img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bezbednosna politika

NATO: Može li Evropa da se brani bez Amerike

16. фебруар 2024, 07:48 DW
Foto: Staff Sgt. Agustín Montañez, U.S. Army National Guard
Copied

Ministri odbrane NATO-a u četvrtak su razgovarali o pomoći Ukrajini, ali i o sopstvenim odbrambenim kapacitetima. Bilo bi veoma problematično ako se SAD povuku iz Evrope, posebno u pogledu konvencionalne odbrane

Zapadna vojna alijansa već ima dovoljno problema. Premalo municije za Ukrajinu, rat je u ćorsokaku, s mnogo žrtava i bez izgleda da će se rešiti pregovorima. A tu je i privremeni prekid američke vojne pomoći koja je Kijevu hitno potrebna, piše Dojče vele (DW).

„Poslednja stvar koja nam je potrebna jeste debata o nuklearnom oružju“, kaže nemački ministar odbrane Boris Pistorijus (SPD), objašnjavajući ispred sedišta NATO-a u Briselu, a uz uprt pogled ka Berlinu, da je to „kompleksna diskusija koju ne treba tek tako započinjati“.

Verovatno će se o tom pitanju oglasiti njegov koalicioni partner Kristijan Lindner iz FDP-a. Ali i Pistorijusova partijska koleginica Katarina Barli, glavna kandidatkinja SPD-a za evropske izbore, koja je otvoreno progovorila o „evropskoj atomskoj bombi“.

„Uspavani NATO“

Generalni sekretar NATO-a takođe smatra da je takva „nova otvorenost“ prema atomskoj bombi potpuno deplasirana. Ako je nešto do sada funkcionisalo, onda je to nuklearno odvraćanje, reagovao je Jens Stoltenberg na sastanku ministara odbrane. „Ne bi trebalo da potkopavamo taj kredibilitet“ – pogotovo zato što je američki nuklearni štit za Evropu praktično jedina stvar koja još nije dovedena u pitanje u strateškim dokumentima Trampove ekipe.

Evropljani se u stvari suočavaju sa sasvim drugačijim problemom, sa problemom konvencionalne odbrane, upozorava politikološkinja Jana Puglierin. Ona strahuje da bi Amerikanci mogli da stave na led svoj angažman u Evropi. Puglierin, šefica berlinske kancelarije trusta mozgova „Evropski saveta za spoljne odnose“ (ECFR), ukazuje pritom na dokument „Uspavani NATO“, koji je razvio desničarski trust mozgova „Centar za obnovu Amerike“, a koji podrazumeva da bi Vašington mogao uskraćivanjem resursa i vojnika da „uspava“ Alijansu u Evropi. „Poenta je da bi konvencionalnu odbranu Evrope morali da garantuju samo Evropljani“, kaže ona.

Kičma odbrane Evrope bila bi slomljena, ocenjuje Puglierin. Američki vojnici bi bili povučeni iz Evrope, a sa njima i veštine kao što su izviđanje, vazdušni transport i brzo raspoređivanje borbenih trupa s velikim rezervama municije. U suštini sve ono što „nedostaje većini evropskih vojski“, kaže Puglierin.

Koordinacije u nabavci gotovo i da nema

Taj nedostatak trebalo bi otkloniti masovnim naoružavanjem. Tokom rata u Ukrajini došlo je do neviđenog povećanja izdataka za odbranu u državama-članicama NATO-a. Prema podacima Alijanse, samo u 2024. godine biće uloženo 380 milijardi dolara, a skoro dve trećine zemalja-članica u ovoj godini će za vojsku izdvojiti najmanje dva odsto svog BDP-a.

Ipak, problem ne rešava novac sam po sebi, strahuje Puglierin. Saradnja će ići teško sve dok nacionalne vlade imaju ambiciju da same proizvode sopstvene tenkove, podmornice i haubice. „Koordinacija evropskih nabavki jedva da funkcioniše“, čak i ako su nacionalni budžeti za odbranu povećani. „Nacionalni refleks ima prednost“, kaže.

SAD očekuju od EU da više podrži Ukrajinu

Evropski tenk za sve – to je još uvek stvar budućnosti. Trenutno postoji velika rupa koju treba popuniti. Američka ambasadorka pri NATO-u Džulijan Smit kaže da ne može da predvidi kada će SAD proslediti 60 milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini. „Znamo da je našim prijateljima u Ukrajini potrebna hitna pomoć“, rekla je ona u intervjuu za nemački javni servis ARD. I jasno je stavila do znanja čemu se Amerika nada i šta očekuje: da će ovoga puta uskočiti Evropljani. „Mislim da podrška dolazi i od Nemačke, ali i od Evropske unije – tako da ljudi u Ukrajini na licu mesta mogu da osete da će se pomoć nastaviti.“

To su velika očekivanja. I neobična situacija u NATO-u. SAD, najjača vojna sila na svetu, nije u stanju da progura kroz Kongres obećanu vojnu pomoć – i to pod Bajdenom, predsednikom koji je apsolutno transatlantski orijentisan. To Evropljanima pokazuje ukus onoga što bi moglo da postane trajno ako se Donald Tramp ponovo useli u Belu kuću.

Tagovi:

SAD NATO Evropa Bezbednosna politika
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Toplotni talas

Toplotni talas u Evropi

03.јул 2026. I.M.

Više od 2.000 ljudi umrlo tokom ekstremnih vrućina u Francuskoj, najavljen novi vreli talas

Francuska je tokom rekordnog toplotnog talasa zabeležila više od 2.000 dodatnih smrtnih slučajeva, dok meteorolozi upozoravaju da Evropu već ovog vikenda očekuju nove ekstremne vrućine

Iranski verski vođe i drugi ožalošćeni odaju počast pred kovčezima ubijenog iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija i članova njegove porodice tokom ceremonije opela uoči višednevne sahrane u Velikoj džamiji Imama Homeinija u Mosali u Teheranu

Iran

03.јул 2026. Šabnam fon Hajn (DW)

Sahrana Alija Hamneija kao proslava pobede Islamske republike

Teheran koristi pogreb Alija Hamneija i članova njegove porodice da proširi svoj poljuljani uticaj u regionu i svetu. Ceremonija će trajati šest dana, a najavljene su delegacije iz blizu stotinu država

Ada Bojana

Ekologija

03.јул 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

Pregrejan Jadran: Temperatura mora mestimično preko 28 stepeni

Temperature mora na hrvatskoj, crnogorskoj ili albanskoj obali ovog leta su za preko 5 stepeni više od proseka za ovo doba godine

Ali Hamnei

Iran

03.јул 2026. B. B.

Iran očekuje dvadeset miliona ljudi na sahrani ajatolaha Hamneija

Tokom ceremonije žalosti i sahrane ajatolaha Alija Hamneija u Iranu su pojačane mere bezbednosti. Razlozi su ekstremne vrućine, ali i prvo pojavljivanje u javnosti novog vrhovnog vođe Modžtabe Hamneija

Ruski vojnici

Rat u Ulkrajini

02.јул 2026. A.I.

Oko 450.000 poginulih i milion ranjenih Rusa od početka Putinove „specijalne operacije“

Četiri godine od početka ruske agresije na Ukrajinu oko dva miliona vojnika na obe strane je poginulo ili ranjeno, podaci su Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) sa sedištem u Vašingtonu

Komentar
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1852
Poslednje izdanje

Klimatske promene i Srbija

Globalni scenario, lokalni pakao Pretplati se
Fenomen: Miloš Medenica Medeni

Kako je influenser iz podzemlja stekao poverenje

Crna Gora

Sin svoje majke

Politički život i smrt

Svi skupa, svako za sebe i rizici

Velika Britanija

Trijumfalni pad Kira Starmera

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure