img
Loader
Beograd, -4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Državni udar u Nemačkoj

Opasno ludi ili ludo opasni

14. decembar 2022, 21:00 Nemanja Rujević
foto: dpa via ap
NESUĐENI “REGENT”: Hajnrih XIII Princ Rojs
Copied

Vremešni plemić, podržan ekipom bivših oficira, ezoterika i desničara, trebalo je da zbaci kancelara i postane “regent” novog nemačkog Rajha. Tužilaštvo sumnjiči ovu grupu za terorizam, a javnost se pita zašto je racija protiv njih bila javna tajna nedeljama pre policijske akcije

Za “Vreme” iz Bona

Maksimilijan Eder, penzionisani pukovnik Bundesvera, pozvao je pre dve sedmice telefonom komšinicu u bavarsku varoš Epenšlag. Zvao je navodno iz Splita, a šta je tamo radio, to još niko ne zna. “Možda će policija doći iduće sedmice”, rekao joj je Eder. Zamolio ju je da se ne uzbuđuje, već da ljubazno odgovara na pitanja.

Tako je komšinica ispričala kasnije za jedan lokalni list. Brkati oficir se nije vraćao kući, već ga je italijanska policija po zamolbi iz Nemačke uhapsila u Peruđi. Jer, Eder je bio u pravu – znao je da se sprema racija.

Policija je te srede (7. decembar) udarila pre svitanja, dok se pošten narod meškolji u krevetu pred radni dan. Širom Nemačke uhapšeno je 25 ljudi kojima se prebacuje da su deo “terorističke grupe” od pedesetak osoba. Smatra se da su planirali nasilno rušenje vlasti i pokretanje nečega nalik građanskom ratu.

U akciji, čiji je epicentar bio u pokrajini Tiringiji, učestvovalo je oko tri hiljade policajaca, sa sve glasovitom antiterorističkom trupom GSG9, jer se verovalo da je jedan broj osumnjičenih dobrano naoružan. Na kraju je u pedeset objekata nađeno par pištolja, elektrošokera i pokoji mač.

Priča je to u kojoj se prepliću bizarnosti i smrtno ozbiljne teme. Grupa kojoj verovatno sledi suđenje i robija broji se u takozvane “Građane Rajha” (Reichsbürger), o kojima je “Vreme” već pisalo (“Ova zemlja ne postoji”, broj 1347).

Interesantno je to što je akcija policije bila maltene javna tajna, što je na mestima racije vrvelo od novinara, pa su očito i osumnjičeni doznali šta im se sprema.

SPREMILI “VLADU U SENCI”

“Građane Rajha” čine raštrkane grupice i pojedinci saglasni oko osnovnih suludih teza. Najvažnija je da SR Nemačka “ne postoji”, nego je to ilegalna tvorevina na prostoru Rajha, koji je dan-danas pod okupacijom pobednica Drugog svetskog rata. Zato Građani Rajha ne priznaju zakone i institucije – ne plaćaju poreze, ne obaziru se na policiju, štampaju svoje pasoše.

Nema dokaza da je pohapšena grupa stigla daleko u nameri da uspostavi nemačko Carstvo po ustrojstvu iz 1871. godine. No, kako navodi tužilaštvo, oni su planirali napad na zgradu Rajhstaga, gde je sedište nemačkog parlamenta, te udare na energetsku infrastrukturu kako bi se izazvalo stanje slično građanskom ratu.

Prema saznanjima istražitelja, već je pripremljena lista novih “ministara” kada se sruši nenarodna i ilegalna vlast koju obnašaju kancelar Olaf Šolc i njegova koalicija. “To su potpuno nove dimenzije”, ocenio je jedan neimenovani istražitelj.

Vođa grupe, koji je trebalo da postane “regent” nove vlasti, jeste Hajnrih XIII Princ Rojs (71), bogati trgovac nekretninama i izdanak jedne plemićke porodice. Prema istražiteljima, grupa je rušenje poretka planirala upravo u Rojsovom lovačkom zamku u Tiringiji.

Rojs poslednjih godina otvoreno zastupa teze da SR Nemačka ne postoji – a da se pretpostaviti kako je skrenuo boreći se da se njegovoj plemićkoj porodici vrate nekretnine od kojih je mnoge nacionalizovala bivša vlast u DDR-u.

Za resor pravosuđa zaverenici su, navodno, predvideli berlinsku sutkinju Birgit Malzak-Vinkeman, bivšu poslanicu desničarske Alternative za Nemačku. I ona je uhapšena.

Kao članovi grupe biće optuženi i bivši vojnici i policajci, od kojih su neki prošli obuku specijalnih jedinica pa se smatraju posebno opasnim. Prema podacima iz istrage, sama grupa ih je nazivala svojom “naoružanom rukom”.

Tu je pomenuti Eder, koji je 1999. komandovao nemačkim tenkovsko-grenadirskim bataljonom na Kosovu. Posle je bio jedna od ključnih figura pri formiranju Komande specijalnih jedinica Bundesvera.

Eder je i posle službe nastavio da se šetka u uniformi, samo što je sada Nemačku i njene vlasti video kao neprijatelje. Tokom jednog protesta protiv korona-mera – koji su okupljali i gnevne građane, ali i ezoterike, neonaciste i čudake svih vrsta – Eder je pozvao specijalne jedinice da odu u Berlin i “počiste” tamošnje političare. Tokom smrtonosnih poplava na zapadu Nemačke prošle godine, obreo se u Arvajleru, opet u uniformi, i formirao “štab”, komandovao šta da se radi, i neki ljudi su ga stvarno slušali.

Među navodnim zaverenicima se našao i jedan aktivni vojnik Bundesvera, i to iz specijalnih jedinica. Navodi se da je grupa “Građana Rajha” više puta pokušavala da vrbuje pristalice po kasarnama.

Drugi članovi grupe poznati su sa protesta protiv korona-mera prethodnih godina, neki su zavedeni kao desni ekstremisti i neonacisti. Prema ranijim procenama službi, u Nemačkoj ima dvadesetak hiljada poklonika ili simpatizera ideje “Građana Rajha”, od kojih se hiljadu mogu označiti ekstremnim.

VIŠE NIJE SMEŠNO?

Pristalice ove ideologije na forumima vode iscrpne diskusije i nalaze “pravna utemeljenja” za svoje stavove. Činjenicu da Nemačka nikada nije potpisala mirovne ugovore – da ne bi plaćala ratne reparacije – smatraju dokazom da je zemlja još pod okupacijom.

Građani Rajha se pozivaju na (u tom obliku nikada usvojenu) rezoluciju UN 56/83 iz 2002, koja u članu 9 predviđa da se u smislu međunarodnog prava delovanje pojedinaca ili grupe ima priznati kao delovanje države ukoliko država ne postoji ili ne obavlja svoje funkcije na određenoj teritoriji.

Tako često proglašavaju “samoupravu”. Ne plaćaju porez, ne staju kad ih zaustavljaju saobraćajci, štampaju svoje pasoše ili čak novac. Sve to deluje tako šašavo da je i medijima teško da se uozbilje kad pišu o temi.

Tako se znalo za stanovitog Petera Ficeka koji se proglasio “vrhovnim suverenom Kraljevine Nemačke”, osnivao paralelne banke, zdravstvena osiguranja i valutu, pa je zbog finansijskih mahinacija završio pred sudom gde je plakao kao malo dete.

Ali u poslednjih desetak godina množe se ozbiljni incidenti i sukobi sa policijom. Jedan od rajhsbirgera je 2016. u Bavarskoj usmrtio policajca koji je došao da mu zapleni tridesetak komada oružja.

Novinari i stručnjaci koji prate ovu scenu tvrde da poklonici Rajha možda jesu blesavi, ali to ne znači da nisu opasni. Nedeljnik “Špigel” u naslovnoj temi kaže da bi se društvo našlo pred ogromni izazovom ako se nalazi istrage potvrde: “Kako se odnositi prema građanima kada niste sigurni da li su samo opasno ludi ili ludo opasni?”

Magazin navodi da ih je država svakako uzela za ozbiljno. Navodno je poslednjih sedmica osnaženo obezbeđenje Bundestaga, a agenti su pojačano štitili političare. Policija je mesecima prisluškivala grupu kojoj se prebacuje terorizam i tužioci stoga veruju kako će dokazati da su planirali napade, kao i da će biti još hapšenja.

“Ne verujem da bi ovoj grupi uspelo da izvede državni udar. Sto ili dvesta ljudi je naprosto premalo, čak i ako su među njima bivši policajci ili vojnici”, rekao je stručnjak za ekstremizam Peter Nojman sa Kraljevskog koledža u Londonu. “Sumanuto je verovanje da bi se milioni ljudi pridružili pokušaju puča. Ti ludi planovi pokazuju da ovi ljudi žive u svetu fantazije.”

SVI SU ZNALI

Da bi stvar bila još luđa, izgleda da je “pola Berlina” znalo kada će racija. Na dan akcije, tačno u 7 i 30, veliki mediji poput javnih servisa WDR, NDR, lista “Zidojče cajtung” i nedeljnika “Špigel” i “Cajt” na svojim portalima objavili su iscrpne tekstove i istraživanja. Sve je bilo pripremano nedeljama, ako ne i mesecima.

Iako nije retkost da novinari imaju izvore u policiji i službama, ovo je bilo drugačije. Foto-reporteri i kamermani su bili na adresama osumnjičenih dok su policajci u pancirnim prslucima obavljali svoje. Da je stvarno negde neko pripucao, nastao bi potpuni haos.

Poslanica Levice Martina Rener, premda pozdravlja razbijanje zavereničke grupe, kaže da je sve delovalo kao PR akcija. I ona sama je, tvrdi, znala šta se sprema sedam dana unapred, a novinari još i ranije. Dodaje da je to ugrozilo policajce, ali i uzbunilo osumnjičene unapred.

Savezni zavod za borbu protiv kriminala demantuje da su informacije prosleđivane medijima i političarima. “U cilju zaštite snaga policije i uspešne istrage”, piše u odgovoru za “Tagesšpigel”, “načelno unapred ne delimo informacije o akcijama sa neovlašćenima”.

No, kako navodi taj list, čak su i u Ministarstvu unutrašnjih poslova iznervirani. Jedna portparolka je nazvala “neodgovornim” davanje informacija o policijskim akcijama. Curenje adresa je, kako je dodala, moglo da “ometa i ugrozi” policijske službenike.

Činjenicu da je toliko medija sve znalo unapred pojedini kritičari uzimaju kao dokaz da grupa i nije bila toliko opasna. Političar desničarske AfD Gotfrid Kurio – čija je stranačka koleginica uhapšena – time je poentirao u intervjuu je za radio Dojčlandfunk: “Izgleda da ni (nadležni) sami nisu stvarno verovali da preti opasnost, posebno kad se vidi kako su medijski sve naduvali kroz razne redakcije”.

Neki konzervativni glasovi vide samo dve mogućnosti: ili je ideja da će 25 staraca da ruši Nemačku zapravo cirkuska predstava, ili su u pitanju opasni ljudi, pa je informisanje medija unapred bilo ugrožavanje policije i akcije.

Tomas Fišer, bivši sudija Saveznog suda, a danas kolumnista oštrog pera, sprda se i sa navodnim pučistima i sa medijima koji sebi daju na značaju tako što raskrinkavaju navodnu sudbinsku opasnost po državu. On u kolumni za portal “Špigela” citira članove Krivičnog zakonika i ocenjuje da će biti veoma teško dokazati da su se “psihički upadljivi” zaverenici urotili protiv državnog poretka.

Barem do sada niko nije igrao na kartu veze sa Moskvom. Odande je, za svaki slučaj, stiglo saopštenje: Rusija ne podržava nikakve teroriste, nigde. Deluje da su i za nemačku štampu i političare “zaverenici” odviše sumanuti da bi bili pripisani Putinu.

Tagovi:

desnica nemačka Građani Rajha Hajnrih XIII Princ Rojs nemačka desničari ekstremizam nemačka državni udar nemačka puč rajhsbirger
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Grenland

11.januar 2026. S. Ć.

Politico: Mogući datumi Trampovog preuzimanja Grenlanda

„Politiko“ najavljuje da bi SAD mogle da preuzmu kontrolu nad Grenlandom pre novembarskih izbora u Americi ili do 4. jula

Privođenje Nikolasa Madura

Spoljna politika

10.januar 2026. Ejmi Stokdejl / DW

DW: Američke invazije od Gvatemale do Paname

Napad na Venecuelu deo je duge istorije vojnih intervencija i mešanja Sjedinjenih Država u Latinskoj Americi. Zasnivaju se na takozvanoj Monroovoj doktirni

Ruke s lisicama iza leđa

Hronika

10.januar 2026. Nemanja Rujević

Nemačka još čeka da Srbija izruči ubicu Kenana M.

Kenan M. je osumnjičen da je u Mendenu ubio jednog i teško ranio drugog građevinskog radnika posle svađe oko novca. Uhapšen je posle tri meseca bega, u Srbiji čiji je državljanin. Proces izručenja traje.

Reza Pahlavi, sin svrgnutog iranskog šaha Mohameda Reze Pahlavija

Iran

09.januar 2026. B. B.

Reza Pahlavi zamolio Trampa da bude spreman da interveniše u Iranu

„Gospodine predsedniče, ovo je hitan i neposredni poziv za vašu pažnju, podršku i akciju“, napisao je iranski prestolonaslednik i opozicionar u egzilu  Reza Pahlavi

Žena leži na stomaku na krevetu.

Nemačka

09.januar 2026. Inza Vrede (DW)

Nemačka privreda trpi zbog menopauze

Posledice menopauze koštaju Nemačku oko devet i po milijardi evra godišnje u izgubljenoj ekonomskoj vrednosti

Komentar
Kolažna fotografija svrgnutog predsednika Venecuele Nikolasa Madura i predsednika Srbije Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Hola Maduro, adios amigo

Šta je pravi bezbednosni izazov za Srbiju? Većina građana u podne i u ponoć zna odgovor – to je Vučićev naprednjački režim

Filip Švarm
Predsednik SAD Donald Tramp sa svetloplavom kravatom upire prst u publiku

Komentar

Imperijalna logika i kolektivna hipnoza

Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?

Ivan Milenković
Predsednik Venecule Nikolas Maduro sa povezom na očima i vezanim rukama

Komentar

Otmica Madura: Da se pripremi Petro

Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1827
Poslednje izdanje

Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.

Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati se
Akcija “Raspiši pobedu”

Potpisivanje Srbije

Na licu mesta – lično viđenje

Moj verski turizam

Tramp i Južna Amerika

Venecuela se tiče svih nas

Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (1)

Sloboda je uvek i mišljenje o slobodi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure