
Monografija
Ovo su svi naši životi
U ovo vreme, fotografije Goranke Matić objavljene u monografiji Goranka dolaze kao opomena, ne nude nostalgiju kao utehu, već istinu kao ogledalo o nama i našim životima

Ženama se preporučuje da se u trudnoći ugoje oko 12 kilograma, a ne da „jedu za dvoje“, kako se često čuje. Ako se prekomerno ugoji, i majka i dete su u većem riziku od oboljenja
Prema navodima Svetske zdravstvene organizacije (SZO), gojaznost je u svetu dostigla „razmere epidemije“, piše Dojče vele.
Više od polovine svetske populacije moglo bi patiti od gojaznosti do 2035. godine. To je više od četiri milijarde ljudi prema Svetskom atlasu debljine 2023.
Skladno tome, broj trudnica sa prekomernom telesnom težinom je značajno porastao širom sveta. U Sjedinjenim Državama, na primer, oko dve trećine žena ima previše kilograma na početku trudnoće.
„U Nemačkoj idemo sve više u tom pravcu“, kaže Regina Enzenauer koja je na čelu odeljenja za dečju ishranu na Institutu „Maks Rubner“ u Karlsrueu.
U Nemačkoj, prema podacima jedne savezne studije, gotovo 44 odsto žena već započinje trudnoću sa prekomernom težinom ili su gojazne. U 2014. godini, to je bilo 35 odsto mladih majki.
Štete za decu
Ako majka ima prekomernu težinu, to može imati direktan uticaj na nerođeno dete. Regina Enzenauer kaže da čak embrioni dobijaju pogrešan biološki otisak jer se moraju prilagoditi prekomernoj ishrani tokom razvoja u materici.
Ključno je prvih hiljadu dana – od početka trudnoće do kraja druge godine života – naglašava naučnica. „U tom vremenu takođe se određuje šta će dete kasnije voleti. Ukusni pupoljci su potpuno funkcionalni rano u razvoju, a fetus apsorbuje supstance iz majčine ishrane kroz plodovu vodu.“
Potomci trudnica sa prekomernom težinom stoga imaju veliku verovatnoću da će se i sami ugojiti i razviti sekundarne bolesti poput dijabetesa ili srčanih problema u ranoj fazi, rekla je za Nemačku agenciju dpa profesorka medicine na Univerzitetu u Diseldorfu.
Prekomerna telesna težina rizik za majku i dete
Kod majki sa prekomernom telesnom težinom povećava se rizik od razvoja dijabetesa tipa 4, a dete takođe može oboleti od dijabetesa zbog prekomerne ishrane.
Osim toga, rizik od bolesti povezanih sa trudnoćom značajno se povećava kod žena sa prekomernom telesnom težinom. To uključuje trovanje u trudnoći (preeklampsija), trombozu ili visok krvni pritisak povezan sa trudnoćom.
Osim toga, značajno se povećava verovatnoća spontanih pobačaja i prevremenih porođaja, kao i carskih rezova jer se deca žena sa prekomernom telesnom težinom često rađaju sa većom porođajnom težinom.
Zdravo dobijanje na težini tokom trudnoće
Značajno povećanje telesne težine tokom trudnoće je normalno i važno kako bi se majci i detetu obezbedilo dovoljno hranljivih materija. Ali buduća majka ne mora „jesti za dvoje“, kako joj se često savetuje.
Trudnicama treba samo oko deset posto više kalorija dnevno nego pre trudnoće.
Žene normalne telesne težine dobijaju u proseku oko 11,5 do 16 kilograma tokom trudnoće.
Beba pri rođenju u proseku teži oko 3.500 grama, posteljica teži oko 650 grama, materica oko 1.300 grama. Dodatna količina krvi teži oko 1.250 grama, plodna voda oko 1.000 grama. Dodatne masne naslage teže oko 1.700 grama, a nakupljene tečnosti oko 2.000 grama.
To je ukupno oko 11.400 grama, zbog čega se trudnicama preporučuje da se u trudnoći ugoje najviše dvanaest kilograma. Ako se ugoje više od 20 kilograma, uzrok je često nepravilna ili preobilna ishrana. Stoga bi žene tokom trudnoće trebalo da redovno prate dobijenu težinu.

U ovo vreme, fotografije Goranke Matić objavljene u monografiji Goranka dolaze kao opomena, ne nude nostalgiju kao utehu, već istinu kao ogledalo o nama i našim životima

“Razumem bojazan i mogući refleksni otpor prema svakom novom Prostornom planu i investiciji. Jedini način da vratimo poverenje jeste da posao urbanističkog planiranja prepustimo odgovornim ljudima iz struke koji će voditi računa o javnom interesu. To je i put ka oporavku našeg društva generalno, ne samo u oblasti arhitekture, već i u drugim oblastima izloženim korupciji i partokratiji”

“Kada sam bio mlađi, imao sam strah, sumnju, da li je to što radim umetnost ili zanat. Danas, u ovom dobu, više se ne opterećujem time. Danas sam mnogo iskreniji prema sebi; ono što izađe iz stomaka, ono što me raduje, to je ono iza čega stojim. A drugi neka sude”

Da li je jedna od najpoznatijih pesama Zdravka Čolića zapravo inspirisana bićem iz narodnog verovanja? I šta o tome kaže Čolić?

Govoreći o dešavanjima u Partizanu i atmosferi u domaćoj košarci, Nebojša Čović je izjavio da je dolazak Željka Obradovića u crno-bele bio politički podržan, uz upozorenje na posledice takvog spoja sporta i vlasti
Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva
Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve