Profesorka Kariko i profesor Vajsman upoznali su se ranih 1990-ih kada su radili na Univerzitetu Pensilvanije, u SAD
Katalin Kariko i Dru Vajsman dobitnici su Nobelove nagrade za medicinu zbog svojih otkrića koja su omogućila razvoj mRNA vakcina protiv kovida-19.
Otkrića dva laureata, profesorke Univerziteta u Segedinu u Mađarskoj Katalin Kariko i Drua Vajsmana sa Univerziteta u Pensilvaniji, ključna su bila u razvoju efikasne mRNA vakcine u borbi protiv pandemije kovida-19.
„Kroz svoje revolucionarno istraživanje, koje je fundamentalno promenilo naše razumevanje o međusobnoj vezi mRNA i imunog sistema, laureati su doprineli razvoju vakcina stopom bez presedana tokom jedne od najvećih pretnji čovečanstvu u modernom vremenu“, saopštio je komitet Nobelove nagrade.
Pogledajte video:
Sekretar Nobelovog komiteta Tomas Perlman rekao je da su naučnici bili „oduševljeni i preplavljeni emocijama“ kada su ih kontaktirali i obavestili da su dobili nagrade.
Katalina Kariko rođena je u Mađarskoj 1959. godine. Studiju o modifikaciji nukleobaza RNK sprovela je na univerzitetu u Pensilvaniji. Trenutno je profesorka na Univerzitetu u Segedinu, kao i na onom u Pensilvaniji. Dru Vajsman rođen je u Leksingtonu u Pensilvaniji, a zajedno sa Katalin Kariko sproveo je istraživanje o modifikacijama nukleobaza. Trenutno je zaposlen na Univerzitetu u Penslivaniji kao predavač.
Tokom pandemije kovida, vakcine Moderna i Pfizer/BioNTech bile su zasnovane na tehnologiji mRNA.
Profesorka Kariko i profesor Vajsman upoznali su se ranih 1990-ih kada su radili na Univerzitetu Pensilvanije, u SAD.
mRNA kovid vakcina sadrži genetska uputstva za izgradnju jedne komponente – proteina – od koronavirusa. Kada se ovo ubrizga u telo, naše ćelije počinju da proizvode mnogo virusnog proteina. Imuni sistem ih prepoznaje kao strane, pa napada i naučio je kako da se bori protiv virusa, pa ima prednost kada dođe do budućih infekcija.
Velika ideja koja stoji iza tehnologije je da možete brzo razviti vakcinu protiv skoro svega – sve dok znate prava genetska uputstva za upotrebu. To ga čini daleko bržim i fleksibilnijim od tradicionalnih pristupa razvoju vakcine.
M.J./RTS/BBC
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Sudije i tužioci srpske nacionalisti sa prebivalištem na Kosovu mogli bi pod određenim uslovima da se vrate u kosovske institucije, dok je za policajce koji su dali otkaz povratak na posao mnogo teži. Raspisivanje lokalnih izbora u većinski srpskim opštinama zavisi od političke volje Prištine
Predsednik Vlade Miloš Vučević izjavio je nakon sednice Republičkog štaba za vanredne situacije da država pažljivo prati situaciju sa vodostajem reka u zemljama Centralne Evrope. U Srbiji se pik vodostaja na rekama očekuje između 24. i 26. septembra
Dan pre nove runde dijaloga Beograda i Prištine, zbog zatvaranja srpskih institucija na severu, Peter Stano, Portparol Evropske unije (EU) rekao je pozdravlja zahtev Beograda se Srbi vrate na svoja radna mesta
„Srpski narod u burnim vremenima i iskušenjima treba da pokaže mudrost i da se trudi da sačuva slogu, jedinstvo i mir”, rekao je u ponedeljak Patrijarh srpski Porfirije koji se ne izjašnjava o najnovijem ukidanju srpske državnosti na Kosovu i protestima širom Srbije protiv kopanja litijuma, a koji se do sada nije libio da javno podrži predsednika Srbije Aleksandra Vučića kad god mu je to zatrebalo
Narodni pokret Srba sa Kosova „Otadžbina“ poručuje da je u interesu tamošnjih Srba da se predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću oduzme pravo da vodi kosovsku politiku
Ako se zaista uvede obavezno služenje vojnog roka najviše će se radovati vlasnici kafana i šatora - eto njima posla oko ispraćaja. Što se svih drugih tiče – isuviše je nedorečenosti u predlogu koji je na stolu, kao da se grupa neukih malo poigrala sa Vojskom Srbije
Od tri koraka koja je ministar kulture Nikola Selaković najavio u cilju vraćanja upotrebe ćiriličkog pisma, jedan je besmislen, drugi štetan, a treći nije ništa novo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!