Profesorka Kariko i profesor Vajsman upoznali su se ranih 1990-ih kada su radili na Univerzitetu Pensilvanije, u SAD
Katalin Kariko i Dru Vajsman dobitnici su Nobelove nagrade za medicinu zbog svojih otkrića koja su omogućila razvoj mRNA vakcina protiv kovida-19.
Otkrića dva laureata, profesorke Univerziteta u Segedinu u Mađarskoj Katalin Kariko i Drua Vajsmana sa Univerziteta u Pensilvaniji, ključna su bila u razvoju efikasne mRNA vakcine u borbi protiv pandemije kovida-19.
„Kroz svoje revolucionarno istraživanje, koje je fundamentalno promenilo naše razumevanje o međusobnoj vezi mRNA i imunog sistema, laureati su doprineli razvoju vakcina stopom bez presedana tokom jedne od najvećih pretnji čovečanstvu u modernom vremenu“, saopštio je komitet Nobelove nagrade.
Pogledajte video:
Sekretar Nobelovog komiteta Tomas Perlman rekao je da su naučnici bili „oduševljeni i preplavljeni emocijama“ kada su ih kontaktirali i obavestili da su dobili nagrade.
Katalina Kariko rođena je u Mađarskoj 1959. godine. Studiju o modifikaciji nukleobaza RNK sprovela je na univerzitetu u Pensilvaniji. Trenutno je profesorka na Univerzitetu u Segedinu, kao i na onom u Pensilvaniji. Dru Vajsman rođen je u Leksingtonu u Pensilvaniji, a zajedno sa Katalin Kariko sproveo je istraživanje o modifikacijama nukleobaza. Trenutno je zaposlen na Univerzitetu u Penslivaniji kao predavač.
Tokom pandemije kovida, vakcine Moderna i Pfizer/BioNTech bile su zasnovane na tehnologiji mRNA.
Profesorka Kariko i profesor Vajsman upoznali su se ranih 1990-ih kada su radili na Univerzitetu Pensilvanije, u SAD.
mRNA kovid vakcina sadrži genetska uputstva za izgradnju jedne komponente – proteina – od koronavirusa. Kada se ovo ubrizga u telo, naše ćelije počinju da proizvode mnogo virusnog proteina. Imuni sistem ih prepoznaje kao strane, pa napada i naučio je kako da se bori protiv virusa, pa ima prednost kada dođe do budućih infekcija.
Velika ideja koja stoji iza tehnologije je da možete brzo razviti vakcinu protiv skoro svega – sve dok znate prava genetska uputstva za upotrebu. To ga čini daleko bržim i fleksibilnijim od tradicionalnih pristupa razvoju vakcine.
M.J./RTS/BBC
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Profesor Građevinskog fakulteta Milan Spremić, koji je među osumnjičenima za urušavanje nadstrešnice na stanici u Novom Sadu, pušten je u kućni pritvor. Njegov fakultet i kolege od početka su tvrdili da nije imao veze sa izvođenjem radova
Organizacija Iršot, na osnovu stotina izjava i video-snimaka sa protesta u Beogradu 15. marta, tvrdi da je tada na mirnim demonstrantima „veoma verovatno“ korišćeno akustično oružje
Saga o „zvučnom topu“ se nastavlja: ministar policije Ivica Dačić sada tvrdi da „neprijatni tonovi“ nisu mogli biti pušteni iz zvučnog topa 15. marta jer je taj mod u Srbiji, kako kaže, „zablokiran“
Nakon što su smenjeni sa čelnih pozicija Dragan Šolak i Viktorija Boklag, urednici u okviru kompanije United Media obratili su se evropskoj javnosti apelom u kome izražavaju zabrinutost za budućnost nezavisnog novinarstva na Balkanu. Oni upozoravaju da bi ova promena mogla otvoriti vrata političkom uticaju na jedan od poslednjih bastiona slobodnih medija u regionu.
Uprkos celonoćnoj blokadi i jakim bezbednosnim merama, osma sednica Skupštine Novog Sada počela je jutros. Policija je rano ujutru silom uklonila okupljene demonstrante, pri čemu je povređen jedan student, a jedan priveden. Odbornici raspravljaju o rebalansu budžeta i preko 140 tačaka dnevnog reda
Dramatičan apel zaposlenih u Junajted mediji pokazuje šta može da se desi kad medije kontrolišu režim i korporacije. Srbiji se dešava sada. Ako publika to ne prepozna, preti još crnji medijski mrak
Aleksandru Vučiću sada ostaju samo stari, provereni metodi klasičnih diktatura jer ove moderne metode zaluđivanja i trovanja javnosti trokiraju. I to mu se, međutim, obija o glavu
Ne brani Vučić državu, već sebe od države. Sa bubnjem na leđima i gitarom u rukama ovaj čovek-orkestar izvodi dve-tri iste pesme bez sluha, uz falširanje i ispadnje iz ritma. Takvi su mu i vlast i politika. U najkraćem – opasni po okolinu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!