

Demokrate u Senatu 14. puta zaredom nisu glasale za usvajanje nacrta zakona o finansiranju Vlade

SAD

07.novembar 2025. B. B.

Najduža blokada Vlade SAD u istoriji

Demokrate u Senatu 14. puta zaredom nisu glasale za usvajanje nacrta zakona o finansiranju Vlade SAD

Rat u Sudanu

07.novembar 2025. Andrea Jung-Grim/DW

Pakao Sudana: Najteža humanitarna kriza na svetu

Uprkos pregovorima o primirju, stanje u Sudanu i dalje je veoma loše. Prema proceni Ujedinjenih nacija, u ovoj državi na severoistoku Afrike, vlada najteža humanitarna kriza na svetu

Obraćanje Zohrana Mamdanija nakon što je postao gradonačelnik Njujorka

SAD

07.novembar 2025. Slobodan Kostić

Gradonačelnik Njujorka: Zohran Mamdani je sve, što ne bi smeo da bude

„Ja sam mlad, uprkos svim mojim naporima da ostarim. Ja sam musliman. Ja sam demokratski socijalista. I što je, navodno, najpogubnije od svega — odbijam da se zbog toga izvinjavam”, govorio je u kampanji za gradonačelnika Njujorka Zohran Mamdani i osvojio srca Njujorčana

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić euforičan, sa ispruženom rukom

Pregled nedelje

Vučić, zaštitnik nepravde

Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1818
Poslednje izdanje

Štrajk glađu Dijane Hrke

Jedna žena protiv trulog sistema Pretplati se
Posle obeležavanja godišnjice tragedije

Režimski debakl u Novom Sadu

Kratka hronologija 2025

Luciferov izaslanik za Srbiju

KK Partizan

Ostoja između dve vatre

Intervju: Miloš Lolić i Borisav Matić

Neposlušni umetnički tim Bitefa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure