Javno upozorenje
Bajden: Obustavićemo isporuke oružja Izraelu ukoliko napadne Rafu
Bajden je u intervjuu za CNN priznao da je Izrael koristio američko oružje za ubijanje civila u Pojasu Gaze
Zvaničnica Stejt departmenta za ljudska prava Anel Šelajn podnela je ostavku zato što SAD Izraelu konstantno isporučuju oružje za vojnu operaciju u Gazi
Zvaničnica za ljudska prava u američkom Stejt departmentu Anel Šelajn podnela je ostavku zbog Gaze rekavši da Bajdenova administracija krši američki zakon nastavljajući da naoružava Izrael, i zataškava dokaze koje su SAD videle o izraelskim kršenjima ljudskih prava, prenosi „Gardijan“.
Ona je navela da se nadala da će imati uticaja na politiku tako što će ostati na svom mestu u Birou za demokratiju, ljudska prava i rad za Bliski istok i što će učestvovati u diskusijama o tome, izražavati neslaganje i zabrinutost zbog stanja u Gazi.
Međutim, kako je objasnila, više nije mogla da učini bilo šta što bi uticalo na dostavljanje američkog oružja Izraelu.
„Osnovni razlog je bio što više nisam želela da budem povezana sa ovom administracijom. Imam malu ćerku. Ona još nema dve godine, ali ako jednog dana u budućnosti sazna za ovo i zna da sam bila u Stejt departmentu, želim da mogu da joj objasnim da sam uradila sve šta sam mogla”.
Bajden je u intervjuu za CNN priznao da je Izrael koristio američko oružje za ubijanje civila u Pojasu Gaze
Predsednik Severne Makedonije i predsednički kandidat socijaldemokrata Stevo Pendarovski priznao je poraz u drugom krugu predsedničkih izbora. Nova predsednica biće kandidatkinja opozicione VMRO-DPMNE Gordana Šiljanovska Davkova
Kao u miljama udaljenoj Gazi, gde besni rat zbog koga su izbili najveći studentski protesti u Americi nakon 1968. godine, trenutno nije jasno gde je čija teritorija. Mada su vlasti akademskih institucija povratile kontrolu na univerzitetima, sreća je u ovakvim prilikama krajne varljiva, na akademce su širom sveta nasrtala razna uniformisana lica, ali studenti do sada nisu izgubili nijednu bitku, posebno ne u demokratskim državama koje se temelje na slobodi govora i okupljanja
Tema zvana Dan oslobođenja predstavlja ozbiljnu traumu kako italijanskoj premijerki Đorđi Meloni (na slici) i njenim saborcima, tako i većini ultradesne populacije širom Evrope, uključujući opskurne balkanske prostore. Ko je koga oslobodio tokom 1944. i naredne godine, a ko bio porobljen, ostaće večita pitalica svih onih koji su u velikom ratnom sukobu bili poraženi
Povodom 100 godina od rođenja Marlona Branda, prethodnika buntovnika bez razloga i simbola “brutalnosti ili bešćutnosti mladosti”, koji je promenio stil glume u filmu, ovog proleća širom sveta, uključujući našu Kinoteku, ponovo se prikazuju njegovi filmovi Divljak, Tramvaj nazvan čežnja, Na dokovima Njujorka, Viva Zapata, Sajonara, Pobuna na brodu Baunti, Jednooki Džek, Kum, Poslednji tango u Parizu, Apokalipsa danas... To možda i nije izuzetak u vreme kulturne stagnacije i reciklaže proizvoda kulture, od akademskih visina do popularnih bestselera, od mode, frizura, filmova, knjiga, pesama, pop muzike, do političke teorije – kao da svi sada žive u nekoj verziji estetske 1993. ili 1983. ili 1973. ili 1963.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve