
Psihološki portret Vujadina Savića
Senke prezimena Savić: Priča o svima nama
Ovo nije članak o fudbaleru Vujadinu Saviću i o skandalu koji ga prati. Ovo je pokušaj da razumemo ljudsku dušu u svoj njenoj složenosti. Ovo je priča o svima nama
Bila je povlašćena u mnogo čemu. Da li je i ako jeste, koliko je to pomoglo ili je bar u određenoj meri odmoglo njenom umetničkom nadahnuću, energiji i izrazu
Specifičan istorijski fenomen velike prisutnosti žena u polju vajarstva kod nas od početka 20. veka do danas, skoro da nema paralelu na svetskoj vajarskoj sceni. Ciklus izložbi “Umetnost i ličnost” posvećen je tom istorijskom fenomenu, a njegova odrednica “skulptorke iz kolekcije Muzeja savremene umetnosti” samo je neophodni orijentir koji upućuje na oblast bavljenja.
Naziv ciklusa proistekao je iz uviđanja nesumnjivog značaja međudejstva ličnosti i umetnosti, ali što je još važnije, iz uverenja da upravo ličnost određuje delo, ne samo umetničko nego i svako drugo. Jer je ličnost ono što mi sami biramo, gradimo i negujemo, što mi sami stvaramo i za šta se opredeljujemo u svakom trenutku svog života. Sve ostalo u životu je posledica različitih okolnosti i uslovljenosti.
Olga Jančić, kojoj je posvećena prva u nizu samostalnih izložbi u okviru ovog ciklusa, rekla je prilikom jednog radijskog intervjua: “Ja sam Olga Jančić, vajar…” Ona je, kao i mnoge druge žene vajari u modernoj i savremenoj umetnosti, sebe predstavljala uvek kao vajara (a ne vajarku) upravo shvatajući da se reč odnosno pojam vajar ili skulptor odnosi na čoveka, bez obzira da li je taj čovek muškog ili ženskog roda.
O tome je, a povodom Dana žena, rekla i sledeće: “Nikada nisam činjenicu što sam žena doživljavala kao hendikep. I nikada mi nije ni padalo na pamet da stvari tako posmatram. Mislim da je u zemlji gde je početkom ovog veka onakve rezultate davala jedna Nadežda Petrović, smešno i neprihvatljivo da se povodom, inače u našim uslovima neprimerenog praznika 8. marta, priređuju izložbe žena umetnika. Nikada na njima nisam učestvovala”.
Olga Jančić, koja je već pedesetih godina 20. veka počela da se bavi skulpturom, svojim umetničkim izrazom bitno je uticala na prekid ne samo sa izveštačenošću akademizma, nego i površnim formalizmom socijalističkog realizma. To je uspela vraćanjem iskonskom – ne samo u domenu ideja nego i u odabiru klasičnih materijala za svoju skulpturu, pre svega kamena.
U načinu oblikovanja i svođenju ideje na suštinu, Olga Jančić je pod uticajem Brankušija, ali uvek sa polazištem u prirodi i prirodnim oblicima. A Henri Mur je, prema njenom svedočenju, na nju više uticao savetima nego svojim umetničkim delom jer joj je “svojim delom i ličnim stavom prema radu i okolini” pomogao da nađe “put do sebe”.
Kako je sama isticala, čovek “taj toliko bogat i uzbudljiv materijal”, predstavljao je “nepresušno vrelo” njenih skulptorskih preokupacija. I koliko god da se u kasnijim radovima približavala nefiguralnoj formi, njeno polazište je uvek bilo u organskom, vitalističkom načelu materije.
Ona je izuzetnom osetljivošću i razumevanjem mogućnosti izraza materije i materijala, pre svega kamena, ali i gline, prevedene u bronzu i aluminijum, stvorila dela koja obeležavaju umetnost druge polovine 20. veka kod nas.
Ovo nije članak o fudbaleru Vujadinu Saviću i o skandalu koji ga prati. Ovo je pokušaj da razumemo ljudsku dušu u svoj njenoj složenosti. Ovo je priča o svima nama
“Svoja predavanja često počinjem ovako: ‘Odrasla sam u malom gradu, otac mi je bio mesar, majka knjigovođa. Od njih sam naučila da je naporan rad deo života… i kako se prave kobasice’”
Što više građani znaju, to imaju više mogućnosti za akciju i svesniji su kako politika utiče na njihov svakodnevni život. Što bolje poznaju mehanizme rada institucija, to brže uočavaju kada ih vlast zloupotrebljava
“Veseli četvrtak” će na skorašnjem Sajmu knjiga u Beograda prvi put izložiti knjige, a ne stripove, kojih imaju 1500 naslova i koje objavljuju više od 17 godina – žele da time istaknu svoju novu delatnost
Kada danas uđeš u bilo koji novi kompleks, bilo da je u pitanju Beograd na vodi, stakleni blok na Novom Beogradu ili zidana enklava na Dedinju, prvo što osetiš nije miris novog maltera nego poruka: “Ovde nisi dobrodošao”. Arhitektura više nije kuća nego sistem isključivanja
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD
Pet znakova neuzvraćene trampove ljubavi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve