img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Sudbina ukrajinske dece pod ruskim starateljstvom

03. februar 2024, 10:59 DW
Foto: AP Photo
Ilustracija
Copied

Kijev tvrdi da su Rusi ilegalno deportovali blizu 20.000 dece iz Ukrajine u Rusiju ili okupirane teritorije. Oko četiri stotine usvojile su ruske porodice. Dojče vele je pratio neke od tih sudbina

Kostjino selo Kozacke u oblasti Hersona zauzeto je na početku ruske invazije na Ukrajinu, krajem februara 2022. Ali, za tog 14-godišnjaka, koji je živeo sa starijim sestrama i teško bolesnim ocem, stvari su postale još gore, piše Dojče vele (DW).

Baš kada je Kostja bio otišao po pomoć, njegova porodica je evakuisana u okupiranu Novu Kahovku, gde tada nije bilo borbi.

„Kad sam se vratio, moje porodice nije bilo. Verovatno nije bilo mesta u autobusu. Ne znam zašto nisu mogli da dođu po mene, bio sam malo razočaran zbog toga“, kaže Kostja.

Potom je nekoliko meseci živeo sam, a onda su mu predstavnici okupacione administracije ponudili da ga prebace u Anapu na ruskoj obali Crnog mora, u prihvatilište iz kojeg posle decu raspoređuju na druga mesta.

Tužba u Hagu za ratni zločin

Kostja je jedno od 19.500 dece za koje ukrajinske vlasti tvrde da su ilegalno deportovana u Rusiju i na teritorije Ukrajine koje su okupirali Rusi, pišu Mihail Bušujev i Hana Sokolova koji su pratili sudbine neke od te dece.

Kako je za DW rekla ukrajinska predstavnica za dečja prava Darija Herasimčuk, taj broj uključuje i decu koja su u Rusiju došla sa svojim roditeljima, prinuđenim na taj korak zbog ruskog napada.

Zbog sumnje da su počinili ratne zločine u Ukrajini, Međunarodni krivični sud u Hagu u martu 2023. izdao je nalog za hapšenje ruskog predsednika Vladimira Putina i njegove poverenice za decu Marije Lvove-Belove. Njih dvoje su optuženi za otmicu ukrajinske dece – i odvođenje u Rusiju.

Kostjina nova porodica u Rusiji

Kostji je u prihvatilištu rečeno da će biti smešten u dom, ako njegova porodica ne dođe po njega. Nije imao kontakt sa porodicom, ali je na kraju uspeo da pozove sestru. „Rekao sam joj: Uradite nešto, izvucite me odavde“, seća se. Ali, njegova sestra, koja je još bila maloletna, nije mogla ništa da učini za njega.

Ubrzo potom, ruski organ starateljstva obavestio je Kostju da su mu pronašli usvojitelje u blizini Anape. Kostja, koji nije tražio novu porodicu, na kraju je pristao.

„Nikad nisam video tako vesele roditelje“, kaže on. Usvojili su ga Ukrajinci iz Donjecka. Posle ruske okupacije Donbasa 2014. preselili su se u Rusiju i verovatno su tamo dobili rusko državljanstvo.

„Rekli su da su Ukrajinci. Imali su okačenu ukrajinsku zastavu i grb – ali i ruski grb, jer su ipak u Rusiji“, kaže Kostja, koji je postao njihovo treće, usvojeno dete.

Ko su usvojitelji ukrajinske dece?

Prema rečima komesara ukrajinskog parlamenta za ljudska prava Dmitra Lubinjeca, ruske porodice već su usvojile oko 400 dece. Najpoznatiji je slučaj devojčice koja je odvedena iz sirotišta u Hersonu. Novinari su saznali da su je usvojili poslanik ruske Državne dume Sergej Mironov i njegova supruga.

Ukrajinska nevladina organizacija „Regionalni centar za ljudska prava“ utvrdila je gde se nalazi 378 ukrajinske deportovane dece.

Za razliku od deteta u starateljstvu, ono koje je usvojeno smatra se biološkim detetom roditelja koji su ga usvojili, objašnjava Katerina Raševska, stručnjakinja iz te nevladine organizacije.

„Roditelji mogu u roku od šest meseci detetu da promene ime, prezime, mesto i datum rođenja. Onda više ne možemo da pronađemo dete“, kaže Raševska.

Aktivisti nevladinih organizacija do sada su saznali imena 69 roditelja koji su usvojili ukrajinsku decu. Skoro svi imaju po nekoliko usvojene dece. Prema Raševskoj, većina su prosvetni radnici i vojno osoblje – uključujući i one koji su se borili u oba čečenska rata – ali i kulturni radnici i predstavnici crkve, kao i aktivisti i zaposleni u dobrotvornim fondacijama.

Vladimir iz Moskve postao je staratelj Maksimu iz Ukrajine

DW je uspeo da razgovara sa ruskim starateljem Vladimirom* iz moskovske oblasti.

Pored druge dece o kojoj brine njegova porodica, Vladimir sada odgaja i Maksima*, koji više nema roditelje. Dva dana pre ruske invazije u februaru 2022, zajedno sa ostalom siročadi, Maksim je doveden iz takozvane Donjecke Narodne Republike u Kursk, u Rusiji. Tamo je dobio rusko državljanstvo da bi, kako Vladimir kaže, mogao da dobije besplatnu medicinsku negu.

Vladimir priča da je Maksim živeo u internatu u Donjecku koji je okupirala Rusija. Nije poznavao svoje biološke roditelje. Isprva je negativno govorio o Ukrajini i Ukrajincima i rekao da će se vratiti u Donjeck kada poraste.

Vladimir ističe da je njegova porodica protiv ruske agresije i tvrdi da je morao da objasni Maksimu da je Rusija napala Ukrajinu, a ne obrnuto.

„Mi uvek ističemo dostojanstvo ukrajinske nacije i njeno pravo na nezavisnost. Sva naša deca znaju našu poziciju, pa i on“, tvrdi Maksimov staratelj.

Ko snosi odgovornost?

Čini se da je takav stav ruskih staratelja izuzetak. Ombudsman Dmitro Lubinec kaže da deportovanoj ukrajinskoj deci u ruskim porodicama preti prevaspitavanje:

„Kažu im: ’Ti si Rus i govoriš ruski. Zaboravićeš sve što je bilo pre i počinješ novi život. Ideš u školu i dobijaš ruske dokumente. Bićeš vaspitan kao pravi Rus i treba da budeš zahvalan što smo te spasili’.“

Lubinec smatra da se u ruskim porodicama krše prava ukrajinske dece, posebno pravo na slobodu kretanja i upotrebu svog maternjeg jezika.

Vladimir kaže da se ne plaši odgovornosti zbog toga što je staratelj Maksima: „Kada bi me međunarodni sud proglasio krivim, ja bih to priznao da sam staratelj, ali moja savest je čista, jer moji motivi nisu ratni, agresivni. Jednostavno želimo da pomognemo detetu u njegovoj situaciji.“

Međutim, Katerina Raševska iz „Regionalnog centra za ljudska prava“ u Kijevu, smatra da je udomljavanje dece u ruske porodice zločin. Ujedinjene nacije zabranjuju usvajanje dece bilo kojoj strani u sukobu.

Osim toga, vaspitanje mora da sprovodi predstavnik iste kulturne i etničke grupe kojoj dete pripada. „Usvajanje će verovatno biti klasifikovano kao genocid“, rekla je ekspertkinja.

Ona, međutim, ne tvrdi da krivicu snose staratelji. Prema Raševskoj, odgovorne su ruske vlasti i guverneri ruskih regiona koji su napravili poseban sistem nagrađivanja za porodice koje primaju ukrajinsku decu. Odgovornost snose i komesari za decu na teritorijama koje je okupirala Rusija, kao i Putin i Lvova-Belova.

Kostja se vraća u Ukrajinu

Kostja je proveo manje od mesec dana s porodicom u blizini Anape. Njegova sestra, koja je u međuvremenu postala punoletna, kontaktirala ga je i ponudila mu da se vrati u Ukrajinu. Kostja je isprva odbio i napisao da se već navikao na novo mesto. Ali, nekoliko puta je menjao mišljenje.

„Oklevao sam jer smo bili zastrašeni. Mislio sam da u Ukrajini neću imati šta da jedem, a u Rusiji mi je obećano sve“, kaže Kostja. Konačno je razgovarao sa svojim usvojiteljima. „Rekli su da je odluka moja, ali su mi savetovali da ostanem. Čak su mi predložili da se cela moja porodica preseli u Rusiju“, seća se Kostja.

Na kraju je odlučio da se vrati u Ukrajinu, jer je želeo da vidi svoju porodicu, koja se iz Hersona preselila u Černiv.

„Kada sam video ukrajinsku zastavu i grb na granici, odmah sam imao osećaj da sam se vratio u svoju zemlju“, kaže Kostja. U Kijevu je prvo smešten prihvatilište koje vodi nevladina organizacija „Save Ukraine“, koja brine o vraćenoj deportovanoj deci.

Potom je proveo nekoliko meseci sa svojom porodicom, ali ni njegov bolesni otac, ni njegove sestre nisu mogli da brinu o njemu, za šta on ima razumevanja. Zato se Kostja vratio u prihvatilište „Save Ukraine“. Nedavno je u Poltavi u Ukrajini za njega pronađena hraniteljska porodica i Kostja tamo već živi.

Uprkos teškoćama kroz koje je prošao i činjenici da ne može da živi sa svojom porodicom, Kostja ne žali što se vratio u Ukrajinu.

Težak povratak dece u domovinu

Prema ukrajinskim informacijama, do sada je vraćeno skoro 390 deportovane dece. U proces povratka, koji se drži u tajnosti, uključeno je više strana. Nisu sva ta deca bila smeštena u ruske porodice. Javno se zna samo da je najmanje troje dece odvedeno iz ruskih porodica kod kojih su živeli. To je posebno teško, kažu zvaničnici i aktivisti uključeni u proces.

Ali najteže je vratiti siročad, jer nemaju rođake koji mogu da ih preuzmu.

Vladimir, ruski staratelj Maksima iz Donjecka koji je i sam siroče, osuđuje što se u Rusiju dovode ukrajinska deca koja u domovini imaju porodicu.

Maksimov povratak na teritoriju Ukrajine koju kontroliše Kijev opisuje kao „veoma teško pitanje“. Zabrinut je za Maksimovu psihu. „Tamo (u internatu u okupiranom Donjecku) im je ispiran mozak, govorili su im da je Ukrajina neprijatelj“, kaže Vladimir.

Mikola Kuleba, šef „Save Ukraine“, kaže da svu decu treba vratiti iz ruskih porodica i reći im istinu – da su tamo dovedena na prevaru. Ipak, Kuleba priznaje da je to kontroverzno pitanje.

Ombudsman Dmitro Lubinec u vezi s tim naglašava: „Za nas kao državu ostaje činjenica da su to ukrajinska deca.“ Prema rečima Lubinjeca, odluku o tome gde deca treba da žive mora da donese porodica. A ako nema porodice, onda ukrajinske vlasti.

„Ako neko ima 18 godina, dovoljno je da čujemo da je zadovoljan, da sebe smatra državljaninom Rusije i da hoće tamo da ostane“, kaže Lubinec. „Ali, znam da bi mnogi punoletni rekli da hoće da se vrate u Ukrajinu“.

 

Tagovi:

Rusija Rat u Ukrajini Usvajanje Oteta deca
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Bombardovanje Moskve

Masovni napad dronova

19.jul 2026. I.M.

Ukrajina pogodila ruska skladišta u Moskvi, Rusija uzvratila masovnim napadom na Kijev

Ukrajinski dronovi pogodili su logističke i energetske objekte duboko na ruskoj teritoriji, dok je Moskva odgovorila jednim od najmasovnijih raketnih napada na Kijev poslednjih meseci

Nemački demohrišćanin dao ostavku zbog surogat-roditeljstva

Skandal u Nemačkoj

19.jul 2026. Sabine Kinkarc / DW

Ostavka zbog surogat majke: Zašto je roditeljstvo političara uzburkalo strasti Nemaca

Jedan od najuticajnijih ljudi nemačke demohrišćanske politike Jens Špan podneo je ostavku nakon što je njegova privatna odluka da postane otac uz pomoć surogat-majke izazvala političku buru i optužbe za dvostruke standarde

Iran, SAD

Rat na Bliskom istoku

19.jul 2026. I.M.

Eskalacija sukoba: Dva američka vojnika ubijena u Jordanu, SAD pokrenule žestoke udare na Iran

Posle novih napada i rastućeg broja žrtava, odnosi između SAD i Irana dodatno su se pogoršali. Teheran je odbacio okvirni mirovni sporazum iz juna, dok Vašington poručuje da neće menjati politiku. U međuvremenu, zatvaranje jednog od najvažnijih pomorskih puteva za transport nafte povećava rizik od velikog rasta cena

Hrvatska

18.jul 2026. S. Ć.

Konkurs koji nudi zaposlenje na mestu iz bajke za 4000 evra

U Komiži na ostrvu Vis nude 4000 evra mesečno na konkursu za izvršnog direktora Geoparka Viški arhipelag

Bliski istok

18.jul 2026. R. Š.

SAD sedmu noć zaredom bombardovale Iran

Vojni savetnik vrhovnog vođe Irana upozorio SAD da će ući u fazu „ofanzivnih operacija punih razmera” ako se napadi nastave

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure