

KiM
Kfor: Bezbednosna situacija na Kosovu poboljšana, sledi povlačanje sa glavnog mosta u Kosovskoj Mitrovici
Od kraja rata most na Ibru bio je pod nadzorom Kfora jer je bio poznat po etničkim sukobima.




Predsednik Srbije je u obraćanju na televiziji Pink rekao da on neće da potpiše zakon o istopolnim brakovima. Beograd Prajd ga je optužio da diskriminiše građane uz napomenu da se zakoni na osnovu ličnih afiniteta političara i političarki „donose u autokratskim i diktatorskim režimima“
U svom 32. televizijskom obraćanju naciji u poslednjih 40 dana, ovog puta u jutarnjem programu na TV Pink, predsednik Srbije Aleksandar Vučić je u nedelju, pored ostalog, izjavio da on neće potpisati zakon o istopolnim brakovima čak i ako ga Narodna skupština izglasa. Rekao je da neće da potpiše zakon koji bi koji bi osim muškog i ženskog definisao i treći rod „ili nešto što se zove gender fluid – jedan dan se osećaš kao žena, drugi kao muškarac. Sva ta ludila koja postoje u tim vok pokretima… Neka postoji kod vas, u Srbiji neće.“
Beograd Prajd je ubrzo najoštrije osudio tu izjavu predsednika Republike, podsetivši da je to „samo jedna u nizu diskriminatorskih izjava koje Vučić upućuje LGBTI+ zajednici“.
Diskriminacija građana
Predsednik države, kako u saopštenju ističe Beograd Prajd, „nema pravo da građane deli i diskriminiše na osnovu svog ličnog mišljenja“.
„Zakoni se na osnovu ličnih afiniteta političara i političarki donose u autokratskim i diktatorskim režimima, a predsednik Vučić tvrdi da Srbija to nije. Podsećamo predsednika da je usvajanje Zakona o istopolnim zajednicama međunarodna obaveza Srbije, da se ona nalazi u akcionim planovima Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, kao i da je vlast već nekoliko puta do sada obećavala usvajanje Zakona“, naglašeno je u saopštenju.
Beograd Prajd traži da se Nacrt zakona, koji je već spreman, hitno pošalje u skupštinsku proceduru.
„Ustav Srbije zabranjuje svaki vid diskriminacije i očekujemo od predsednika da poštuje najviši zakonodavni akt i sve građane Srbije“, poručuju iz Beograd Prajda, podsećajući da je Evropski sud za ljudska prava 2015. godine doneo presudu u slučaju Oliari i drugi protiv Italije, u kojoj kaže da svaka država koja je članica Saveta Evrope, a Srbija to jeste od 2003. godine, mora pravno regulisati zajednicu života osoba istog pola.
Pogoršanje položaja LGBTI+ zajednice
Poslednja izjava predsednika Vučića još jedan je dokaz zbog čega je mirno i uspešno održavanje Prajda važno u borbi za ravnopravnije društvo u kom ima mesta za sve, navedeno je u saopštenju, uz napomenu da se „položaj LGBTI+ zajednice u poslednjih godinu dana drastično pogoršao, a da je usled negativne kampanje, koja je vođena zbog održavanja prošlogodišnjeg EuroPrajda, a u kojoj je i predsednik Srbije učestvovao, došlo i do porasta fizičkog i verbalnog nasilja nad LGBTI+ osoba“.
Beograd Prajd 2023. godine održava se od 4. do 10. spetembra pod sloganom „Nismo ni blizu“, a cilj je da podseti na sedam zahteva Beograd Prajda koji od 2014. godine nisu ispunjeni. Neki od njih odnose se i na usvajanje Zakona o istopolnim zajednicama i Zakona o rodnom identitetu i pravima interseks osoba.
Ovlašćenja predsednika Republike
Vučić nije objasnio građanima da predsednik Republike Srbije nema ovlašćenja da spreči izglasavanje bilo kog zakona.
Predsednik Republike može, uz pismeno obrazloženje, da vrati Narodnoj skupštini izglasani zakon na ponovno odlučivanje samo ako smatra da zakon nije saglasan sa Ustavom ili da je u suprotnosti s potvrđenim međunarodnim ugovorima ili opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava ili da pri donošenju zakona nije poštovana procedura koja je propisana za donošenje zakona ili da zakon ne uređuje neku oblast na odgovarajući način.
Ukoliko poslanici odluče da opet glasaju o istom zakonu, on se izglasava većinom od ukupnog broja narodnih poslanika, što čini kvalitativnu razliku u odnosu na prvobitno glasanje gde je bila potrebna većina od prisutnih poslanika. Ukoliko bi parlament ponovo izglasao vraćeni zakon, on bi se opet našao pred predsednikom koji bi onda imao ustavnu obavezu da ga proglasi.
M.N./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Od kraja rata most na Ibru bio je pod nadzorom Kfora jer je bio poznat po etničkim sukobima.


Novinar „Frankfurter algemajne cajtung“ Mihael Martens je u Beogradu pitao Zelenskog kako da Evropa pomogne da se „ubije više Rusa“, to jest „ruskih vojnika“. Redakcija se u dopisu „Vremenu“ ograđuje od „ubijanja Rusa“, ali preti pravnim merama svima koji kleveću i prete Martensu


Slobodan Milenković, bivši načelnik Odeljenja za borbu protiv droga koji je otkrio plantažu „Jovanjica“, trajno je premešten iz Uprave kriminalističke policije u Sektor za informacione tehnologije MUP-a, saopštila je Advokatska kancelarija Tomanović


Predsednik Srbije Aleksandar Vučić zapretio je promenom vodotoka reke Ibar zbog toga što se po nalogu Prištine ruše srpske kuće na Gazivodama. Za inženjere je ova izjava „besmislica” koja "veze nema sa zdravim razumom"


Sa vlasti svrgnuti bivši premijer Mađarske Viktor Orban šetao se među posetiocima Sabora trubača u Guči, fotografisao i družio. Bio je bez obezbeđenja i Vučića, a rado je izlazio u susret građanima koji su želeli da se slikaju sa njim. Snimci iz Guče otkrivaju i drugu priču
Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače
Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve