img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Klimatske promene

Naučnici upozoravaju: Toplotni talasi ugrožavaju sigurnost hrane na čitavoj planeti

21. јул 2023, 13:26 M. S
Foto: Pixabay/andreas160578
Copied

Nakon najtoplijeg dana ikada, istraživači kažu da globalno zagrevanje može značiti u budućnosti propadanje useva na kopnu, kao i “tiho iščezavanje” u okeanima

Uzastopni toplotni talasi ugrožavaju sposobnost prirode da nam obezbedi hranu, kažu istraživači, i upozoravaju na “neviđeno, tiho iščezavanje” u našim okeanima usled rekordnih temperatura na Zemlji, prenosi Guardian.

Toplotni talasi se šire Evropom, SAD i Kinom, sa najtoplijim danom na svetu koji je zabeležen početkom jula, ugrožavajući ljudske živote, kao i kopno i more od kojih zavisi.

“Sistem ishrane je globalan”, rekao je Džon Maršam, profesor nauke o atmosferi na Univerzitetu u Lidsu. “Postoje sve veći rizici od istovremenih velikih gubitaka useva u različitim regionima u svetu, što će zaista uticati na dostupnost hrane i na cene. Ovo nije ono što trenutno vidimo, ali u narednim decenijama to je jedna od stvari kojih se zaista plašim.”

“Kao ljudsko biće, ako ste dovoljno bogati, možete ući unutra i uključiti klimu. Ali prirodni ekosistemi i uzgajani ekosistemi to ne mogu učiniti.”

Evropski toplotni talas 2018. doveo je do višestrukih neuspeha i gubitaka prinosa do 50 odsto u centralnoj i severnoj Evropi. U 2022. rekordne temperature u Velikoj Britaniji uništile su voće i povrće na lozi.

Priroda neće imati vremena da se oporavi

Očekuje se da će toplotni talasi postati 12 puta češći do 2040. godine u poređenju sa nivoima pre zagrevanja. Iako jedan toplotni talas možda neće ubiti ekosistem, dužim i češćim ovakvim događajima priroda neće imati vremena da se oporavi.

”Ljudi su generalno izolovani od uticaja vremenskih prilika od kojih svi zavisimo. Idemo u prodavnice da kupimo hranu – ne uzgajamo je sami. Ali ukoliko razgovarate sa poljoprivrednicima bilo gde u svetu, videćete da su oni svesni šta vreme čini i kako ono utiče na njihovu poljoprivredu,“ kaže Maršam.

Klimatska kriza ne povećava samo atmosferske toplotne talase, već i one okeanske, šteti priobalnim zajednicama i ugrožava još jedan ključni izvor hrane za ljude. Toplotno opterećenje uzrokuje dramatično odumiranje, kao što je “toplotna kupola” 2021. duž kanadske pacifičke obale, koja je ubila oko milijardu morskih životinja.

Daniela Šmit, profesorka nauke o Zemlji na Univerzitetu u Bristolu, rekla je da „često razmišljamo o uticajima na ekosisteme na kopnu jer je to lako uočiti – biljke venu, a životinjama postaje previše vruće. Ljudi uglavnom ne razmišljaju o morskim toplotnim talasima. A ono me zaista brine –  to nevidljivo, tiho iščezavanje.”

Biljke su nam potrebne za svaki udah

Neki od najranjivijih ekosistema su oni koji su navikli da imaju stabilnu temperaturu tokom cele godine, kao što su vrste u tropskim okeanima. Očekuje se da će zagrevanje od dva stepena celzijusa u suštini izbrisati tropske koralne grebene. Oni imaju najveći biodiverzitet od svih ekosistema na globalnom nivou i izdržavaju više od 500 miliona ljudi širom sveta, od kojih je većina u siromašnim zemljama.

“Imam malu decu”, rekao je Maršam. “Kad god gledate ‘Finding Nemo’ ili čitate knjigu o koralnim grebenima, ne možete a da ne osetite da im, na nekom nivou, ne prodajete laž. Ako ne reagujemo brzo, ti sistemi će nestati. Neki ljudi možda ne mare za koralne grebene, ali ne postoji deo sveta koji je imun na uticaje klimatskih promena.”

Šmit je dodala: “Ne mora sve da ima finansijsku vrednost. Biljke su nam potrebne za svaki udah koji udahnemo. To je kiseonik koji udišemo – mi to zaboravljamo.”

Istraživanja tek počinju da otkrivaju površinu razumevanja kako toplota utiče na ekosisteme. Ukoliko dođe do scenarija zagrevanja visokih emisija od 4.4 stepeni celzijusa, 41 odsto kopnenih kičmenjaka doživeće ekstremni toplotni udar do 2099. godine, pokazuje istraživanje objavljeno u časopisu “Nature”. Stresovi izazvan visokim temperaturama mogu dovesti do brojnih problema, utičući na rast, plodnost, imunitet i promene u ponašanju.

Vrste se kreću uz planine i prema polovima da bi izbegle vrućinu. Na kraju, verovatno će dovesti do izumiranja više vrsta.

Pročitajte još Vremenske nepogode: Ljudi moraju da promene način života

Priroda, međutim može da igra važnu ulogu u tome da ekstremne vrućine budu podnošljivije, kažu stručnjaci. Vodene površine, kao što su bare i fontane, čine pejzaže otpornijim tokom toplih i suvih leta, pomažući u sprečavanju požara i smanjujući uticaj suše.

Dr Nicole Miranda, viši istraživač na Oxford Martin programu o budućnosti hlađenja, rekla je: “Prisustvo vegetacije i vode u našem pejzažu može poslužiti kao način da se rashladi naše okruženje. Drveće i biljke obezbeđuju hladovinu i takođe imaju mehanizam evapotransportacije. Vodene površine, kao što su bare i fontane, hvataju toplotu oko sebe isparavanjem vode.”

Jedan primer su zeleni koridori velikih razmera u Medeljinu u Kolumbiji, koji su navodno smanjili toplotu u gradovima za dva stepena celzijusa.

 

M.S./Guardian

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

 

 

Tagovi:

BIljke Hrana Klimatske promene Toplota Toplotni talasi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Bogdan Jovičić

19.септембар 2025. K. S.

Užice, Novi Sad, Beograd: Građani na ulicama zbog Bogdana

Odbijena je žalba branioca studenta Bogdana Jovičića. Produžen pritvor, odlukom Višeg suda u Novom Sadu. Zato su studenti pozvali napolje

Beogradski kolektiv

19.септембар 2025. M. L. J.

„Bolje biti Ćaci, ajd pomozi Bože“: Kako je SNS upregnuo veštačku inteligenciju u propagandu

„Zaustave život svaki novi dan, svome narodu nose samo jad i sram, umesto dela prazne reči nose, ništa dobro ljudima ne donose“, počinje pesma „Bolje biti Ćaci“ „Beogradskog kolektiva“ - SNS pandan „Beogradskog sindikata”

Totalna blokada

Više javno tužilaštvo

19.септембар 2025. M. L. J.

Predlog optužnice protiv devetoro studenata zbog Vidovdana

Beogradsko Više javno tužilaštvo (VJT) podnelo je optužni predlog protiv devetoro studenata osumnjičenih za pripremenje krivičnih dela protiv ustavnog uređenje Srbije

Studentski protesti

Protesti

19.септембар 2025. Tijana Stanić

„Šaka jada blokadera”: Da li je režim pobedio, ili će sve eksplodirati na jesen

Sa slabim odzivom na „blokaderske” proteste u poslednje vreme pojačalo se likovanje režima da je pobedio „obojenu revoluciju” i da se po ulicama vrzma samo još „šaka jada blokadera”. Da li je to tako, ili u zatišju kuljaju pripreme za vrelu jesen

Vojska

19.септембар 2025. M. L. J.

Ruski migovi povredili vazdušni prostor Estonije – članice NATO-a

Ruski ratni avioni narušili su vazdušni prostor NATO-a iznad Estonije i približili se Talinu pre nego što su italijanski avioni poslati da ih presretnu.

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure