

Budućnost reka
Plitko i vruće: Kakav ćemo Dunav imati
Dunav je ovog leta dostigao rekordno niske nivoe. Posledice se osećaju u plovidbi, energetici, poljoprivredi i rečnim ekosistemima. Kakva je budućnost evropskih reka




Ministarstvo za brigu o selu raspisalo je tri javna konkursa: jedan za kupovinu seoskih kuća sa okućnicom i druga dva čiji rok za prijavu ističe sutra – za dodelu bespovratnih sredstava za kupovinu minibuseva za prevoz seoskog stanovništva i organizaciju manifestacije „Miholjskih susreta sela“
Ministarstvo za brigu o selu raspisalo je novi javni konkurs za kupovinu seoskih kuća sa okućnicom. Maksimalni iznos sredstava na koja mogu da računaju zainteresovani građani je 1.200.000 dinara.
Za dve i po godine u Srbiji je oživelo 2.650 seoskih kuća. Trećina novih stanovnika sela zamenila je gradske adrese za seoske, a interesovanje i dalje raste.
Ministarstvo za brigu o selu navodi u saopštenju da sprovodi Konkurs za kupovinu seoskih kuća sa okućnicom, dodelu bespovratnih sredstava za kupovinu minibuseva za prevoz seoskog stanovništva i organizaciju manifestacije „Miholjskih susreta sela“.
Rok za prijavljivanje za seoske kuće sa okućnicom otvoren je do utroška budžetskih sredstava, a najkasnije do 1. novembra 2024. godine, dok druga dva javna konkursa ističu sutra, 22. februara.
Iz budžeta Srbije je u ovom trenutku za ove namene opredeljeno ukupno 670 miliona dinara – od čega pola milijarde za seoske kuće, 120 miliona dinara za minibuseve i 50 miliona dinara za seoske manifestacije.
“Do sada je 10.000 ljudi dobilo seoske prazne kuće, što je jedna manja opština poput Ade u Vojvodini ili deset Crnih Trava na jugu Srbije. To je nešto najbolje što se trenutno u našoj zemlji događa, ali i što će se nastaviti”, rekao je ranije za “Vreme” ministar za brigu o selu Milan Krkobabić.
Zadruga kao važan segment
Profesor poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Zoran Keserović napomenuo je za Novu ekonomiju da velikim kompleksima nema potrebe davati podsticaje, nego treba davati malim da se organizuju.
„Sad, kada kada postoje direktna davanja za pojedinca, on na primer uzme neku veliku mašinu, veliki kombajn, ali tu niko ne pominje zadrugu kao jedan segment koji je kroz istoriju Srbije igrao veoma važnu ulogu“, objašnjava Keserović.
Dalje je rekao da manji proizvođači moraju da se podržavaju, a da je to moguće jedino kroz zadruge, kao i da je, što se tiče seoskih kuća, predlagao varijantu da se „napravi jedan održiv sistem“.
„Pored te kuće gde će ljudi da se vrate ili ako su sve vratili oni moraju da imaju neki održiv sistem i proizvodnju“, rekao je Keserović za Novu ekonomiju.
Dodaje i da mu je žao što je stao projekat u vezi sa zadrugama, koji je ranije, inače i bio u programu Ministarstva za brigu o selu.
„Može da priča ko šta hoće, ali oko zadruga, tačno se videlo, one su dobile novac i on nije išao u bilo šta, išao je pre svega u intenzivnu proizvodnju, ono o čemu sad pričaju, prerađivačke kapacitete, popravljanje rasnog sastava, uvođenje savremene mehanizacije“, kaže Keserović.
Novi početak
Među onima koji su zamenili grade za selo sz Milena i Radisav Mirić iz Novog Sada. Oni su se sa petogodišnjim sinom preselili u selo Vilandrica kod Gadžinog Hana. Veruju da su napravili pravi potez došavši na obronke Suve planine.
Oboje imaju visoko obrazovanje. I nisu se pokajali, presrećni su jer su zamenili život u gradu za mir i spokoj koji pruža selo. Radisav predaje biologiju u nekoliko škola u okolini. Nabaviće životinje, posaditi baštu. Svoju budućnost vide ovde.
“Preselili smo se u jednu od najzelenijih opština u Srbiji, Gadžin Han. To je za nas prilika za novi početak, za napredak u životu. Posle pet godina podstanarskog života u malom stanu u Novom Sadu dobili smo svoje parče zemlje pod nebom, priliku da imamo svoju zdravu hranu, da dete živi u zdravoj sredini i okrenemo se nekim starim i pravim vrednostima kroz život na selu”, ispričala je Milena za „Vreme“.


Dunav je ovog leta dostigao rekordno niske nivoe. Posledice se osećaju u plovidbi, energetici, poljoprivredi i rečnim ekosistemima. Kakva je budućnost evropskih reka


Oko 150 velikih postrojenja u Srbiji duže od deset godina krši rok u kojem su morali da pribave integrisanu dozvolu, kojim se velikim zagađivačima odobrava rad


Suša i ekstremne temperature sve ozbiljnije ugrožavaju srpsku privredu, a posledice bi građani mogli da osete kroz skuplju hranu, veću inflaciju i slabiji privredni rast. Ekonomisti upozoravaju da bi šteta po Srbiju mogla biti veća nego u Evropskoj uniji


Radovi na kompleksu Ekspo napreduju, ali moraju dodatno da se ubrzaju, poručio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić tokom obilaska gradilišta sa kineskim ambasadorom Li Mingom. Najavio je dolazak još 1.000 radnika iz Kine


Država nudi da građanima plati 50 odsto nove stolarije kako bi se sačuvala energija. Koliko je ovaj projekat zaista uspešan? Mogu li zainteresovani lako do novih vrata i prozora, a Srbija do uštede energenata za grejanje ili hlađenje?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve