img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Globalna bezbednost

Baltičko more kao NATO jezero: Pristupanje Švedske alijansi menja igru

02. март 2024, 09:18 RSE
Foto: Jonas Ekstromer/TT Nesw Agency via AP
Copied

Možda je najočitija prednost ulaska Švedske u NATO što Baltičko more u suštini postaje nešto poput "NATO jezera" sa vojnim savezom koji okružuje rusku enklavu Kalinjingrad i kontroliše obe strane Finskog zaliva koji vodi do drugog po veličini ruskog grada Sankt Peterburga

Dok je NATO strpljivo čekao skoro 18 meseci da Turska i Mađarska konačno daju zeleno svetlo Švedskoj za pridruživanje vojnom savezu, u Briselu nije nedostajalo uzbuđenja zbog dočeka 32. zemlje članice, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).

Jedan NATO diplomata opisao je članstvo Švedske kao „delić slagalice koji je nedostajao“, čime je zaokružena sigurnosna arhitektura NATO-a u nordijskim, arktičkim i baltičkim regijama.

Da bi se shvatila važnost, dovoljno je pogledati kartu. Radi se o petoj zemlji po veličini u Evropi, većoj od Nemačke, proteže se 1600 kilometara u pravcu sever-jug i sa duplo dužom obalom.

Nordefco

Jasno je iz razgovora sa raznim zvaničnicima NATO-a da će se uloga Švedske u NATO-u odnositi na dve stvari: prvo, čvorište za aktivnosti u severnom delu Evrope, gde se može prevoziti dosta oružja i vojske, povezujući Švedsku sa nordijskim zemljama Danskom, Finskom, Islandom i Norveškom u istoj vojnoj uniji po prvi put u modernoj istoriji.

Već 2009. godine ove zemlje su se dogovorile o nordijskoj odbrambenoj saradnji (Nordefco). Iako nije de fakto pakt o međusobnoj odbrani, ima neke karakteristike, na primer određene zajedničke sposobnosti, omogućavajući pristup međusobnom vazdušnom prostoru i vojnoj infrastrukturi. Sa ulaskom Švedske u NATO, sada će postojati grupa članica alijanse koje već imaju dobro razvijenu regionalnu integraciju.

Drugo, smatra se da Švedska pruža solidnu sigurnost, posebno kada su u pitanju tri baltičke države Estonija, Latvija i Litvanija koje će sada biti povezane sa ostatkom nordijskog regiona. Švedska će od sledeće godine doprineti NATO brigadi u Latviji sa 800 vojnika, prenosi RSE.

Takođe će odmah biti ključna u odbrani svakog pedlja teritorije baltičkih država, tako što će biti sposobna da brzo pruži pomorsku i vazdušnu podršku.

Time će ranije NATO strategije za povratak teritorija geografski ranjive trojke koje bi zauzeo osvajač biti za kante za smeće.

„NATO jezero“

Možda najočitija prednost ulaska Švedske u NATO je što Baltičko more u suštini postaje nešto poput „NATO jezera“ sa vojnim savezom koji u suštini okružuje rusku enklavu Kalinjingrad i kontroliše obe strane Finskog zaliva koji vodi do drugog po veličini ruskog grada Sankt Peterburga.

Gotland, najveće ostrvo u Baltičkom moru, odjednom će biti od ključnog značaja. Budući da pripada Švedskoj, ali je samo 300 kilometara od Kalinjingrada, sada će se suočiti sa velikom nadogradnjom s proširenjem luke na ostrvu i ponovnim uspostavljanjem puka koji je demontiran pre nekoliko godina.

Infrastruktura

Sledi pojačanje posebno železničkih pruga kako bi se prevezlo više vojne robe. Za očekivati je da će najveća luka Švedske, Geteborg, na zapadnoj obali zemlje, takođe povećati kapacitet, kao glavnu ulaznu tačku za vojnu opremu i trupe NATO-a, piše RSE.

Švedska je već postigla potrošnju na odbranu od dva posto BDP-a, čime je postigla cilj NATO-a postavljen 2014. godine koji mnoge članice tek treba da postignu.

Švedska je također sklopila Sporazum o odbrambenoj saradnji (DCA) sa Sjedinjenim Državama koji će omogućiti američku vojnu pomoć na švedskom tlu. Ali baš kao i u drugim nordijskim članicama NATO-a, ni tamo neće biti postavljeno nuklearno oružje niti stalne NATO baze.

Vredi istaći da je ova skandinavska zemlja deo NATO-ovog Partnerstva za mir od 1994. godine i da je 20 godina kasnije postala takozvani Partner proširenih mogućnosti za vojnu alijansu. Obe ove strukture su u suštini značile dublju saradnju, redovne zajedničke vežbe, pa čak i pod komandom NATO-a u zemljama poput Afganistana i Bosne i Hercegovine.

Oružje

Još jedan aspekt koga mnogi zvaničnici NATO-a ističu kao dodatnu vrednost je oružje koje će Švedska doneti alijansi. Smatra se da zemlja ima dva resursa svetske klase: prvo, podmornice koje mogu da kontrolišu velike delove Baltičkog mora, prateći svaki potez Rusije, analizira RSE.

A zatim borbene avione sa švedskim JAS Gripenom proizvedenim u SAAB-u. Nordijska flota imaće preko 250 borbenih aviona, a Stokholm razmatra da pošalje neke od njih u Ukrajinu. Takođe je moguće da će Švedska biti vrlo aktivan učesnik u NATO-ovom vazdušnom nadzoru i to ne samo iznad Baltičkog mora.

Zatim tu je švedska odbrambena industrija, pri čemu je ta zemlja jedan od najvećih svetskih izvoznika oružja, posebno u Sjedinjene Države. Osim u mlaznjacima, industrijska baza naoružanja je jaka u oblastima kao što su senzori, navođeno oružje, pešadijsko protivtenkovsko oružje i oklopna vozila.

Potencijalne slabosti

Ali postoje i neke očigledne slabosti.

Smatra se da je snaga švedskih trupa od 38.000 relativno mala i možda će se morati značajno povećati iako će se pokazati skupim. Zemlji takođe nedostaju veća pomorska sredstva kao što su veliki vojni brodovi, i do sada se više oslanjala na manje brodove koji nemaju najbolje sposobnosti protivvazdušne odbrane.

Postoji još jedno potencijalno NATO birokratsko pitanje. Izgleda da će nordijsko/baltičko područje biti podeljeno u dve različite komande združenih snaga. Danska, Finska i Švedska plus baltički trio će biti pod komandom NATO-a sa sedištem u Brunsumu u Holandiji, dok je Norveška pod komandom Norfolka u Virdžiniji koja se bavi uglavnom sigurnosnim pitanjima i izazovima Atlantika, piše RSE.

To ne bi trebalo da dovodi do većih problema, jer su različite komande snaga u stalnom međusobnom kontaktu i ne predviđaju se nikakvi birokratski zastoji. Izvori upućeni u ovo pitanje kažu da je za vojnu organizaciju bilo simbolično važno da Baltičko more ne „preseče“ na dva dela, ostavljajući Estoniju, Latviju i Litvaniju na jednoj strani i Švedsku na drugoj. Barem za sada.

Međutim, ne može se isključiti da će Švedska i Finska na kraju završiti pod Norfolkom, ali prvo nakon što budu u potpunosti nadograđeni u zajedničku komandu sposobnu da vodi operacije velikih razmera.

Tagovi:

Švedska Nordijske zemlje NATO Rusija baltičke zemlje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Tramp

Samit NATO-a u Turskoj

08.јул 2026. I.M.

Tramp prekinuo primirje sa Iranom i hoće da obustavi trgovinsku razmenu sa Španijom

Američki predsednik Donald Tramp iskoristio je samit NATO-a u Turskoj za niz oštrih poruka – proglasio je kraj primirja sa Iranom i najavio drastične ekonomske mere protiv Španije koju je nazvao „užasnim partnerom“

Rusko-ukrajinski sukob

08.јул 2026. I.M.

Rusija raketirala Kijev, Ukrajina uzvratila udarima na energetska postrojenja

Ruske snage izvele su tokom noći novi napad balističkim projektilima na Kijev, u kojem su povređene dve osobe, dok je Ukrajina istovremeno dronovima napala energetsku infrastrukturu duboko na teritoriji Rusije

Marin Le Pen

Francuska

07.јул 2026. Anja Mihić

Sud potvrdio presudu protiv Le Pen: Šta to znači za krajnju desnicu u Francuskoj

Sudije Apelacionog suda u Parizu proglasile su Marin Le Pen krivom za zloupotrebu evropskih fondova, osuđujući je na tri godine zatvora. Ipak, ona potencijalno može da učestvuje na predsedničkim izborima

Vrućina

Vremenske nepogode

07.јул 2026. I.M.

SZO: Evropu čekaju novi smrtonosni toplotni talasi, mnoge zemlje nespremne

Evropu će u narednim nedeljama pogoditi novi smrtonosni toplotni talasi, upozorila je Svetska zdravstvena organizacija (SZO), navodeći da manje od polovine evropskih zemalja ima nacionalne planove za zaštitu stanovništva od ekstremnih vrućina

Kuba

Kriza

06.јул 2026. I.M.

Potpuni kolaps na Kubi: Celo ostrvo ponovo ostalo bez struje

Kuba je ponovo pogođena velikim energetskim kolapsom nakon što je danas nestala struja na celom ostrvu. Vlasti istražuju uzrok, dok se zemlja suočava sa ozbiljnom nestašicom goriva i sve većim problemima u elektroenergetskom sistemu.

Komentar
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1852
Poslednje izdanje

Klimatske promene i Srbija

Globalni scenario, lokalni pakao Pretplati se
Fenomen: Miloš Medenica Medeni

Kako je influenser iz podzemlja stekao poverenje

Crna Gora

Sin svoje majke

Politički život i smrt

Svi skupa, svako za sebe i rizici

Velika Britanija

Trijumfalni pad Kira Starmera

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure