img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Odnosi Srbije i Nemačke

Nemački ministar odbrane stiže u Srbiju: Očekuje se pritisak na Vučića

05. februar 2024, 09:11 Redakcija Vremena
Foto: Christian Charisius/dpa via AP
Boris Pistorijus
Copied

Beograd će biti najvažnija stanica zapadnobalkanske turneje Borisa Pistorijusa. Tema razgovora: bezbednosna situacija, naročito na Kosovu. Neki poslanici Bundestaga od njega traže da pritisne Vučića i u vezi sa izbornim neregularnostima

Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus danas, u ponedeljak, kreće u zvaničnu posetu Beogradu, Sarajevu i Prištini kako bi Zapadnom Balkanu dao do znanja da Nemačka, uprkos drugim spoljnopolitičkim problemima, nije zapostavila region, prenosi Dojče vele.

Iako zvanični plan putovanja još nije objavljen, a sam odlazak na Zapadni Balkan je do poslednjeg trenutka bio tajna, već je jasno da Pistorijus, socijaldemokratski partijski drug kancelara Olafa Šolca, nosi poruku nemačke vlade o potrebi pronalaženja rešenja za dva goruća problema u regionu: odnose između Srbije i Kosova i uspostavljanje stabilnosti u Bosni i Hercegovini.

Razgovori o bezbednosnoj situaciji

Glavni deo posla, smatra Stefan Surlić, politikolog sa beogradskog Fakulteta političkih nauka, Pistorijusa očekuje u Beogradu. „Možemo očekivati pritisak na Vučića da prihvati nemačko-francuski plan koji uključuje deblokadu Kosova na međunarodnom nivou i članstvo u međunarodnim organizacijama.“

„Očekuje se i neka vrsta nove normalnosti što bi značilo da se srpska zajednica u potpunosti integriše u kosovske institucije uz istovremeno osnivanje Zajednice srpskih opština“, rekao je za DW Surlić, koji se ovih dana nalazi u Berlinu.

Srbija i Kosovo, nakon prošlogodišnjeg sukoba u Banjskoj i u trenutku kada Vučić traži vanrednu sednicu Saveta bezbednosti zbog ukidanja dinara na Kosovu, daleko su od dogovora. Tome treba dodati i nezadovoljstvo nekih nemačkih parlamentaraca načinom na koji su održani izbori u Srbiji, što bi mogla biti još jedna tačka razgovora u Beogradu.

Remetioci mira u Beogradu i Banjaluci

U isto vreme kada nemački ministar odbrane posećuje region, na Kosovu i u Severnoj Makedoniji će boraviti i izaslanici Parlamentarne grupe za odnose Nemačke i jugoistočne Evrope.

Jedan od članova delegacije, političar vladajućih liberala Tomas Haker, je u razgovoru za DW jasno dao do znanja koga smatra potencijalnom opasnošću za stabilnost u regionu.

„Poseta ministra odbrane Borisa Pistorijusa dolazi u trenutku kada bezbednosna situacija na Balkanu, iako stabilna, ima ozbiljne potencijale za eskalaciju zbog proizvođača nemira poput Milorada Dodika i Aleksandra Vučića. Ministar odbrane putuje u pravo vreme kako bi još jednom istakao našu podršku i interes da održimo mir, i to svima dao do znanja“, rekao je Haker.

On je vrlo odlučan u stavu da bi Pistorijus trebalo jasno da osudi napad na vojnike NATO-a od maja prošle godine i tražiti pravne posledice za odgovorne.

Stati na put ruskoj destabilizaciji

Njegov kolega iz parlamentarne grupe i političar Zelenih Boris Mijatović smatra da bi poseta nemačkog ministra odbrane mogla doprineti povećanju bezbednosti nemačkih vojnika stacioniranih na Balkanu.

„Putovanje ministra odbrane Borisa Pistorijusa naglašava spremnost nemačke vlade da aktivno i održivo podržava region. Izričito zahvaljujemo nemačkim vojnicima koji su raspoređeni na Kosovu i u Bosni i Hercegovini i koji daju značajan doprinos stabilizaciji i bezbednosti“, rekao je Mijatović.

Izvestilac zelenog poslaničkog kluba za jugoistočnu Evropu često boravi u regionu i pratio je i poslednje izbore u Srbiji. Boravak u Beogradu nije umanjio njegova strahovanja od negativnog uticaja Rusije na region.

„Pretnja ruske agresije predstavlja izazov za celu Evropu. Napad na Ukrajinu je zločin koji se ne sme ponoviti. Rusija pokušava, koristeći dezinformacije, da destabilizuje naše zemlje u EU i jugoistočnoj Evropi“, smatra Mijatović.

Prvo Kosovo, pa onda Dodik

Surlić smatra da, uprkos više nego jasnim kritikama na račun vladajućih partija nakon izbora u Srbiji, Nemačka nije promenila blagu politiku prema Beogradu.

„Mislim da se politika Nemačke prema Beogradu nije promenila. Možda samo na nivou retorike. Nema više toliko hvalospeva Vučiću kao pre, ali Nemačka i dalje u Vučiću vidi sigurnog partnera, pogotovo u kontekstu dijaloga s Prištinom“, smatra Surlić.

No, to je upravo ono što bi se, po mišljenju parlamentarca Hakera, trebalo promeniti. „Nažalost, Srbija nastavlja svoju spoljnu politiku na dve stolice i nastavlja da vuče za nos i Nemačku i EU. I to bez straha od posledica iz EU“, jasan je Haker.

On je kao primer naveo izjavu premijerke Ane Brnabić koja se zahvalila ruskoj tajnoj službi što je Srbiju spasila od „scenarija Majdana“ kojim tobože diriguje Nemačka. „Jednostavno mi nije jasno zašto se Aleksandar Vučić smatra garantom bezbednosti“, zaključuje Haker.

Da se na Vučića gleda kao na faktora stabilnosti, ne samo kada je u pitanju sporazum s Kosovom nego i situacija u Bosni i Hercegovini, smatra i Stefan Surlić. Premda po njegovom mišljenju Vučić sve češće pokušava da izbegne ulogu rešavaoca problema na Balkanu.

„Vučić je dao do znanja da mu se ne dopada koncept prema kojem se na njega vrši pritisak na dve strane, i u vezi s Kosovom i u vezi s BiH. Mislim da će se stoga Nemačka i EU okrenuti rešavanju problema s Dodikom tek kada se reši pitanje Kosova, s tim da se jasno neće tolerisati nikakve separatističke težnje“, zaključuje Surlić.

Nemački ministar Boris Pistorijus inače je, prema ispitivanjima javnog mnjenja, trenutno najomiljeniji političar u Nemačkoj.

Tagovi:

Aleksandar Vučić Kosovo Boris Pistorijus Poseta Zapadnom Balkanu Bezbednosna situacija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Studenti

Studenti u blokadi

24.maj 2026. S. Ć.

Studenti zovu na opštu mobilizaciju

Vreme za čekanje je isteklo, poručuju Studenti u blokadi, preko mejlova koje su poslali građanima koji su im ostavili kontakt

Romi

24.maj 2026. S. Ć.

Unija Roma: Vučićević širi govor mržnje prema Romima

Unija Roma traži da regulatorna tela reaguju povodom izjave Dragana Vučićevića na TV Informer da su pred skup „Ti i ja, Slavija“ stali vozovi prema Beogradu zato što su Romi ukrali bakar

Studenti i EXPO

24.maj 2026. Vuk Nenadić

Da li EXPO pripada svima?

Kako je Expo 2027 pokušao da „preokrene“ nalepnice u svoju korist?

Vučić i region

24.maj 2026. S. Ć.

U Kumanovu ipak plaćena podrška Vučiću?

Prema makedonskoj opozicionoj stranci, podrška Vučiću u Kumanovu dogovorena prilikom posete Miloša Vučevića prošle nedelje

23. maj

Protest na Slaviji

24.maj 2026. M. L. J.

Arhiv javnih skupova: Drugi najveći protest u Srbiji od pada Miloševića

Prema proceni Arhiva javnih skupova, na Slaviji je u subotu 23. maja bilo oko pet puta više ljudi nego što je objavio MUP

Komentar
23. maj

Komentar

Kraj prebrojavanja na ulici – sada „samo“ treba glasati

Na Slaviji je održan najveći predizborni miting u istoriji. O tačnim brojkama niko ne treba da brine, jer je većina tu – samo sada to treba preliti u glasačke kutije

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Studentski memorandum o Kosovu i „svakosatno klepetalo”

Kako su studenti memorandumom o Kosovu i Metohiji ućutkali „svakosatno klepetalo” Aleksandra Vučića

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Beograd u plamenu

Zašto gore poznati lokali? Kakva je tu uloga Ćacilenda, najvećeg skupa kriminogenih osoba na otvorenom posle dvorišta Centralnog zatvora? I kako je MUP postao krovna organizacija konfederacije mafijaških klanova

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1846
Poslednje izdanje

Slučaj Veselina Milića

Malo ubistvo među prijateljima Pretplati se
“VREME” istražuje: Ko obezbeđuje Klinički centar, kako i za koliko

Javna ustanova i privatna sila

Studentski pokret

Da li je Srbija napokon umorna od lidera?

Intervju: Aleksandra Krstić

Biće jako teško osloboditi medije

Intervju: Bojan Zulfikarpašić, džez pijanista

Vratiti muzici dug

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure