img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Putinovi tankeri nesmetano plove

Poslovi Rusije sa prirodnim gasom na kojima je ogromna zarada i dalje bez sankcija Zapada

07. mart 2024, 14:59 DW
AP Photo
Pristalice Vladimira Putina
Copied

Posao sa ruskim tečnim prirodnim gasom u EU cveta i stalno donosi novac u Putinovu ratnu kasu. To je posao koji zavisi od ograničenog broja specijalnih tankera – ali sankcije još uvek nisu na vidiku

Luka Zebruge u Belgiji, krajem februara. Na LNG-terminalu pristaje brod „Kristof de Maržeri“, natovaren tečnim prirodnim gasom (LNG) iz Rusije. To nije neuobičajen prizor. Novinari nemačkog javnog servisa ARD imaju podatke o kretanju ruskih tankera koji pokazuju put i učestalost kojom Rusija posećuje evropske luke.

„Kristof de Maržeri“ se redovno usidrava u Zebrugeu, kao i ukupno 15 drugih tankera tzv. Arc7-klase. To su tankeri-ledolomci koji po nalogu kompanije Novatek i tokom zimskog perioda prevoze LNG sa ruskog poluostrva Jamal u arktičkom krugu do Evrope.

Jedan od vlasnika je oligarh Genadij Timčenko, jedan od najbogatijih ljudi u Rusiji. Član je ekskluzivnog kruga oko predsednika Vladimira Putina. Evropska unija je odavno uvela sankcije protiv njega, a zaplenila je i njegovu luksuznu jahtu. Međutim, LNG-tankeri koji rade za njega i dalje neometano pristaju u luke Evropske unije. Svaka isporuka ima minimalnu vrednost od 30 miliona evra.

Do sada nema sankcija

Iako je Unija nedavno usvojila 13. paket sankcija protiv Rusije, isporuke gasa do sada su iz toga izuzete. Čak ni nemačka Savezna vlada ne zahteva sankcije za isporuke gasa, što i dalje objašnjava „napetom situacijom u snabdevanju“. Zvanično, Nemačka više ne dobija ruski gas, ali ne može se isključiti da manje količine dolaze na zaobilazni način, preko susednih evropskih zemalja.

Države EU poput Mađarske već su zaključile nove ugovore s Moskvom o dodatnim isporukama gasa. U Francuskoj, energetska kompanija „Total“, učestvuje u poslovima s LNG-om na ruskom poluostrvu Jamal na severozapadu Sibira. Iako je uvoz gasa preko gasovoda značajno smanjen, poslovanje s LNG-om neumorno se nastavlja. Rezultat toga jeste da još uvek oko 15 odsto ukupne potrošnje gasa u EU dolazi iz Rusije.

LNG je za Kremlj sada gotovo podjednako važan kao i preostali prihodi od isporuka gasa. Trenutno stručnjaci navode da se obim LNG-a koji se transportuje u Evropu i preko nje godišnje procenjuje na oko dvanaest milijardi evra. Putin pritom planira da udvostruči taj posao u narednim godinama. Cilj je, kako kaže ruski aktivista za zaštitu okoline Vladimir Slivjak, ponovo dovesti Evropu u stanje zavisnosti od ruskog gasa. Slivjak je 2021. godine dobio Alternativnu Nobelovu nagradu sa svojom organizacijom „Zaštita okoline“, ali je morao da napusti Rusiju kako bi izbegao zatvor.

Evropa kao tržište

Na evropskim LNG-terminalima u lukama kao što su Montuar-de-Bretanj, Bilbao ili Zebruge ne stiže samo tečni prirodni gas za EU. Te luke služe i kao glavni tranzitni centri za dalji prevoz ruskog LNG-a širom sveta. U Zebrugeu se, na primer, LNG ili skladišti u rezervoarima i reeksportuje, ili se odmah prebacuje na druge brodove. To se odnosi na otprilike polovinu ukupnih količina gasa koje se prevoze u Evropu, izračunala je organizacija „Urgewald“ na osnovu podataka o brodovima od 2022. godine. Na taj način Evropa ne samo da stvara dodatna opterećenja za klimu, već i aktivno pomaže u finansiranju ruskog ratnog napada na Ukrajinu, kritikuje ta organizacija.

Bez pretovara u lukama EU, trgovina LNG-om za Rusiju bi bila znatno teža i skuplja. Ako bi EU zabranila pretovar u lukama svojih članica za međunarodno tržište, brodovi bi morali da putuju sve do Turske ili Egipta, kaže energetski stručnjak Angelos Kutsis iz belgijske ekološke organizacije „Bond Beter Leefmilieu“: „To ne samo da mnogo košta, već i traje mnogo duže. To bi dovelo do toga da Rusija može da proda mnogo manje LNG-a s Jamala, jer u Arktiku nema alternativnih načina transporta“.

Mogućnost odustajanja od ruskog LNG-a

Georg Cahman, stručnjak za energiju iz trusta mozgova „Brugel“, uveren je da bi EU u međuvremenu mogla da odustane od uvoza ruskog LNG-a. U Belgiji ruski tečni gas trenutno čini jedanaest odsto ukupne potrošnje, u Francuskoj trinaest, a u Španiji 25 procenata.

„Na svetskom tržištu trenutno postoji dobra ponuda LNG-a.Cene su značajno pale i ako Evropa više ne bi kupovala ruski LNG, luke bi mogle da uvoze drugi LNG koristeći istu infrastrukturu za uvoz“, kaže Cahman.

U međuvremenu i Evropski parlament zahteva strože sankcije i potpuno zaustavljanje uvoza ruskog LNG-a. Ministarstvo privrede Nemačke, odgovarajući na upit novinara ARD-a, izjavilo je da EU trenutno radi na uredbi koja bi omogućila članicama da privremeno ograniče uvoz. Međutim, EU planira da konačno okonča poslovanje s ruskim gasom tek 2027.

Za ekonomistkinju Ulrike Malmendir to je prekasno. Ona zahteva: „EU bi trebalo da dogovori zaustavljanje uvoza ruskog gasa. Pokušajmo to sada i pokušajmo to zajedno kao EU. Baš za to i jeste stvorena Evropska unija“.

Tagovi:

Prirodni gas Rusija trgovina Vladimir Putin
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Nemačka

30.jul 2025. Nemanja Rujević

Leonard i drugovi otkupljuju ljude iz zatvora

U Nemačkoj je vožnja bez karte krivično delo pa hiljade ljudi završava na robiji jer nemaju da plate kaznu. Tu na scenu stupa Fond slobode

Šta donosi novi zakon o cenzuri u Rusiji?

Cenzura interneta

29.jul 2025. Olga Tihomirova / Sergej Satanovski / DW

Pazi šta pretražuješ na netu, da te Putin ne strpa u zatvor

Zanima te šta je prebegli oficir Savezne bezbednosne službe (FSB) Aleksandar Litvinjenko napisao u knjizi „Ljubljanka – kriminalna grupa“? Ili šta su Jehovini svedoci? Ukucaš pojam za pretragu i – na vrata ti zakuca policija

Izbori u Mađarskoj

29.jul 2025. Keno Fersek / DW

Vetar promena: Da li je odzvonilo Viktoru Orbanu?

Veliki deo mađarskog stanovništva priželjkuje smenu vlasti i promenu sistema. Viktor Orban, najbolji Vučićev politički prijatelj, i njegova vlada odgovaraju turbo kampanjama koje dodatno parališu društvo

Njujork

29.jul 2025. I.M.

Pucnjava na Menhetnu: Najmanje četvoro mrtvih – napadač izvršio samoubistvo

U pucnjavi koja se dogodila u poslovnoj zgradi u centru Menhetna život su izgubile najmanje četiri osobe, uključujući i pripadnika policije. Napadač, identifikovan kao 27-godišnji Šejn Tamura iz Las Vegasa, pucao je iz automatske puške, a zatim sebi oduzeo život

Pojas Gaze

Rat u Gazi

28.jul 2025. K. S.

Izraelske NVO optužuju državu za genocid u Gazi

Dve izraelske nevladine organizacije optužile su Izrael za genocid nad Palestincima u Gazi

Komentar

Komentar

Vučić na Informeru: “Brlog – to sam ja!”

Višeminutno izlivanje predsednikovog gneva na građane Novog Pazara nije ništa drugo, do poslednji trzaj jedne poražene politike čoveka koji misli da je država, a zapravo je ćacilend

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure