Festival
Ženski strit-art: Galerija na otvorenom
Završen je peti “All Girls Graffiti Jam”, festival strit-arta umetnica jedinstven na Balkanu. Poruka učesnica iz Evrope je solidarnost i podrška ženama u umetničkoj zajednici
Matje Menego: Kad ženu obuzme gnev prevod s francuskog Kristina Koprivšek
Matildu Kolinjon, uglednu doktorku, razvedenu, majku dveju devojčica, zatičemo u pritvorskoj jedinici Palate pravde u Renu (Bretanja, Francuska) gde, posle tri godine provedene u istražnom zatvoru, čeka presudu po optužbi za mučenje i varvarstvo. Najviša zaprećena kazna za ono što je učinila iznosi 20 godina. Postoji, naravno, mogućnost da bude oslobođena, ali šanse za oslobađajuću presudu toliko su male da čak ni njen advokat, u završnoj reči, nije tražio slobodu za svoju klijentkinju, već samo milost porote i blažu kaznu. Šta je to Matilda Kolinjon uradila da bi joj se nad glavu nadvila strašna kazna koja će je, možda, nezamislivo dugo odvojiti od sveta, njenih kćeri i života? Pa, najpre, bila je silovana, ali umesto da silovanje prijavi, odlučila je da pravdu uzme u svoje ruke. Zašto je uradila takvu jednu nepromišljenu stvar i to u zemlji visoke pravosudne kulture kakva je Francuska? Zato što je, kao ginekološkinja i zainteresovana osoba, vrlo dobro znala kroz kakva poniženja (u pretežno muškom svetu) prolaze žene kada prijave silovanje, a da silovatelji, uza sve i posle svega, dobijaju nesrazmerno male kazne. Pored toga, Matilda Kolinjon voli seks. U redu, ali to je njena stvar, kakve to veze ima sa slučajem? Nema nikakve, osim što je muškarce nalazila preko Tindera, a žene koje se nalaze s muškarcima samo seksa radi, i to s mnogo muškaraca, one su, dakle, kao što je poznato, kurve. Ni dalje, međutim, nije jasno kakve to veze ima sa slučajem? Nema nikakve, osim što je glavni sudija, uvaženi g. Leržeron, muškarac, javni tužilac takođe, kao i istražni sudija. Potom, muškarac je i psihijatar koji je napisao izveštaj o stanju njene psihe, drugi istražni sudija je, opet, muškarac, a muškarac je i sudija koji odlučuje o puštanju na slobodu. Muškarci su, najzad, bili i silovatelji. Rekla je toj dvojici kretena da joj nije do seksa s njima, vrlo jasno i mnogo puta, ali oni su njeno “ne” prečuli – jer kog je đavola dolazila na sastanak ako joj nije do onoga zbog čega je na sastanak i došla? – i mrcvarili je dok se nisu zamorili. Kada se sabrala, zapitala se Matilda Kolinjon kakve su joj šanse na suđenju na kojem će je advokati silovatelja prikazati kao kurvu svih kurvi (a kurve je, kao što znamo, dopušteno silovati, one čak uživaju u silovanju), a dvojica morona će ispričati, nasuprot onome što tvrdi ona, da je na seks pristala dobrovoljno, te da je njeno “ne” bilo deo igre (malo grublje, doduše, ali ništa strašno) na koju su, međutim, svi akteri dobrovoljno pristali. Njena reč, dakle, protiv njihove reči. Suočena s takvom perspektivom, odlučila je Matilda Kolinjon da stvar uzme u svoje ruke, odmerila je odgovarajuću kaznu silovateljima i vrlo je efikasno sprovela. Sada se, u sudnici, njih dvojica nalaze u ulozi žrtava, a ona je na optuženičkoj klupi. Posle procesa na kojem su iznesene činjenice i mišljenja stručnjaka, te završnih reči tužioca i advokata odbrane, devetoro porotnika odlučuje o njenoj sudbini.
Završen je peti “All Girls Graffiti Jam”, festival strit-arta umetnica jedinstven na Balkanu. Poruka učesnica iz Evrope je solidarnost i podrška ženama u umetničkoj zajednici
Prvi korak su obavezne dvoazbučne tastature, drugi se odnosi na izdavače a tiče se njihovog ekonomskog opstanka, a treći najavljuje nove ćirilične fontove. Najavio ih je ministar kulture Nikola Selaković, kao sredstva u borbi za očuvanje ćirilice
Omladinsko pozorište „Patos“, jedino u Smederevo, predstavom u kojoj su bela boja i čist vazduh zaboravljeni, osvojili su nagradu žirija na Juventafestu u Sarajevu
Pozorišna sezona počinje u nedelju, premijerom. Do kraja meseca biće ih četiri: od forenzike kolektivnog sećanja u detektivskoj priči u „Ateljeu 212“, preko „Pokondirene tikve“, i predstave u kojoj svako igra sam sebe u „Buhi“, do Krleže u Beogradskom dramskom
Članovi komisije FCS-a koji su glasali da „Ruski konzul“, film o Kosovu sedamdesetih, bude kandidat Srbije za Oskara, ne kriju da u njemu vide mogućnost da svet sazna drugu stranu priče srpsko-albanskih odnosa. Osim ovog, put Holivuda kreće još jedan film u kome je učestvovala Srbija
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve