Međunarodni odnosi
Evropska turneja predsednika Sija: Rizik je ne sarađivati sa Kinom
Pre ugodne posete Srbiji, kineski predsednik Si Đinping imao je teške razgovore u Francuskoj. Na talonu su ogromna tržišta, novci, a možda i svetski mir
O alarmantnom broju femicida od početka ove godine još se nije oglasio niko iz nadležnih ministarstava ni iz Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost, osim da kažu kako sve rade savršeno. Jasno je da je femicid pojava koja se ne može nikada u potpunosti iskoreniti, ali jedan femicid nedeljno – od toga trećina počinjena vatrenim oružjem – te trećina uz kršenje zabrane prilaska ili neke druge izrečene mere, jasno ukazuje na problem u sistemu. Sistem, međutim, ćuti, a patrijarh – viče
Najmanje sedamnaest žena ubijeno je u porodičnom nasilju od početka ove godine. Od njih sedamnaest, tri su stradale u poslednje dve nedelje. Na dan kada se ovaj broj “Vremena” bude već nalazio pred čitaocima, 18. maja, Srbija će obeležavati Dan sećanja na žene žrtve nasilja. Ovaj dan, odlukom Vlade Republike Srbije, obeležava se od 2017. Ovaj datum odabran je jer je 2016. za tri dana, 16, 17. i 18. maja u porodično-partnerskom kontekstu ubijeno sedam žena. Ove godine, Srbija dočekuje Dan sećanja na žene žrtve nasilja uz činjenicu da od početka godine biva ubijena po jedna žena nedeljno. A možda i više…
Ubistvo devojke u Novom Sadu 10. maja poslednji je potvrđeni femicid za koji znamo. Bivši partner prekršio je zabranu prilaska i ušao u kozmetički salon u kom je radila žrtva. Usmrtio ju je, a zatim se ubio. Femicid praćen suicidom vrlo je česta pojava, ali o tome kasnije.
Za sada, važno je razjasniti šta je femicid. Svetska zdravstvena organizacija definiše femicid kao ubistvo žena zato što su žene, a Ujedinjene nacije kao ubistvo žena i devojčica povezano sa polom. U suštini, femicid je svako namerno ubistvo žene kod kog je motiv povezan sa očekivanjima ili ulogom koje društvo nameće ženama.
Femicidi se dele u dve kategorije: intimni i neintimni femicid. Prvi se odnosi na ubistvo osobe ženskog pola od sadašnjeg ili bivšeg partnera, a drugi na ubistvo žene od osoba s kojima nisu bile u intimnoj vezi. Neintimni femicid se odnosi na ubistva žena tokom oružanih sukoba, na “ubistvo iz časti” počinjeno zbog navodne sramote koju je žena nanela porodici, ubistvo žena zbog rase ili seksualnosti, ubistva počinjena u terorističkim napadima u ime incelske ideologije (vidi okvir “Mizogini terorizam”).
Po onome što znamo, svi femicidi počinjeni ove godine u Srbiji mogu se svrstati u intimne femicide, odnosno, počinioci su bivši ili sadašnji partneri, očevi ili očusi ubijenih. Međutim, kada kažemo da je u Srbiji od početka godine ubijeno sedamnaest žena, trebalo bi da dodamo “najmanje”. Naime, koliko je ovakvih ubistava znamo samo zahvaljujući objavama iz medija, na osnovu saopštenja Ministarstva unutrašnjih poslova. Razumno je pretpostaviti da femicidi žena iz ranjivih grupa ne dolaze do javnosti, a o broju žena koje preminu od posledica nasilja nekoliko godina nakon što nasilje prestane tek nema nikakvih saznanja. Dakle, sedamnaest žena je najkonzervativnija procena, a ne tačan broj. Štaviše, prošle nedelje dobili smo razlog da osnovano sumnjamo kako ni taj broj nije sedamnaest, nego osamnaest.
SMRT I TABLOIDI
Priča o osamnaestom femicidu pojavila se 12. maja kada je u stanu u beogradskoj opštini Zvezdara pronađeno beživotno telo A. S. (21). Mediji su odmah preneli vest da je uviđaj u toku i da policija na terenu sumnja kako je reč o silovanju i ubistvu. Tabloidi su odmah potrčali da nam pokažu sliku žrtvine sestre kako napušta zgradu u, verovatno, najtežem trenutku u životu. Kolege i koleginice koji prate crnu hroniku u dnevnim redakcijama bili su spremni da sa nama ostalima podele informacije koje imaju. A onda je u kasnim popodnevnim satima sve stalo: tabloidi skloni deljenju i najsitnijih detalja odjednom su se (konačno) setili da su za davanje pouzdanih informacija ovlašćeni samo MUP i Republičko javno tužilaštvo. Telo devojke poslato je na obdukciju i od tada o ovome u medijima nema ni jednog jedinog slovca. Osim sajta Televizije Pink koji je “iz dobro obaveštenih izvora” saznao da na telu A. S. nema tragova nasilja i da nije reč o nasilnoj smrti.
Smrt nije tema na kojoj treba spekulisati. To, međutim, ne znači da srpski tabloidi ne spekulišu i ne tretiraju smrt kao ekskluzivu. Slučaj devojke sa Zvezdare, međutim, doprineo je da dodatno shvatimo koliko su stvari naopako postavljene: s jedne strane, kritikujemo tabloide jer jure za krvlju, a sa druge, jedini način da izbrojimo femicide i naslutimo gde je sistem zakazao u zaštiti žena jeste tako što se probijamo kroz gomile i gomile detalja koje tabloidi objavljuju. Oni imaju svoje kontakte i “pouzdane izvore” u policiji, zdravstvu i pravosuđu. Srbija nema nacionalno telo za praćenje femicida nego tabloide, pa sve što se sazna jeste zahvaljujući njihovoj patološkoj radoznalosti i neosetljivosti. To ne znači da tabloidi nehotice obavljaju nekakvu tobož važnu društvenu ulogu, nego da je Srbiji preko potreban mehanizam za praćenje femicida.
Inceli, maskulinisti, borci za prava muškaraca, manje ili više su naziv za grupe muškaraca koje se organizuju oko iste stvari: mržnje prema ženama i teze kako su “obespravljeni” otkako žene imaju pravo na rad i obrazovanje. Međunarodni centar za borbu protiv terorizma, smešten u Hagu, prvi put je 2021. prepoznao incelske pokrete kao terorističku pretnju. U martu prošle godine, američki Centar za prepoznavanje bezbednosnih pretnji pri CIA prvi put je u jednom od svojih izveštaja prepoznao mizoginiju kao bezbednosnu pretnju od nacionalnog značaja. Obe organizacije analizirale su obaveštajne podatke i masovna ubistva od 2018. na ovamo.
Problem je što se prvi teroristički napad inspirisan mržnjom prema ženama dogodio 1989. godine na Visokoj politehničkoj školi u Monteralu, kada je naoružani mladić usmrtio četrnaest, a ranio trinaest studentkinja.
Ubica Marl Lepin bio je naoružan puškom i lovačkim nožem koje je prethodno legalno kupio. Bio je odbijen prilikom prijave na isti fakultet, te se smatra da je isprovociran činjenicom da su na ključnim pozicijama fakulteta radile žene. Dakle, povod za ovaj zločin bila je ogorčenost koju je ubica osećao prema ženama. Navodi se da je momak pre same pucnjave izjavio: “Vi ste sve jedna gomila feministkinja, mrzim feministkinje”. Napadač je nakon masovnog ubistva izvršio samoubistvo. Iz pisma koje je za sobom ostavio, utvrđeno je da je ubica ovaj napad pripremao iz mržnje prema ženama.
Od tada do danas u Severnoj Americi (SAD i Kanada) zabeleženo je 15 masovnih ubistava za koje je dokazano da su bili motivisani mizoginijom. No, ovo je tek prepoznato kao rastuća pretnja, a prepoznato nije isto što i priznato. Nijedan od počinilaca masakara pre 2020. iako jesu osuđeni na višedecenijske ili doživotne kazne, nije osuđen ni za zločin iz mržnje ni za terorizam. Tek nakon napada na salon za masažu koji je bio paravan za prostituciju u Torontu, sedamnaestogodišnji počinilac osuđen je za teroristički napad. Druga presuda u kojoj se pominje terorizam jeste ona za masakr u Atlanti iz 2021. kada je muškarac u tri salona za masažu ubio osam žena.
U ovih 15 masovnih napada u periodu od 1989. do 2022. ubijena je 91 osoba, među kojima 80 žena.
Pre ugodne posete Srbiji, kineski predsednik Si Đinping imao je teške razgovore u Francuskoj. Na talonu su ogromna tržišta, novci, a možda i svetski mir
Fokus ruskih medija je uglavnom deo vezan za buduće odnose Srbije i Rusije te uvođenje odnosno neuvođenje sankcija Rusiji
Ivica Dačić je rekao da je Rusija tražila zakazivanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN o BiH
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve