Svečano otvaranje Bijenala je u subotu, Srpskog štanda je sutra, a izložba „Exposition Coloniale“ Aleksandra Denića kojom se predstavljamo na ovoj najstarijoj svetskoj izložbi umetnosti, već je na listi izložbi koje se moraju videti
Najstarija svetska izložba umetnosti, 60. Bijenale u Veneciji, predstavlja od 20. aprila radove više od 330 umetnika na centralnoj izložbi “Stranci svuda”, uz izložbe u 88 nacionalnih paviljona, među kojima su ponovo i sve zemlje sa prostora bivše Jugoslavije.
Kao i 2022. godine, i ovoga puta svojevoljno nema Rusije, koja je ustupila paviljon Boliviji, dok je izraelsko učešće u znaku protesta svetske umetničke zajednice zbog rata u Pojasu Gaze.
Prema koncepciji umetničkog direktora 60. Bijenala umetnosti u Veneciji Adrijana Pedrose iz Brazila, naslov centralne izložbe je “Stranci svuda”, a sam termin vodi poreklo od imena torinskog kolektiva koji se borio protiv rasizma i ksenofobije u Italiji početkom ovog veka – Stranieri Ovunque.
Fokus Pedroseove koncepcije je na umetnicima koji su stranci, imigranti, iseljenici, prognani i izbeglice – posebno oni koji su se kretali između globalnog juga i globalnog severa, ali su ostali ispod radara globalne stručne i najšire javnosti.
Ovo je prvo Bijenale u Veneciji koje je osmislio kustos koji se otvoreno izjašnjava kao queer, a prvi je i koji je na tom mestu iz Latinske Amerike. Jubilarno izdanje Bijenala u Veneciji biće obeleženo i dosad najvećom prezentacijom domorodačke i queer umetnosti, a prema rečima Pedrose, predstavlja provokaciju.
Među 88 nacionalnih paviljona u Arsenalu i Đardinima, kao i na različitim lokacijama u Veneciji, četiri zemlje učestvuju prvi put – Benin, Etiopija, Tanzanija i Istočni Timor, dok su Nikaragva, Panama i Senegal prvi put u sopstvenim paviljonima, a ne u gostima.
Srbiju predstavlja Aleksandar Denić projektom Exposition Coloniale, u organizaciji Muzeja grada Beograda, čija je direktorka Jelena Medaković i komesar izložbe, a kustoskinja je Ksenija Samardžija.
Izložba Aleksandra Denića se otvara sutra.
Kustoskinja izložbe Ksenija Samardžija objašnjava da „Exposition Coloniale ukazuje na posledice kolonijalne ere“, te da taj „istorijski kontekst predstavlja polaznu tačku za Denićevo istraživanje njegovih tekovina i trajnog uticaja na kulturne podele i društvena raslojavanja.“
Foto: TanjugDetalj sa Denićeve izložbe
Komesar izložbe Jelena Medaković smatra da „Denićevi objekti na najbolji način odgovaraju na centralnu temu bijenala Adrijan Pedrosa. Denićevo lično iskustvo, odnosno godine provedene u Nemačkoj na poslovima scenografa doprinele su da zadatu temu savlada u osam vizuelno dobro povezanih objekata. Denić kroz ironiju kritički progovara o današnjem dobu konzumerizma i situacije sa raseljenim licima širom sveta.“
Skica jednog od objekata
Postavku čini osam segmenata, odnosno modula, koji predstavljaju određene elemente arhitekture gradskih sredina, kao što su hotelska soba, telefonska govornica, javno kupatilo i kafana. Denićev „Exposition Coloniale“ tako progovara kroz reklamu turističke agencije ili kroz neuslovni poljski toalet oblepljen Luj Viton tapetama.
Srpski paviljon je u utorak posetio kustos Hans Ulrih, što je Denić medijima opisao kao „presedan jer on nikada ranije nije ušao u srpski paviljon. Uputio je iskrene komplimente. I već smo preksinoć ušli na listu paviljona koji moraju da se vide“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Među novim izdanjima kultne izdavačke kuće LOM, jedne od mnogih koje ne učestvuju na Sajmu knjiga, su i romani Hamsuna i Oksane Vasjakine koji debituju na srpskom jeziku i niz novih prevoda klasika i savremenih autora
Jovana Petronijević je iz Kulturnog centra Beograda premeštena u Teatar Vuk, na njeno mesto je postavljen Goran Čpajak, a KCB je već 16 godina u v.d. statusu
Zoran Kesić, Nataša Ninković, Mirjana Karanović, Dragan Mićanović, Anita Mančić, Milan Marić, Nikola Kojo i drugi sa crne liste deo su Blacklist festivala koji će biti u 25 gradova Srbije
Ruke su i dalje naš najbolji alat - rekao je Vladimir Stankovski na dodeli nagrade međunarodnog konkursa na temu „Ruka“, čiji je cilj bio povratak analognoj karikaturi
Prema analizi Nezavisne kulturne scene, država je na konkursima za kulturne projekte ove godine potrošila 1.416,500 evra na sumnjive projekte. Za projekte Lazara Ristovskog i Aje Jung dala je više od 315.000 evra. A ostalima - šta preostane
Razgovarao je sa kamenom za kupus i fotografijom Ilije Srdanovića. Požar u Niškoj tvrđavi proglasio je za delo veštačke inteligencije. Pohvalio se da mu ne bi bilo prvi put da nekom otima pištolj iz ruku
Režim neće da otvori biračka mesta u inostranstvu i tera ljude da glasaju – noću! Odsecanjem velikog broja birača, izbori su već sada i zvanično neregularni
Predstavnici bivšeg predsednika Srbije u dosadašnje dve TV debate na N1 su se dokazivali u tome ko će biti dostojan proslavljenog naprednjačkog bukača Vladimira Orlića. Nisu došli da razgovaraju, nego na verbalnu šutku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.