img
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Prehrambena industrija

Kako proizvođači hrane varaju kupce

11. septembar 2023, 09:29 Z.S.
Foto: Tanjug/Miloš Milivojević
Copied

Kućni budžeti se smanjuju, a profiti trgovinskih lanaca rastu. Dok traže robu po razumnim cenama kako bi zadovoljili osnovne životne potrebe, sve više kupaca smatra da prehrambene kompanije pokušavaju da ih prevare. Među brojnim trikovima izdvojili su se najnoviji fenomeni "šrinkflacija" i "skimpflacija"

Najnovija strategija proizvođača širom sveta je “smanjivanje” prozivoda. Ovom tehnikom izbegavaju osetljivo povećanje cena koje privlači pažnju kupaca.

Taj fenomen se naziva šrinkflacija (shrinkflation), reč skovana od „inflacije“ i engleskog „shrink“, što znači skupiti se, smanjiti se.

Savetovalište za potrošače u Hamburgu dodelilo je margarinu marke Rama šampionsku titulu za „varljivo pakovanje“ prošle godine. Naime, cena mu je ostala 2,19 evra, ali je pakovanje smanjeno sa 500 na 400 grama. To znači da je margarin poskupeo za 25 odsto, iako cena pakovanja nije promenjena.

Pročitajte još Visoke cene su tu da ostanu

Smanjeni proizvodi se tretiraju kao rast cena u pokazateljima inflacije, s obzirom da je krajnji rezultat da kupci dobijaju manje za svoj novac ili moraju da kupe veću količinu namirnica.

“Smanjivanje” proizvoda niko ne kontroliše, a proizvođači izbegavaju da prikažu tačnu količinu – već je “zamagle” novim i poboljšanim pakovanjem.

Sudeći prema najnovijim trikovima, društveni dogovor između kupaca i proizvođača više ne važi.

Skimpflacija – smanjivanje kvaliteta

Čak i kada prođe period velikih poskupljenja, cene se ne vraćaju na staro. Proizvođači štede trošeći manje na usluge ili materijale kako bi kompanije ostale profitabilne.

Ova metoda “uštede” naziva se skimpflacija i jedan je oblik inflacije, jer dobijamo manje za isti novac. 

Pročitajte još Šta će od srede biti jeftinije u prodavnicama u Srbiji

Jedan od primera skimpflacije je nestašica suncektovog ulja, nakon izbijanja rata u Ukrajini. Proizvođači pomfrita zamenili su suncokretovo ulje palminim jer se ogromna količina svetske proizvodnje suncokreta nalazi u Rusiji i Ukrajini. 

Umesto da izmene listu sastojaka i nutritivne vrednosti, oni su samo naveli: „Sadrži palmino ulje umesto suncokretovog“, i to u polju predviđenom za upisivanje roka trajanja. Međutim, to je prošlo nezapaženo od strane mnogih potrošača, piše Dojče Vele.

Iako je suncokretovo ulje odavno dostupno u dovoljnim količinama, prema podacima zaštitnika potrošača, samo se jedan od ispitanih proizvođača vratio kvalitetnijem proizvodu. Ostali i dalje koriste palmino ulje.

Štedi se i na kvalitetu usluge

Skimpflacija znači i uštedu na usluzi smanjenjem troškova. 

Gužve na aerodromima su takođe primer skimpflacije jer manjka osoblja ili imate pravo na sve manje prtljaga koji je uključen u regularnu cenu karte. Duže čekanje na kasi u supermarketu ili ređe usluge čišćenja u hotelima, za isti novac. Poslodavci takođe produžavaju radnicima radno vreme, smanjuju broj zaposlenih, a zadržavaju cene usluga. 

Potrošači mogu primetiti promenu u ukusu hrane, ali je teže otkriti uštedu na kvalitetu proizvoda ili usluge. Organizacije za zaštitu potrošača savetuju da se obrati više pažnje pri kupovini namirnica i apeluju na pojedince da koriste “moć” društvenih mreža da ukažu na neregularnosti. 

Z.S/Gardijan/DW

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

namirnice prehrambena industrija varanje trgovinska marža proizvođači hrane Trgovinski lanci Inflacija Cene kasa supermarket Prevara Prodavnice
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Aleksandar Vučić

Novi broj „Vremena“

21.oktobar 2026. J. G. / A. P. / S. G. / A. M.

Da li će niži ešalon naprednjaka uteći od braće Vučić?

Kako narod plaća naprednjačku kampanju i može li Aleksandar Vučić da bude siguran da će ga svi njegovi slediti? Novo „Vreme“ istražuje stranačku mašineriju, fantomske liste i put biračkog listića

Gimnazija u Boru

Vesti

21.oktobar 2026. R.V.

Profesor iz Bora priveden pod sumnjom da je oštetio auto v.d. direktora Gimnazije

Profesor informatike u borskoj Gimnaziji priveden je pod sumnjom da je oštetio automobil v.d. direktora ove škole Aleksandra Bogosavljevića

Protest ispred redakcije Nova.rs

Vesti

21.oktobar 2026. I.C.

Stručnjaci UN upozoravaju na ugrožavanje slobode medija uoči izbora u Srbiji

Stručnjaci iz Ujedinjenih nacija su saopštili ove srede (21. oktobar) da su zabrinuti zbog neprekidnih pritisaka na novinare i zbog mešanja u upravljanje nezavisnim medijima u Srbiji

Aleksandar Vučić i Robert Fico

Analiza

21.oktobar 2026. Milan Krstić

Od pariskog Rica do Fica: Zašto su Vučićevi „gosti iznenađenja“ u SNS kampanjama postali nebitni

Dok Aleksandar Vučić ugošćavanjem premijera Slovačke Roberta Fica želi da pokaže da uživa podršku makar dela EU, studenti ne haju za podršku iz inostranstva. Pitanje je da li bivšem predsedniku Srbije predstava o njegovim „prijateljima“ širom sveta uopšte još donosi neke bodove kod birača

Veliki školski čas Kragujevac

Vesti

21.oktobar 2026. I.C.

Đuro Macut zakasnio na obeležavanje „Velikog školskog časa“ u Šumaricama

Premijer u tehničkom mandatu Đuro Macut zakasnio je 20 minuta na obeležavanje „Velikog školskog časa" u Šumaricama u Kragujevcu, koji svake godine počinje u 11 sati i traje tačno 45 minuta

Komentar
Studentski protest

Komentar

Narod ne želi da bude pokraden i prebijen

Predizborna hapšenja zbog tobožnjeg „rušenja države“ svedoče o panici režima. Loša vest za njih je – ne mogu da uhapse ceo narod koji je rešio da se odbrani od naprednjačkih batina i izborne krađe

Nemanja Rujević
Miting SNS

Komentar

Klevetnik, kušač i lažac: Da se prekrstiš tri puta   

Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju

Andrej Ivanji
Miting SNS-a u Novom Sadu

Komentar

Vučićev novosadski miting: Demonstracija sile i strateški uzmak

Cilj novosadskog mitinga bio je jasan: zastrašivanje, demonstracija masovnosti i dominacije, kao i pokazivanje snažnih kapaciteta za prinudu i nasilje

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1867
Poslednje izdanje

Intervju: Dejan Šoškić, ekonomista

Narod ili korupcija Pretplati se
IZBORI 2026: Izlaznost

Svaki birač više glas je protiv režima

Izbori 2026 (II)

Šta nas čeka posle 25. oktobra

Politički marketing 2026.

Šta govore i pokazuju predizborne kampanje

Fenomen Zafranović

Hronika zla, surovosti i bezumlja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Povezane vesti

Ekomomija

11.septembar M.N.

Visoke cene su tu da ostanu

„Plašim se da su cene tu da ostanu i da ćemo morati da se naviknemo na njih. Inflacija je pojela u proseku 40 odsto našeg standarda u poslednje tri godine“, kaže profesor Fakulteta za ekonomiju, finansije i administraciju Goran Radosavljević

Predsedničke aktivnosti

11.septembar A. I

Dvestoto (bukvalno) obraćanje Vučića ove godine: Pokloni, uspesi i starorežimske priče

Penzionerima uz rekordne penzije poklon od 20.000 dinara. Srbija je ekonomski šampion, ko tvrdi drugačije je neznalica. Biće superjeftinih proizvoda u prodavnicama. Kurti je zlikovac. On lično je inspektoru Milenkoviću rekao „hapsi te narkodilere“. A vanredni izbori – pa biće, kada ih bude raspisao

Šta kupujemo i čega se odričemo

11.septembar Milica Srejić

Ekonomski tigar i gladni građani

Minimalna potrošačka korpa za tročlano domaćinstvo za maj mesec ove godine iznosila je 51.874,39 dinara. Tim iznosom, između ostalog, predviđeno je da porodica mesečno može da kupi 500 grama oslića ili 200 grama limuna. Sezonsko voće nije ni pomenuto, to je valjda luksuz. Ukratko, sa minimalnom neto zaradom iz 2023. godine mogli biste da pokrijete minimalnu potrošačku korpu, ali iz 2019. godine. A od 2019, cene rastu li rastu

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure