img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Državni udar u Nemačkoj

Opasno ludi ili ludo opasni

14. decembar 2022, 21:00 Nemanja Rujević
foto: dpa via ap
NESUĐENI “REGENT”: Hajnrih XIII Princ Rojs
Copied

Vremešni plemić, podržan ekipom bivših oficira, ezoterika i desničara, trebalo je da zbaci kancelara i postane “regent” novog nemačkog Rajha. Tužilaštvo sumnjiči ovu grupu za terorizam, a javnost se pita zašto je racija protiv njih bila javna tajna nedeljama pre policijske akcije

Za “Vreme” iz Bona

Maksimilijan Eder, penzionisani pukovnik Bundesvera, pozvao je pre dve sedmice telefonom komšinicu u bavarsku varoš Epenšlag. Zvao je navodno iz Splita, a šta je tamo radio, to još niko ne zna. “Možda će policija doći iduće sedmice”, rekao joj je Eder. Zamolio ju je da se ne uzbuđuje, već da ljubazno odgovara na pitanja.

Tako je komšinica ispričala kasnije za jedan lokalni list. Brkati oficir se nije vraćao kući, već ga je italijanska policija po zamolbi iz Nemačke uhapsila u Peruđi. Jer, Eder je bio u pravu – znao je da se sprema racija.

Policija je te srede (7. decembar) udarila pre svitanja, dok se pošten narod meškolji u krevetu pred radni dan. Širom Nemačke uhapšeno je 25 ljudi kojima se prebacuje da su deo “terorističke grupe” od pedesetak osoba. Smatra se da su planirali nasilno rušenje vlasti i pokretanje nečega nalik građanskom ratu.

U akciji, čiji je epicentar bio u pokrajini Tiringiji, učestvovalo je oko tri hiljade policajaca, sa sve glasovitom antiterorističkom trupom GSG9, jer se verovalo da je jedan broj osumnjičenih dobrano naoružan. Na kraju je u pedeset objekata nađeno par pištolja, elektrošokera i pokoji mač.

Priča je to u kojoj se prepliću bizarnosti i smrtno ozbiljne teme. Grupa kojoj verovatno sledi suđenje i robija broji se u takozvane “Građane Rajha” (Reichsbürger), o kojima je “Vreme” već pisalo (“Ova zemlja ne postoji”, broj 1347).

Interesantno je to što je akcija policije bila maltene javna tajna, što je na mestima racije vrvelo od novinara, pa su očito i osumnjičeni doznali šta im se sprema.

SPREMILI “VLADU U SENCI”

“Građane Rajha” čine raštrkane grupice i pojedinci saglasni oko osnovnih suludih teza. Najvažnija je da SR Nemačka “ne postoji”, nego je to ilegalna tvorevina na prostoru Rajha, koji je dan-danas pod okupacijom pobednica Drugog svetskog rata. Zato Građani Rajha ne priznaju zakone i institucije – ne plaćaju poreze, ne obaziru se na policiju, štampaju svoje pasoše.

Nema dokaza da je pohapšena grupa stigla daleko u nameri da uspostavi nemačko Carstvo po ustrojstvu iz 1871. godine. No, kako navodi tužilaštvo, oni su planirali napad na zgradu Rajhstaga, gde je sedište nemačkog parlamenta, te udare na energetsku infrastrukturu kako bi se izazvalo stanje slično građanskom ratu.

Prema saznanjima istražitelja, već je pripremljena lista novih “ministara” kada se sruši nenarodna i ilegalna vlast koju obnašaju kancelar Olaf Šolc i njegova koalicija. “To su potpuno nove dimenzije”, ocenio je jedan neimenovani istražitelj.

Vođa grupe, koji je trebalo da postane “regent” nove vlasti, jeste Hajnrih XIII Princ Rojs (71), bogati trgovac nekretninama i izdanak jedne plemićke porodice. Prema istražiteljima, grupa je rušenje poretka planirala upravo u Rojsovom lovačkom zamku u Tiringiji.

Rojs poslednjih godina otvoreno zastupa teze da SR Nemačka ne postoji – a da se pretpostaviti kako je skrenuo boreći se da se njegovoj plemićkoj porodici vrate nekretnine od kojih je mnoge nacionalizovala bivša vlast u DDR-u.

Za resor pravosuđa zaverenici su, navodno, predvideli berlinsku sutkinju Birgit Malzak-Vinkeman, bivšu poslanicu desničarske Alternative za Nemačku. I ona je uhapšena.

Kao članovi grupe biće optuženi i bivši vojnici i policajci, od kojih su neki prošli obuku specijalnih jedinica pa se smatraju posebno opasnim. Prema podacima iz istrage, sama grupa ih je nazivala svojom “naoružanom rukom”.

Tu je pomenuti Eder, koji je 1999. komandovao nemačkim tenkovsko-grenadirskim bataljonom na Kosovu. Posle je bio jedna od ključnih figura pri formiranju Komande specijalnih jedinica Bundesvera.

Eder je i posle službe nastavio da se šetka u uniformi, samo što je sada Nemačku i njene vlasti video kao neprijatelje. Tokom jednog protesta protiv korona-mera – koji su okupljali i gnevne građane, ali i ezoterike, neonaciste i čudake svih vrsta – Eder je pozvao specijalne jedinice da odu u Berlin i “počiste” tamošnje političare. Tokom smrtonosnih poplava na zapadu Nemačke prošle godine, obreo se u Arvajleru, opet u uniformi, i formirao “štab”, komandovao šta da se radi, i neki ljudi su ga stvarno slušali.

Među navodnim zaverenicima se našao i jedan aktivni vojnik Bundesvera, i to iz specijalnih jedinica. Navodi se da je grupa “Građana Rajha” više puta pokušavala da vrbuje pristalice po kasarnama.

Drugi članovi grupe poznati su sa protesta protiv korona-mera prethodnih godina, neki su zavedeni kao desni ekstremisti i neonacisti. Prema ranijim procenama službi, u Nemačkoj ima dvadesetak hiljada poklonika ili simpatizera ideje “Građana Rajha”, od kojih se hiljadu mogu označiti ekstremnim.

VIŠE NIJE SMEŠNO?

Pristalice ove ideologije na forumima vode iscrpne diskusije i nalaze “pravna utemeljenja” za svoje stavove. Činjenicu da Nemačka nikada nije potpisala mirovne ugovore – da ne bi plaćala ratne reparacije – smatraju dokazom da je zemlja još pod okupacijom.

Građani Rajha se pozivaju na (u tom obliku nikada usvojenu) rezoluciju UN 56/83 iz 2002, koja u članu 9 predviđa da se u smislu međunarodnog prava delovanje pojedinaca ili grupe ima priznati kao delovanje države ukoliko država ne postoji ili ne obavlja svoje funkcije na određenoj teritoriji.

Tako često proglašavaju “samoupravu”. Ne plaćaju porez, ne staju kad ih zaustavljaju saobraćajci, štampaju svoje pasoše ili čak novac. Sve to deluje tako šašavo da je i medijima teško da se uozbilje kad pišu o temi.

Tako se znalo za stanovitog Petera Ficeka koji se proglasio “vrhovnim suverenom Kraljevine Nemačke”, osnivao paralelne banke, zdravstvena osiguranja i valutu, pa je zbog finansijskih mahinacija završio pred sudom gde je plakao kao malo dete.

Ali u poslednjih desetak godina množe se ozbiljni incidenti i sukobi sa policijom. Jedan od rajhsbirgera je 2016. u Bavarskoj usmrtio policajca koji je došao da mu zapleni tridesetak komada oružja.

Novinari i stručnjaci koji prate ovu scenu tvrde da poklonici Rajha možda jesu blesavi, ali to ne znači da nisu opasni. Nedeljnik “Špigel” u naslovnoj temi kaže da bi se društvo našlo pred ogromni izazovom ako se nalazi istrage potvrde: “Kako se odnositi prema građanima kada niste sigurni da li su samo opasno ludi ili ludo opasni?”

Magazin navodi da ih je država svakako uzela za ozbiljno. Navodno je poslednjih sedmica osnaženo obezbeđenje Bundestaga, a agenti su pojačano štitili političare. Policija je mesecima prisluškivala grupu kojoj se prebacuje terorizam i tužioci stoga veruju kako će dokazati da su planirali napade, kao i da će biti još hapšenja.

“Ne verujem da bi ovoj grupi uspelo da izvede državni udar. Sto ili dvesta ljudi je naprosto premalo, čak i ako su među njima bivši policajci ili vojnici”, rekao je stručnjak za ekstremizam Peter Nojman sa Kraljevskog koledža u Londonu. “Sumanuto je verovanje da bi se milioni ljudi pridružili pokušaju puča. Ti ludi planovi pokazuju da ovi ljudi žive u svetu fantazije.”

SVI SU ZNALI

Da bi stvar bila još luđa, izgleda da je “pola Berlina” znalo kada će racija. Na dan akcije, tačno u 7 i 30, veliki mediji poput javnih servisa WDR, NDR, lista “Zidojče cajtung” i nedeljnika “Špigel” i “Cajt” na svojim portalima objavili su iscrpne tekstove i istraživanja. Sve je bilo pripremano nedeljama, ako ne i mesecima.

Iako nije retkost da novinari imaju izvore u policiji i službama, ovo je bilo drugačije. Foto-reporteri i kamermani su bili na adresama osumnjičenih dok su policajci u pancirnim prslucima obavljali svoje. Da je stvarno negde neko pripucao, nastao bi potpuni haos.

Poslanica Levice Martina Rener, premda pozdravlja razbijanje zavereničke grupe, kaže da je sve delovalo kao PR akcija. I ona sama je, tvrdi, znala šta se sprema sedam dana unapred, a novinari još i ranije. Dodaje da je to ugrozilo policajce, ali i uzbunilo osumnjičene unapred.

Savezni zavod za borbu protiv kriminala demantuje da su informacije prosleđivane medijima i političarima. “U cilju zaštite snaga policije i uspešne istrage”, piše u odgovoru za “Tagesšpigel”, “načelno unapred ne delimo informacije o akcijama sa neovlašćenima”.

No, kako navodi taj list, čak su i u Ministarstvu unutrašnjih poslova iznervirani. Jedna portparolka je nazvala “neodgovornim” davanje informacija o policijskim akcijama. Curenje adresa je, kako je dodala, moglo da “ometa i ugrozi” policijske službenike.

Činjenicu da je toliko medija sve znalo unapred pojedini kritičari uzimaju kao dokaz da grupa i nije bila toliko opasna. Političar desničarske AfD Gotfrid Kurio – čija je stranačka koleginica uhapšena – time je poentirao u intervjuu je za radio Dojčlandfunk: “Izgleda da ni (nadležni) sami nisu stvarno verovali da preti opasnost, posebno kad se vidi kako su medijski sve naduvali kroz razne redakcije”.

Neki konzervativni glasovi vide samo dve mogućnosti: ili je ideja da će 25 staraca da ruši Nemačku zapravo cirkuska predstava, ili su u pitanju opasni ljudi, pa je informisanje medija unapred bilo ugrožavanje policije i akcije.

Tomas Fišer, bivši sudija Saveznog suda, a danas kolumnista oštrog pera, sprda se i sa navodnim pučistima i sa medijima koji sebi daju na značaju tako što raskrinkavaju navodnu sudbinsku opasnost po državu. On u kolumni za portal “Špigela” citira članove Krivičnog zakonika i ocenjuje da će biti veoma teško dokazati da su se “psihički upadljivi” zaverenici urotili protiv državnog poretka.

Barem do sada niko nije igrao na kartu veze sa Moskvom. Odande je, za svaki slučaj, stiglo saopštenje: Rusija ne podržava nikakve teroriste, nigde. Deluje da su i za nemačku štampu i političare “zaverenici” odviše sumanuti da bi bili pripisani Putinu.

Tagovi:

desnica nemačka Građani Rajha Hajnrih XIII Princ Rojs nemačka desničari ekstremizam nemačka državni udar nemačka puč rajhsbirger
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Belorusija

09.novembar 2025. Tatsjana Harnalik/DW

Kad deca uče da umru za otadžbinu

Beloruski režim sistematski šalje decu na vojnu obuku i u „ratne igre“. Škole ih podučavaju odanosti i potrebi da se umre za otadžbinu

Sirija u Beloj kući

09.novembar 2025. Kersten Knip/DW

Nekada traženi terorista, danas traženi državnik

Šta će doneti prva poseta Sirijskog predsednika Ahmed al Šara Beloj kući

Rama Duvadži i Zohran Mamdani sleva pobedu u trci za gradonačelnika Njujorka

SAD

08.novembar 2025. Vukašin Karadžić

Ko je Rama Duvadži, najmlađa prva dama u istoriji Njujorka

Rama Duvadži će sa 28 godina biti najmlađa prva dama u istoriji Njujorka. Politički angažovana umetnica se, međutim, svakako neće ograničiti na ulogu supruge budućeg gradonačelnika „Velike jabuke“ Zohrana Mamdanija

Nemačka

07.novembar 2025. Izabel Ber / Izabel Štreh / DW

Da li će Nemačka konačno zabraniti posedovanje snimaka silovanja?

Posedovanje snimaka silovanja odraslih u Nemačkoj nije kažnjivo, međutim ministri pravde raspravljaju o predlogu da se taj zakon ipak promeni

Demokrate u Senatu 14. puta zaredom nisu glasale za usvajanje nacrta zakona o finansiranju Vlade

SAD

07.novembar 2025. B. B.

Najduža blokada Vlade SAD u istoriji

Demokrate u Senatu 14. puta zaredom nisu glasale za usvajanje nacrta zakona o finansiranju Vlade SAD

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić euforičan, sa ispruženom rukom

Pregled nedelje

Vučić, zaštitnik nepravde

Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1818
Poslednje izdanje

Štrajk glađu Dijane Hrke

Jedna žena protiv trulog sistema Pretplati se
Posle obeležavanja godišnjice tragedije

Režimski debakl u Novom Sadu

Kratka hronologija 2025

Luciferov izaslanik za Srbiju

KK Partizan

Ostoja između dve vatre

Intervju: Miloš Lolić i Borisav Matić

Neposlušni umetnički tim Bitefa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure