img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Putinovi tankeri nesmetano plove

Poslovi Rusije sa prirodnim gasom na kojima je ogromna zarada i dalje bez sankcija Zapada

07. mart 2024, 14:59 DW
AP Photo
Pristalice Vladimira Putina
Copied

Posao sa ruskim tečnim prirodnim gasom u EU cveta i stalno donosi novac u Putinovu ratnu kasu. To je posao koji zavisi od ograničenog broja specijalnih tankera – ali sankcije još uvek nisu na vidiku

Luka Zebruge u Belgiji, krajem februara. Na LNG-terminalu pristaje brod „Kristof de Maržeri“, natovaren tečnim prirodnim gasom (LNG) iz Rusije. To nije neuobičajen prizor. Novinari nemačkog javnog servisa ARD imaju podatke o kretanju ruskih tankera koji pokazuju put i učestalost kojom Rusija posećuje evropske luke.

„Kristof de Maržeri“ se redovno usidrava u Zebrugeu, kao i ukupno 15 drugih tankera tzv. Arc7-klase. To su tankeri-ledolomci koji po nalogu kompanije Novatek i tokom zimskog perioda prevoze LNG sa ruskog poluostrva Jamal u arktičkom krugu do Evrope.

Jedan od vlasnika je oligarh Genadij Timčenko, jedan od najbogatijih ljudi u Rusiji. Član je ekskluzivnog kruga oko predsednika Vladimira Putina. Evropska unija je odavno uvela sankcije protiv njega, a zaplenila je i njegovu luksuznu jahtu. Međutim, LNG-tankeri koji rade za njega i dalje neometano pristaju u luke Evropske unije. Svaka isporuka ima minimalnu vrednost od 30 miliona evra.

Do sada nema sankcija

Iako je Unija nedavno usvojila 13. paket sankcija protiv Rusije, isporuke gasa do sada su iz toga izuzete. Čak ni nemačka Savezna vlada ne zahteva sankcije za isporuke gasa, što i dalje objašnjava „napetom situacijom u snabdevanju“. Zvanično, Nemačka više ne dobija ruski gas, ali ne može se isključiti da manje količine dolaze na zaobilazni način, preko susednih evropskih zemalja.

Države EU poput Mađarske već su zaključile nove ugovore s Moskvom o dodatnim isporukama gasa. U Francuskoj, energetska kompanija „Total“, učestvuje u poslovima s LNG-om na ruskom poluostrvu Jamal na severozapadu Sibira. Iako je uvoz gasa preko gasovoda značajno smanjen, poslovanje s LNG-om neumorno se nastavlja. Rezultat toga jeste da još uvek oko 15 odsto ukupne potrošnje gasa u EU dolazi iz Rusije.

LNG je za Kremlj sada gotovo podjednako važan kao i preostali prihodi od isporuka gasa. Trenutno stručnjaci navode da se obim LNG-a koji se transportuje u Evropu i preko nje godišnje procenjuje na oko dvanaest milijardi evra. Putin pritom planira da udvostruči taj posao u narednim godinama. Cilj je, kako kaže ruski aktivista za zaštitu okoline Vladimir Slivjak, ponovo dovesti Evropu u stanje zavisnosti od ruskog gasa. Slivjak je 2021. godine dobio Alternativnu Nobelovu nagradu sa svojom organizacijom „Zaštita okoline“, ali je morao da napusti Rusiju kako bi izbegao zatvor.

Evropa kao tržište

Na evropskim LNG-terminalima u lukama kao što su Montuar-de-Bretanj, Bilbao ili Zebruge ne stiže samo tečni prirodni gas za EU. Te luke služe i kao glavni tranzitni centri za dalji prevoz ruskog LNG-a širom sveta. U Zebrugeu se, na primer, LNG ili skladišti u rezervoarima i reeksportuje, ili se odmah prebacuje na druge brodove. To se odnosi na otprilike polovinu ukupnih količina gasa koje se prevoze u Evropu, izračunala je organizacija „Urgewald“ na osnovu podataka o brodovima od 2022. godine. Na taj način Evropa ne samo da stvara dodatna opterećenja za klimu, već i aktivno pomaže u finansiranju ruskog ratnog napada na Ukrajinu, kritikuje ta organizacija.

Bez pretovara u lukama EU, trgovina LNG-om za Rusiju bi bila znatno teža i skuplja. Ako bi EU zabranila pretovar u lukama svojih članica za međunarodno tržište, brodovi bi morali da putuju sve do Turske ili Egipta, kaže energetski stručnjak Angelos Kutsis iz belgijske ekološke organizacije „Bond Beter Leefmilieu“: „To ne samo da mnogo košta, već i traje mnogo duže. To bi dovelo do toga da Rusija može da proda mnogo manje LNG-a s Jamala, jer u Arktiku nema alternativnih načina transporta“.

Mogućnost odustajanja od ruskog LNG-a

Georg Cahman, stručnjak za energiju iz trusta mozgova „Brugel“, uveren je da bi EU u međuvremenu mogla da odustane od uvoza ruskog LNG-a. U Belgiji ruski tečni gas trenutno čini jedanaest odsto ukupne potrošnje, u Francuskoj trinaest, a u Španiji 25 procenata.

„Na svetskom tržištu trenutno postoji dobra ponuda LNG-a.Cene su značajno pale i ako Evropa više ne bi kupovala ruski LNG, luke bi mogle da uvoze drugi LNG koristeći istu infrastrukturu za uvoz“, kaže Cahman.

U međuvremenu i Evropski parlament zahteva strože sankcije i potpuno zaustavljanje uvoza ruskog LNG-a. Ministarstvo privrede Nemačke, odgovarajući na upit novinara ARD-a, izjavilo je da EU trenutno radi na uredbi koja bi omogućila članicama da privremeno ograniče uvoz. Međutim, EU planira da konačno okonča poslovanje s ruskim gasom tek 2027.

Za ekonomistkinju Ulrike Malmendir to je prekasno. Ona zahteva: „EU bi trebalo da dogovori zaustavljanje uvoza ruskog gasa. Pokušajmo to sada i pokušajmo to zajedno kao EU. Baš za to i jeste stvorena Evropska unija“.

Tagovi:

Vladimir Putin Rusija Prirodni gas Trgovina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Razgovor Trampa i Merca

Nove pretnje carinama

04.maj 2026. Tomas Špikhofen / DW

Koliko bi nemačku privredu pogodile Trampove carine

Američki predsednik Donald Tramp najavio je povećanje carina na vozila iz Evropske unije na 25 odsto, što bi najveće posledice moglo da ostavi na nemačke proizvođače automobila poput Audija i Poršea

Iran, SAD

Rat na Bliskom istoku

04.maj 2026. I.M.

Iran tvrdi da je ispalio rakete na američki razarač kod Ormuskog moreuza, Vašington se ne oglašava

Prema navodima iranske agencije Fars i drugih državnih medija, Iran je navodno ispalio rakete na jedan američki razarač u blizini luke Jask, na ulazu u Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih svetskih pomorskih ruta za transport nafte i gasa. SAD se nisu oglasile

Avioni

Energetska kriza

04.maj 2026. Anhal Vohra (DW)

Cene kerozina lete u nebo

Ako ostanu visoke cene goriva, avio-kompanije koje nisu osigurale zaštitu od rasta cena, mogle bi da bankrotiraju

Hantavirus

04.maj 2026. B. B.

Smrt na kruzeru: Strah od hantavirusa

Ne postoji lek za infekciju hantavirusom, a ako se u periodu zaražavanja pojave respiratorni simptomi, stopa smrtnosti iznosi oko 38 odsto

Rat protiv Irana

04.maj 2026. A.I.

Tramp: Oslobodićemo brodove zarobljene u Persijskom zalivu

Predsednik SAD Donald Tramp odbacio je najnoviji predlog Irana za uspostavljanje trajnog mira i najavio da će osloboditi brodove zarobljene u Persijskom zalivu

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure