Procenat vakcinisanih MMR vakcinom koja štiti od malih boginja, zaušaka i rubeola u Srbiji iznosi 74,8 odsto. Institut "Batut" upozorava da je za kolektivnu zaštitu potrebno 95 odsto. Zato više nije pitanje da li će biti epidemije malih boginja, već kada, a ova zarazna bolest može da ima i smrtni ishod
Neko je nekom jednom rekao da MMR vakcine izazivaju autizam kod dece. Mada je ova tvrdnja opovrgnuta u bezbrojnim naučnim radovima, zbog te i drugih predrasuda mnogi roditelji u Srbiji odbijaju da svoju decu vakcinišu, pa nije prvi put da Srbiji preti epidemija malih boginja.
Još pre pet godina je u tekstu Neman je pred vratimaepidemiolog prof. dr Zoran Radovanović u „Vremenu“ upozoravao da se na društvenim mrežama, gde su antivakcinalisti veoma aktivni, stalno pojavljuju strani i domaći lekari koji su „dokazali“ povezanost MMR vakcine i autizma što su, međutim, besmislice koje se svode na mračnu svetsku zaveru.
Profesor Radovanović je tada objasnio da su male boginje pre uvođenja obavezne vakcinacije 1971. bile zaraza koja je do puberteta pogađala skoro svaku osobu. A posle dve doze vakcine (u drugoj godini i pred polazak u školu), nivo antitela u serumu pokazuje da je preko 99 odsto vakcinisanih zaštićeno od zaušaka i rubeole, a 98,9 odsto od malih boginja. Trajanje vakcinacijom stečene otpornosti prema malim boginjama meri se decenijama, a veruje se i da je u ogromnom broju slučajeva doživotna.
Šta biva kada se deca ne vakcinišu
Za to šta se dešava kada se deca ne vakcinušu poučan je primer Bosne i Hercegovine, govorio je profesor Radovanović . Tamo je za vreme rata bio opao broj vakcinisanih, pa je tokom narednih godina dolazilo do manjih epidemija malih boginja, zaušaka i rubeole (crvenke), ali su masovne epidemije nastupile tek 10 do 20 godina kasnije sa blizu 10.000 obolelih od malih boginja (6000 u Federaciji i skoro 4000 u Republici Srpskoj).
Problem je što dete koje iz medicinskih razloga ne može da primi MMR vakcinu ima mnogo više razloga da se plaši morbila nego gripa – gripozno dete može da zarazi dvoje, a dete zaraženo morbilama može da zarazi 12 do 18 dece bez imuniteta. Ova bolest u pojedinim slučajevima može može da dovede do ozbiljne upale mozga i smrtnog ishoda.
RougeoleDPFoto: Wikipedia.org
Kao u vreme Čika Jove Zmaja kada su vladale zarazne dečje bolesti od kojih su deca umirala. Bolest, bol, smrt i patnja tema su njegovog dela Đulići uveoci – njegova deca preminula su od zaraznih bolesti do treće godine života. Zahvaljujući vakcinama, danas deca više ne umiru od gotovo zaboravljenih zaraznih dečijih bolesti poput difterije, tetanusa, malih boginja, dečje paralize, a današnji pedijatri bi mogli da ih prepoznaju samo iz udžbeničkih opisa i sa slika, a ne na osnovu ličnog iskustva, pisalo je „Vreme“ u tekstu Vakcine su žrtve svog uspeha.
A onda su internet i antivakcinalni lobi naneli ogromnu štetu tvrdeći da MMR vakcina izaziva autizam, što epidemiolozi uporno i glasno negiraju. „Roditelji su zbunjeni porukama iz nekredibilnih izvora sa društvenih mreža, dobijaju neubedljive poruke od nesavesnih pedijatara i pojedinaca iz stručne javnosti“, govorila je za „Vreme“ epidemiolog Gradskog zavoda za javno zdravlje Ivana Begović Lazarević.
Sve manji broj vakcinisane dece
„Nije pitanje da li će nam se vratiti morbili, već je samo pitanje kada. Ja se ne bih iznenadio da to bude vrlo brzo, a roditelji treba da budu svesni da je njihovo dete ranjivo, ako nije dobilo na vreme vakcinu“, naglašava za RTS prof. dr Miloš Marković iz Instituta za mikrobiologiju i imunologiju pri Medicinskom fakultetu u Beogradu.
A kada dođe do epidemije malih boginja, bolest se vrlo brzo širi u populaciji koja nije vakcinisana ili nije prebolela bolest. „Mi smo imali jednu takvu situaciju baš pred pandemiju. Na žalost, imali smo 15 smrtnih slučajeva, veliki broj hospitalizovanih“, kaže dr Dragoslav Popović iz Udruženja za javno zdravlje Srbije.
„Ja ne znam šta izaziva autizam, ali je sigurno da to ne izaziva MMR vakcina. Zašto ja to mogu sigurno da kažem? Zato što je cela priča počela relativno davno, pre više od 20 godina, jednim tendencioznim radom, gde je iznesena ta tvrdnja, a uopšte nije bila potkrepljena. I onda su usledile studije i studije, ispitivanja i ispitivanja na ogromnom broju dece u relevatnim zemljama sa dobrim medicinskim sistemom. Ni u jednoj jedinoj, ova vakcina nije povezana sa autizmom“, kaže prof. dr Miloš Marković iz Instituta za mikrobiologiju i imunologiju pri Medicinskom fakultetu u Beogradu.
Lekari upozoravaju da odbijanjem vakcinacije roditelji ugrožavaju svoju, ali i tuđu decu koja zbog zdravstvenog stanja nisu u mogućnosti da prime vakcinu.
M.N./RTS
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Moji stavovi poznati su svakome tko čita naše novine i portal. Oni, svakako, nisu tajna ni za RTS. Zato me je profesionalno i ljudski pogodilo da moj komentar, u kojem osuđujem tagetiranje urednika i novinara Javnog servisa, ova kuća iskoristi da preko mene zabije nož u leđa „Vremenu“
U toku je peti dan blokade zgrada Radio-televizije Srbije u Takovskoj ulici u Beogradu i na Košutnjaku. Javni servis je bio prinuđen da promeni programsku šemu, a kako navode, rade u najtežim uslovima do sada. Podneta je i krivična prijava protiv studenata koji blokiraju zgrade RTS-a
RTS je podneo krivičnu prijavu protiv studenata u blokadi koji od 14. aprila blokiraju zgrade u Takovskoj i na Košutnjaku, saopštili su iz javnog servisa
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je izmene u finansiranju fakulteta i više novca privatnim visokoškolskim ustanovama kako bi se razbio monopol državnih fakulteta. Profesori nekih privatnih fakulteta to vide kao razdor u akademskoj zajednici
Ko osuđuje režimsko targetiranje ljudi iz medija, nevladinog sektora, opozicije i univerziteta, ne sme pristati ni na ova uperena protiv urednika i novinara RTS-a
Lišiti slobode Dejana Ilića, intelektualca besprekorne životne i radne biografije, bez iole smislenog povoda, samo je jedan od brutalnih pokazatelja da se režim okrenuo protiv sopstvenih građana i da ulazi u fazu terora
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Španski građanski rat poslednji je romantični rat u istoriji čovečanstva. Bio je to rat što je istovremeno bio i lokalni i globalni, ali ne zahvaljujući satelitskoj televiziji. Činilo se, naime, da od ishoda tog rata može da zavisi sudbina celog sveta. Ljudi koji su dolazili da se bore u internacionalnim brigadama nisu se borili samo za pravu stvar, borili su se i za sebe i svoju decu
Dve trećine dece u centralnoj beogradskoj opštini, prema najnovijim podacima Gradskog zavoda za javno zdravlje, nije vakcinisano protiv malih boginja i drugih zaraznih bolesti koje mogu biti sprečene MMR vakcinom. To znači da dete koje iz medicinskih razloga ne može da primi MMR vakcinu ima mnogo više razloga da se plaši morbila nego gripa – gripozno dete može da zarazi dvoje, a dete zaraženo morbilama može da zarazi 12–18 dece bez imuniteta. Čije je zakonsko pravo jače, roditeljsko, dečije ili državno
Međuvreme
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!