

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Priznanja Crte građanskim aktivistima
Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost Crta ove godine je svoje priznanje “Hrabri glas” dodelio svakom od stotina hiljada građanki i građana koji su mirnim protestima pokazali hrabrost da veruju u Srbiju bez nasilja. Ali, kako fizički nije moguće da se odlikovanje uruči svima koji ga zaslužuju, Crta je na svečanosti u “Dereti” ukazala poštovanje pojedincima i grupama čije angažovanje je bilo inspiracija za sve učesnice i učesnike protesta: neformalnom udruženju “Studenti protiv nasilja”, lokalnim aktivistima i organizatorima protesta “Srbija protiv nasilja” u Petrovcu na Mlavi, aktivistkinjama Dragani Arsić iz pokreta “Odbranimo šume Fruške gore” i Ranki Kašiković iz Subotice, aktivisti Stefanu Vukiću iz Požarevca, tužiteljkama Bojani Savović i Jasmini Paunović i tužiocu Predragu Milovanoviću, bivšoj članici Saveta REM-a Juditi Popović, te Lokalnom frontu iz Kraljeva.
“Studenti protiv nasilja” su pokazali da je njihova generacija svesna da je našem društvu neophodna drugačija budućnost, aktivisti iz Petrovca na Mlavi uspeli su taj grad da u više navrata učine rekorderom po broju učesnika protesta u odnosu na ukupan broj stanovnika, Dragana Arsić odoleva mnogobrojnim tužbama moćnika kojima je cilj da je obeshrabre za dalju borbu protiv korupcije koja seče šume Fruške gore, a Ranka Kašiković i Stefan Vukić digli su glas protiv partijskih zloupotreba zaposlenih u javnim preduzećima i državnim službama.
Tužiteljke Savović i Paunović i tužilac Milovanović pokazali su da u institucijama ima hrabrih pojedinaca koji braneći lični i profesionalni integritet brane i principe vladavine prava, Judita Popović je jedina članica Saveta REM-a koja je prihvatila zahteve građanskih protesta i dala ostavku na članstvo u tom telu, a Lokalni front iz Kraljeva je već godinama sinonim za građansku hrabrost, solidarnost i spremnost da se delima, a ne samo rečima bori za pravdu.
Crta od 2018. godine, na Međunarodni dan demokratije 15. septembar, dodeljuje priznanja za građanski aktivizam pojedincima i grupama koji se ističu odvažnošću u borbi za opšte dobro.
“Potrebna je velika hrabrost da bi se preživelo pod teškom senkom nasilja, a kamoli da bi se podigao glas i zahtevao život dostojan građanke i građanina u demokratiji”, naglasila je Vukosava Crnjanski, direktorka Crte.
Propala tužba suvlasnice “Galensa” i “Promista”
Dragana Arsić, Crtin “Hrabri glas” iz Novog Sada, dobila je protekle nedelje još jednu satisfakciju za svoju odbranu Fruške gore: Apelacioni sud u Novom Sadu odbacio je žalbu Sanje Petrić, suvlasnice moćnih kompanija “Galens” i “Promist”, u kojoj je tražila da joj tužena isplati 800.000 dinara za povredu ugleda i pretrpljeni strah, zbog protesta protiv ograđivanja dela Nacionalnog parka “Fruška gora”.
U presudi se potvrđuje da je prvostepeni sud pravilno ocenio da tužilja nije dokazala da su radnjama tužene povređene vrednosti koje štiti pravni poredak.
“Sud nalazi da je događaj od 9. oktobra 2021. godine (protest) simbolična akcija usmerena na skretanje pažnje javnosti na delovanje institucija i ukazivanje na to da su vlasnici privatnih parcela koje se nalaze u granicama Nacionalnog parka u obavezi da omoguće prolaz ljudima, kako u naučnoistraživačke tako i u rekreativne svrhe”, piše u presudi Apelacionog suda.
Bračni par Nebojša i Sanja Petrić, suvlasnici “Galensa” i vlasnici “Promista”, kupili su deo Fruške gore koji obuhvata i najlepši vidikovac u okolini Novog Sada, poznati Kesten, i odlučili da ga ograde, a nakon protesta podneli su pet tužbi protiv ekoloških aktivista i u svakoj od njih je tužena Dragana Arsić. Krajem prošle godine Sanja Petrić je povukla krivičnu tužbu u kojoj je tražila godinu dana zatvora za Draganu Arsić jer joj je “ugrozila poslovni ugled i kreditnu sposobnost”.
“Presuda dokazuje da smo imali pravo da protestujemo i ukažemo pre svega na odgovornost institucija, kao i da nikog nismo ugrozili tog dana. Vidimo da postoje pravo, pravda i sudija sa integritetom”, poručila je Dragana Arsić u izjavi za “Danas”.
Popravljeni natpisi na ulazu u Suboticu


Kikindski Dani ludaje


Javna nabavka niškog Medicinskog fakulteta
Nakon što su “Južne vesti” otkrile da je niški Medicinski fakultet naručio 200 flaša viskija, dekanka Dobrila Stanković Đorđević je izjavila da je u pitanju greška osobe zadužene za trebovanje i da je već upućen dopis Službi za javne nabavke kako bi se ispravila narudžbina.
U spornoj nabavci Medicinski fakultet je naručio 100 flaša balantajnsa i po 50 flaša čivasa i džonija vokera, a dekanka je u izjavi “Južnim vestima” objasnila da se radi o daleko manjim količinama i da će u prepravljenoj nabavci naručiti količinu istu kao prethodnih godina.
Ona nije precizirala koja je to uobičajena količina viskija za potrebe fakulteta, a na pitanje zašto im je alkoholno piće potrebno odgovorila je – za proslavu Dana fakulteta, za slavu i proslavu Nove godine.
“Alkoholna pića se ne piju van organizovanih koktela povodom navedenih proslava”, naglasila je Dobrila Stanković Đorđević, a “Južne vesti” otkrivaju da su u spornoj javnoj nabavci, vrednoj 1,5 miliona dinara, pored viskija naručeni razni sokovi, kafa i mleko.


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve