

Izbori u Mađarskoj
Braća po autokratiji: Šta bi Orbanov pad značio za Vučića
Izbori u Mađarskoj, zakazani za 12. april, se bliže. Beograd sa nestrpljenjem prati – Orbanov poraz mogao bi uticati na spoljnopolitički položaj Srbije




Nakon tri dana, u Rusiji su završeni predsednički izbori. Prema prvom uzorku, za Putina je glasalo 87,32 odsto stanovnika. Oštre reakcije Zelenskog i Vašingtona
Kandidat za predsednika Rusije Vladimir Putin na ruskim predsedničkim izborima vodi sa 87,32 odsto glasova, pokazuju podaci Centralne izborne komisije nakon obrade 99,65 odsto glasačkih listića.
Podaci CIK-a pokazuju da je Vladimir Putin osvojio 87,32 odsto glasova, Nikolaj Haritonov 4,30 odsto glasova, Vladislav Davankov 3,80 odsto, a Leonid Slucki 3,20 odsto, prenosi agencija RIA Novosti.
Izbori za predsednika Rusije trajali su od petka, 15. marta do nedelje u 20 časova po lokalnom vremenu kada su zatvorena sva biračka mesta.
Putin je sinoć, nakon prvih objavljenih rezultata, posebnu zahvalnost izrazio učesnicima rata u Ukrajini, rekavši da oni pružaju Rusiji „uslove za njen razvoj i postojanje“.
Izlaznost na izborima je bila visoka – preko 73 odsto. Izlaznost u Moskvi bila je oko 66 odsto.
Pomenuti rezultat propagandisti Kremlja ocenjuju kao „najbolji rezultat u novijoj istoriji Rusije“.
„Čestitam Vladimiru Vladimiroviču Putinu na blistavoj pobedi na izborima za predsednika Rusije“, napisao je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Ruske Federacije DmitrijMedvedev na Telegramu.
Drugi kandidati su prošli znatno slabije od Putina: Nikolaj Haritonov ima 4,6 odsto, kandidat stranke „Novi ljudi“ Vladislav Davankov 4,2 odsto, dok je predsednik Liberalno-demokratske partije Rusije Leonid Slutski osvojio tri odsto glasova.


Julija Navaljna, udovica ruskog opozicionara Alekseja navaljnog, glasala je u Berlinu i saopštila da je na glasačkom listiću napisala „Navaljni“.
Predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski napisao je na društvenim mrežama da je „svima u svetu jasno da je ova figura, kao što se to često dešavalo u istoriji, jednostavno bolesna od vlasti i čini sve što može da vlada večno. Nema zla koje neće počiniti da bi produžio svoju ličnu vlast“.
Bela kuća je saopštila da izbori u Rusiji „očigledno nisu slobodni, niti fer“ s obzirom da je Putin zatvorio svoje protivnike i sprečio druge da se kandiduju protiv njega.
Više od osam miliona birača glasalo je putem interneta na ovim predsedničkim izborima, prema zvaničnicima izborne komisije.
Ovo je prvi put da je elektronsko glasanje korišćeno u ruskom predsedničkom glasanju, a jedan od onih koji je učestvovao bio je Vladimir Putin.
Centralna izborna komisija saopštiće u ponedeljak prve preliminarne rezultate predsedničkih izbora u Rusiji.


Izbori u Mađarskoj, zakazani za 12. april, se bliže. Beograd sa nestrpljenjem prati – Orbanov poraz mogao bi uticati na spoljnopolitički položaj Srbije


Prva dama Sjedinjenih Američkih Država Malanija Tramp negirala je da je ikada imala veze sa osuđenim američkim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom. Pozvala je Kongres da održi javna saslušanja na kojima bi njegove žrtve mogle da svedoče


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije Artemis 2 dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve