Al di Meola Acoustic Trio, MTS dvorana, Beograd, 24. 11. 2022.
Samo budale nasukane na lupetanja v.d. doživotnog pre`cednika mogu da se nalože i na pomisao da ćemo – fudbalski, jel’ – protiv Brazila postići više od uobičajenog. …BogTeVideo beše namah posle Drugog srpskog ustanka, takoreći. Ipak, neki su na Terazijama bučno slavili i pre nego je utakmica počela, dok mi malobrojni mirno prošli ka muzici. Valjda nismo jedini s kablovskim ‘paketom’ za odloženo gledanje, a vesti o porazu obično nisu hitne.
U dvorani koja bi se uskoro mogla zvati i AntiSBB okupilo se oko 1000 ljudi, čak i mladih, s ulaznicama po ceni 1500–2500d. za koncert kakav priliči i Guitar Art (GAF) i Beogradskom Jazz Festivalu (BJF); uostalom, organizovao ga je Dom omladine Beograda, kao i nedavno završeni BJF. Prošli put je Al di Meola (Meola, r. 1954. blizu Njujorka, SAD) bez pompe gostovao ovde promovišući 1 od svojih manje zapaženih, brojnih albuma, pretežno električarski Consequence Of Chaos (2006, Telstar), no njegove najveće zasluge su iz prethodnog veka i srećom smo ih pratili, makar iskidano.
foto: stanislav milojković…
Gotovo kao čudo-od-tinejdžera pravo s Berklija ‘74. zablistao je u značajnom električnom džez-rok kvartetu pijaniste Čik Korie Return To Forever (RTF), na 3 njihova hit albuma (Where Have I Known You Before, No Mystery, Polydor 1974–75; Romantic Warrior, Columbia `76), a gostovali su i u Beogradu. Ni Alovi početni, latino-lirični solo albumi nisu podbacili – Land Of The Midnight Sun, Elegant Gypsy…do Electric Rendezvous, Columbia 1976–82, a neke od nabrojanih LP-ploča licencno su objavljene u SFRJugoslaviji.
Već je tada bilo jasno da Al ne zanemaruje akustičnu gitaru i da njegovom modernom džezu protivtežu počinju da drže sredozemni uticaji. Štaviše, apeninsko poreklo prelio je iberijski flamenko, dinamika opuštenog zgloba i ćuškanja plastičnih žica otvorenom rukom, što Di Meola ubedljivo postiže iako koristi trzalicu. Posle ukrštanja veština s izvanrednim Pakom de Lusiom (Paco de Lucia, 1947–2014.), nije mogao natrag: srma munjevitih vezova i bučna zaustavljanja, gotovo šamarom po gitari, i danas ukrašavaju Alovo muziciranje a plodan kompozitorski rad takođe kvalitetom preteže kad nije tehno-električni, što se desilo i drugim velikanima džez-rok (kon)fuzije.
Zato je razvođe (i) Alovog opusa legendarni gitaroški trio Džon Mekloklin (ranije poznat kao Meklaflin) – Pako de Lusia – (u alternaciji) Al di Meola / Lari Korijel. Preteča trendova unplugged i world music, ova supergrupa 1979/80. nastupala je po Evropi (pa i kod nas!) sa Alovim uzorom Korijelom (Larry Coryell, 1943–2017.), a za američku turneju njega je zamenio Di Meola, pa je tako nastao i milionski live-album Friday Night In San Francisco (Columbia, 1981.). Taj trio je radio i kasnije, između ostalog nastupio i u Zagrebu (danas, EU). Dakle, brzoprsti a sporostareći Al i na Balkanu ima raznoliku publiku, zahvaljujući i tumačenjima novog tanga Astora Piacole – albumi …Plays Piazzolla, Heart Of The Immigrants, Flesh On Flesh, Diabolic Inventions And Seduction For Solo Guitar, 1996–2007. – kao i povratku na ključni uticaj The Beatles; potonje je obrađivao ne kao jedan od njegovih uzora Dž. Benson, nego sam (All Your Life, inakustik 2013.) i u komornim aranžmanima (Across The Universe, Ear Music 2020).
U formatu akustičnog trija, ovog puta s razmahanim sparing-gitaristom (Peo Alfonsi) i perkusionistom (Sergio Martinez), svi stilovi skladno su uklopljeni. Snažno ozvučene gitare gotovo krtog zvuka munjevito nas vuku i kroz sasvim nove kompozicije – kao Tears Of Hope, You Can Eat Me – za naredni album, i pecaju na najlon kad udahnemo smirenje za prekrasnu Norwegian Wood i složenu Strawberry Fields Forever. Malo Opus, pa Infinite Desire, oba dela koncerta traju po sat-i-sitno, Al škrtari samo na rečima, neke numere izvodi sam, druge sa po jednim pratiocem, ali efekat ne slabi. Virtuozno a nenametljivo, odavno zrelo, ispred ogromne kulise na kojoj je kolaž omota najpoznatijih albuma zvezde večeri. Onaj s crnim panterom (..Rendezvous) sada bi mogao poslužiti za Live At Apateen, ali za bis i produženo oduševljenje prisutnih stiže još malo stariji, punokrvni instrumentalni hit Mediterranian Sundance (1977, s nezaboravnim Pakom).
Nije zaprepašćujuće kao nekad, ništa više inovativno, kamoli revolucionarno, ali dovoljno dobro da se s uživanjem utopimo u muziku samu, i da posle povratak u svet (i Srbiju) bude bar malo podnošljiviji.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Izložba radova koje su naši umetnici prošlog veka naslikali zbog Pariza i o Parizu, istovremeno govoreći i o njihovim danima provedenim u gradu za koji Cuca Sokić kaže da mu je „svaka fleka, nekako na svom mestu“
„Novi narativ“, teatrološka studija Marine Milivojević Mađarev ispituje kako dramski pisci, pišući o prošlosti, utiču na promenu njene percepcije u sadašnjosti, a time posredno i same sadašnjosti stvarajući nov narativ
Ako u pravednom gnevu na zlo uzvratimo zlim, ako se i sami prihvatimo silničkih metoda razumljivih vladajućoj sili, čini se da ćemo naškoditi samo prethodnim zlikovcima, ali ne i zlu samom – jedna je od niza tema o kojoj mislite nakon predstave „Mihael Kolhas“
Ivo Andrić je 19. aprila 1939. predao akreditive kao kraljevski poslanik u Nemačkoj, a nekoliko meseci kasnije, 1. septembra, počeo je Drugi svetski rat. Srećom mogao je da se osloni na odličnog vojnog izaslanika, pukovnika Vladimira Vauhnika. Ispostaviće se da je on bio najbolji špijun Kraljevine Jugoslavije
Nedavno je Srbija uzela kredit od Banke Saveta Evrope za rekonstrukciju ustanova kulture, treći od 2021, iako većinu za koje se ranije zadužila još nije realizovala a neke nije ni počela. Obećanih a neostvarenih projekata ima mnogo više od ostvarenih
Ovih dana na društvenim mrežama u toku je rat polova. Ništa novo, reći će neko. Ovog puta, međutim, stvar je malo neobičnija nego inače. Jedni protiv drugih ne bore se muškarci i žene, nego – muškarci i medvedi
Religijski praznici slave gospodara, što je zastrašujuće samo po sebi. Nacionalni praznici slave mitove zajedništva, što nije manje beznadežno. Samo se Prvog maja slavi rad kao uslov slobode, dakle slavi se slobodni građanin koji se ne podaje gospodarima, niti se klanja kumirima nacije. Zato se ovaj praznik u modernim populističkim režimima sistematski obesmišljava
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!