
Mi i Evropa
Nova pravila za građane Srbije na granici
Otisak prsta i fotografija lica, neki su od novih zahteva za građane Srbije prilikom prelaska u neku državu Šengena, a po Sistemu ulaska i izlaska koji je uvela EU
Vlada Srbije je nedavno donela Strategiju arhitekture do 2030. čiji su autori brojna ministarstva i institucije, a među njima niko ko je reagovao na urbanu i arhitektonsku devastaciju naših gradova
Na kraju juna, Vlada Srbije je donela Nacionalnu arhitektonsku strategiju (NAS) za period od 2023. do 2035.
NAS je dokument javnih politika, a cilj mu je da podstakne unapređenje arhitektonske profesije i delatnosti doprinese održivom razvoju arhitekture i unapređenju građene sredine, te podizanju svesti o značaju arhitekture za život pojedinca i zajednice.
Njen delokrug je „reafirmisanje arhitekture kao esencijalne komponente nacionalne kulture i identiteta, čije kulturološke dimenzije utiču na kolektivni nivo svesti i odnos svakog pojedinca prema nasleđu, identitetu i životnom okruženju“
Autori su članovi brojne radne grupe u kojoj relevantna ministarstva, fakulteti, Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, Inženjerska komora Srbije, Privredna komora, Stalna konferencija gradova, a posebno Udruženje arhitekata Srbije (UAS) i Žensko arhitektonsko društvo (ŽAD).
U izradi Strategije nisu učestvovali nacionalni zavodi za urbanizam, Urbanistički zavod Beograda, Zavod za zaštitu spomenika kulture Beograda, SANU i druga kompetentna strukovna udruženja.
NAS je donet na osnovu Zakona o planiranju i izgradnji, i Zakona o kulturnom nasleđu, ali i na osnovu „Deset knjiga o arhitekturi“ rimskog klasičnog pisca Marka Vitruvija Poliona iz 1. veka pre naše ere, zato što su termini „arhitektura“ i „građena sredina“ odrednica delokruga Strategije, a to su termini kojima se bavio Vitruvije. Tako je barem objašnjeno u uvodu NAS.
S obzirom da je glasanjem Vlade ova Strategija dobila potvrdu da će biti dobra po nacionalnu arhitekturu od sad pa do 2030. godine, govoriti da zapravo neće biti dobra, bila bi zakasnela reakcija.
Uostalom, u martu je bila organizovana javna rasprava o, tada još uvek, Predlogu NAS, i onaj ko je imao šta da zameri i predloži, to verovatno i uradio. Tačno, na osnovu iskustva je poznato da je javna rasprava formalna stvar i da nema nikakvog uticaja na ono zbog čega je organizovana, u ovom slučaju na Nacionalnu arhitektonsku strategiju, ali je ipak mesto gde sve primedbe moraju biti zabeležene i zvanično sačuvane.
Osim učestvovanja na javnoj raspravi moglo je da se javno reaguje na još niz drugih načina. A nije. Zašto nije?
Postoji jedan odgovor koji je nemoguće ne uvažiti: već je na osnovu članova Radne grupe, dakle autora Strategije, bilo jasno kakva će Strategija biti. A na taj izbor javnost nema uticaja.
Slobodan Maldini, izvršni direktor Asocijacije srpskih arhitekata podseća da
„navedeni autori Nacionalne arhitektonske strategije tokom proteklih decenija se nijednom nisu oglasili kada su grubo kršeni osnovni principi na kojima počiva nacionalna arhitektura, štaviše, učestvovali su u urbanoj i arhitektonskoj devastaciji naših prostora.“
Nabraja da se oni nisu oglasili kad su „protivno vapajima pojedinih predstavnika struke i medija, donošeni i sprovođeni nakaradni planovi tzv. investitorskog urbanizma, posebno urbanistički plan Beograda na vodi“, i kaže da postoje „primeri javnih konkursa raspisivača i organizatora Udruženja arhitekata Srbije (UAS) koji su propali zbog kršenja uslova zaštite područja kulture od nagrađenih učesnika“,
Podseća na primer konkursa za urbanizaciju Makiša, zaštićenog područja vodosnabdevanja grada, kad je „tadašnji čelnik raspisivača UAS potpisao uslove gradnje čak 856.800 kvadratnih metara stambenih zgrada na prostoru gde to važećim planom nije bilo dozvoljeno!“
Kaže da se „niko iz ovih institucija nije oglasio kada je bezočnom izgradnjom neprimerenog Tržnog centra Rajićeva unepovrat uništeno zaštićeno istorijsko nasleđe Knez Mihailove ulice, kao ni povodom uništavanja Savskog amfiteatra enormnom eksploatacijom prostora, kada su radi profita investitora devastirani areali Kosančićevog venca i podziđe Kalemegdana, kada je bezobzirnom gradnjom uništen ceo kvart na Dedinju, kada je unakažen Gardoš, kao ni zbog rušenja delova Beogradske tvrđave radi postavljanja gondole, projektovanja šume nebodera na Mostarskoj petlji i Bežanijskoj kosi, razaranja stotina spomenika kulture, preizgrađenosti ekoloških područja na Zlatiboru, Savskom keju, urbanističkom napadu na Beljaricu…“
Niko od stručnjaka koji su digli glas protiv pomenutih projekata nije pozvan da kreira Strategiju „niti je makar upitan za savet“, kaže Maldini.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Otisak prsta i fotografija lica, neki su od novih zahteva za građane Srbije prilikom prelaska u neku državu Šengena, a po Sistemu ulaska i izlaska koji je uvela EU
Zborovi građana Beograda šetali su od jednog do drugog fakulteta u znak zahvalnosti studentima, dok su Novosađani pešačili do Klisa gde su zatočeni politički zatvorenici
Vučić je najavio novi zakon „Konačno svoj na svome“ kojim će biti omogućeno građanima da za nekoliko stotina evra legalizuju neuknjižene objekte. Iako će zakon važiti za sve, ostaje sumnja da će se najviše okoristiti naprednjački biznismeni sa hiljade novoizgrađenih i planiranih kvadrata
Priča o Vučiću kao „superzvezdi u Kini“ ponovo je aktuelna, ovog puta zbog Dragana J. Vučićevića koji je obukao majicu sa brojem 577 – koji se na kineskom izgovara slično kao prezime predsednika Srbije. I Vučić je nedavno iz Kine govorio kako je „Vućići“ u toj zemlji praktično postao sinonim za Srbiju
Briga o Republici Srpskoj i evropski put bile su teme Vučićevog govora na sednici Saveta za saradnju Srbije i Republike Srpske koja je održana odmah posle vojne parade
Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu
Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve