Pogled iz Rusije
Šta ruski mediji pišu o izlaganju Miloša Vučevića i novoj vladi Srbije
Fokus ruskih medija je uglavnom deo vezan za buduće odnose Srbije i Rusije te uvođenje odnosno neuvođenje sankcija Rusiji
Sve što se dešavalo na Arhitektonskom fakultetu zvuči mnogo puta (već) viđeno. Prvo informacije stižu nezvanično i u zao čas, kada se malo toga može uraditi. Nakon što nezadovoljni poveruju da je ipak sve kako treba, stiže zvanična informacija da je situacija još gora nego što se mislilo. Solidarnost pada na ispitu. Neki neće da ugrožavaju svoju poziciju, drugima je svejedno… Umesto jednog, zahtevi su razuđeni, kao i oni koji se bune. Situacija se smiruje kusurom. Vođstvo protesta se dogovara sa upravom. Razočarani osnivaju novo telo. A školarina ostaje – 300.000 dinara
Protest studenata Arhitektonskog fakulteta doživeo je krah kada je pre nekoliko dana stiglo neočekivano obaveštenje da tamošnji Studentski parlament, kao predstavnik studenata i posrednik između njih i profesora, prestaje da podržava “mirno javno okupljanje u zgradi Arhitektonskog fakulteta”. Od naredne školske godine cena školarine biće 300.000 dinara, što je skoro duplo više nego na drugim fakultetima u Beogradu. Na jednom od plakata zalepljenom u hodniku zgrade – u kojoj, uzgred rečeno, radi samo jedan toalet – bilo je napisano “300k za šta”. Na drugom – “Džaba imam dara kad nemam para”.
Zvanično objašnjenje glasi: školarina je podignuta zato što je došlo do “podizanja životnog standarda u Srbiji”.
ČIN PRVI, ZBUNJIVANJE
Početkom ove godine studente arhitekture dočekala je informacija o povećanju školarine za 50.000 dinara. Studenti to saznaju u toku neradne nedelje, kada nije bilo moguće organizovati proteste. Uskoro se dogovaraju da u prostorijama fakulteta održe javno i mirno okupljanje. Početak je februara, prvi nastavni ponedeljak. Protest se, kako nam prepričavaju studenti, okončava nakon pola sata. Naime, iz studentske službe im kažu da odluka o povećanju školarine nije zvanična i da od toga neće biti ništa. Razilaze se, zadovoljni onim što su čuli. Dve nedelje kasnije doneta je zvanična odluka – školarina će biti povećana, i to za 10.000 dinara više od prvobitno najavljenog. Iznos je “zaokružen” na – 300.000 dinara. Više stotina studenata počinju da se okupljaju u prostorijama fakulteta i ispred njih. “Bolje da sam upisao Harvard”, stoji na još jednom od mnogih plakata koje su studeni izlepili u prostorijama Fakulteta.
Iako su veoma voljni da razgovaraju sa nama, studenti ne žele da objavimo njihova imena jer se, kako kažu, plaše da bi mogli zbog toga da imaju problema.
ČIN DRUGI, ZAHTEV I ZAHTEVI
Prema dopisu Studentskog parlamenta Arhitektonskog fakulteta (SPAF) od 28. februara, predstavnici studenata upućuju čak 18 zahteva dekanu fakulteta, profesoru Vladimiru Lojanici. Među zahtevima je i to da se obezbede automati koji će studentima vraćati kusur kada kupuju kafu, da se poprave prozori u čitavoj zgradi, da se zameni parket u jednoj od sala, da se stave nove utičnice…
Iako oni jasno govore u kakvom je stanju fakultetska zgrada, postavlja se pitanje koliko je bilo smisleno postaviti pregršt zahteva ovakvog tipa kada je glavni problem školarina od 300.000 dinara. Na ovaj način, upravi Fakulteta pružen je alibi za neispunjavanje glavnog zahteva. Tačnije, mogli su da ispune nekoliko sporednih i da preusmere pažnju protesta.
Predsednik Studentskog parlamenta fakulteta Vuk Spalević ipak smatra da mirno okupljanje povodom brojnih zahteva nije (bilo) rasipanje energije, pošto se protestuje protiv više stvari koje nisu dobre.
ČIN TREĆI, PROTEST TRAJE
Osmi dan protesta protiče mirno. Plan studenata je da ne rade ništa što bi stvorilo negativnu sliku o njima u medijima ili u očima profesora. Igraju karte na hodniku. Pušta se muzika. U suštini, sve izgleda kao i na svakom protestu, studentskom ili nekom drugom. Studenti smatraju da, kako bi okupljanje imalo svrhu, prostorije u kojima profesori drže vežbe i predavanja treba da budu zabarikadirane stolicama i klupama. Jer ako nema predavanja, uprava će uvideti da nije u pitanju samo pojedinačno nezadovoljstvo nekolicine studenata, već se radi o zajedničkom delovanju i postojanju spremnosti da se nešto promeni. Takođe, ideja onih koji se bune je da niko od studenata ne dođe na predavanja kako se ono ne bi održalo. Na taj način, oni koji protestuju ne bi izgubili predispitne poene. Međutim, solidarnost pada na ispitu – nekolicina studenata nastavlja da ide na predavanja.
Prema rečima jedne sagovornice, posle nekoliko dana protesta pojedini profesori im otvoreno prete da neće moći da polažu ispite jer odsustvuju sa nastave. “Osećamo se kao da smo potpuno sami”, kaže studentkinja.
RTS je javio da će od naredne školske godine studenti na 14 od ukupno 31 fakulteta Beogradskog univerziteta platiti školarinu po višim cenama. Među tim fakultetima su Elektrotehnički fakultet, Ekonomski fakultet i Fakultet organizacionih nauka. Visinu školarine određuju fakulteti samostalno, a o novim cenama trebalo bi da se raspravlja na narednoj sednici Senata Univerziteta u Beogradu.
Inače, protest studenata arhitekture nije bio jedini u poslednje vreme. Prema navodima “Politike”, i studenti Elektrotehničkog fakulteta izveli su mirno okupljanje i blokirali ulaze u učionice povodom povećanja školarine za 15 odsto. Protest je održan nezavisno od protesta studenata arhitekture.
Fokus ruskih medija je uglavnom deo vezan za buduće odnose Srbije i Rusije te uvođenje odnosno neuvođenje sankcija Rusiji
Ivica Dačić je rekao da je Rusija tražila zakazivanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN o BiH
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve