
Novi broj „Vremena“
Rat oko KK Partizan: Između režima i navijača
Tuče na tribinama, režimski napadi na partijskog saborca Ostoju Mijailovića, navijačko negodovanje… „Vreme“ istražuje šta se dešava oko košarkaškog kluba Partizan
Foto: Marija Janković
Na izmaku zakonom propisanog roka, tačno 96 sati pre šetnje u okviru Europrajda u Beogradu, Ministarstvo unutrašnjih poslova zabranilo je ovo okupljanje, zakazano za 17. septembar u 17 sati. Zabrana je izrečena svega sat i po od momenta nastajanja ovog teksta (utorak popodne) i organizatori su već najavili žalbu, tako da tračak nade da se nešto promeni još uvek postoji. Premda – teško
Samo dva dana pre izricanja zabrane, u nedelju, 11. septembra u Beogradu su održana dva javna skupa protiv Europrajda. Ekstremni desničari opet su šetali Beogradom, a patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije služio je u Hramu svetog Save na Vračaru “moleban za svetinju braka i porodice”. Porfirije je podržao otkazivanje šetnje koja je trebalo da bude završni događaj u okviru Europrajda.
Na litiji protiv prajda u nedelju viđen je i otac predsednika Srbije Aleksandra Vučića, Anđelko. Nikakva problem, reklo bi se, iskazuje svoj stav. Međutim, sa odlukom MUP-a o zabrani Europrajd šetnje, postavlja se pitanje zašto predsednikov otac ima pravo na javno okupljanje, dok LGBT zajednica i njeni saveznici to pravo nemaju?
MUP-ovo obrazloženje je sada već standardno: ne mogu da garantuju bezbednost učesnicima. Međutim, litijama i šetnjama protiv Europrajda bezbednost očigledno nije ugrožena (i dobro je što nije). Ali jasno je da su oni, ti koji šetaju slobodno, koji su u poslednjih mesec dana imali tri okupljanja, zapravo predstavljaju pretnju po bezbednost učesnika Europrajda. Ako to znaju svi koji ovu temu prate, pa sasvim sigurno zna i MUP. Trebalo bi da je lako: pohapsiti organizatore, lidere ekstremističkih organizacija koji su viđeni na litijama, kao što su Narodne patrole, MC Srbi ili Miša Vacić… Da ne ponavljamo izlizanu frazu o kapitulaciji države pred huliganima, ovde više nije reč o tome. Ovde je reč o huliganskoj vlasti koja sarađuje sa huliganskim grupama i nije istina da ne može, već neće da garantuje bezbednost učesnicima prajda, jer bi morala da hapsi “svoje”.
I dok nastaju poslednji pasusi ovog teksta, premijerka Srbije Ana Brnabić u Domu omladine u Beogradu, bez srama otvara skup u okviru Europrajda, na kom su tema ljudska prava. Ispred Doma omladine okupio se manji broj aktivista koji se zaista ljudskim pravima bave, kako bi iskazali protest zbog njenog učešća.
U sali, Ana Brnabić maltene kmeči kako je njoj najteže: “Ja sam jedina osoba u ovoj zemlji koju diskriminiše LGBT zajednica, ali i koja je diskriminisana jer je iz LGBT zajednice i prva političarka iz ovog regiona koja nije bila uplašena, niti se stidela jer je gej”, rekla je Ana Brnabić na otvaranju konferencije, dok joj je cela sala zviždala.
To je nije omelo: “Dajem sve od sebe, ja sam povećala vidljivost zajednice i ako se bar jedna osoba oseća bolje, ja pomeram granice za bar jedan metar, učinite i vi isto i svima će biti isto, prestanite da kritikujete. Ja nisam sebi dala nijedno drugo pravo od onog što i vi imate i to nije mnogo prava, slažem se. Ja se nisam udala”, kazala je Brnabić.
U prevodu: pozvala je LGBT zajednicu da se bori za svoja prava u trenutku dok vlada na čijem je ona čelu istoj toj zajednici ograničava prava. Žena sa najviše političke moći u ovoj zemlji optužila je jednu manjinsku i diskriminisanu grupu da diskriminiše nju, Anu Brnabić. I nekako uspela u tu tvrdnju da “uglavi” činjenicu da se nije udala. Da podsetimo: Ana Brnabić ima odličan posao, javno se pojavljuje sa svojom partnerkom, ta ista partnerka rodila je dete koje i sama Brnabić naziva svojim sinom… I u tome nema ničeg lošeg. Naprotiv, tako bi trebalo da bude, ali Ana Brnabić je možda jedina LGBT osoba u Srbiji koja živi ovako i koja može da živi ovako, jer su joj dopustili. Ko joj je dopustio? Pa, Vučić, crkva i kriptodesničari, ovi koji odlučuju ko ima, a ko nema pravo da izađe na ulicu.
I još jednu stvar im ne treba ni zaboraviti ni oprostiti: kampanja protiv Europrajda mesecima se krije iza maske čuvanja tradicionalne porodice. Najveći neprijatelj su im je LGBT zajednica. Nisu im neprijatelji ubice žena, zlostavljači dece, silovatelji u školama glume ili jahanja, silovatelji među sportskim trenerima kojima poveravaju decu, zlostavljači u naučno-istraživačkim stanicama, na fakultetima…
Europrajd počeo je dizanjem zastave ponosa ispred Palate pravde. Već danas te zastave nema. Red bi bio da se negde postavi na pola koplja, u znak žalosti za iščezlim ponosom, pravdom i smislom. ¶

Tuče na tribinama, režimski napadi na partijskog saborca Ostoju Mijailovića, navijačko negodovanje… „Vreme“ istražuje šta se dešava oko košarkaškog kluba Partizan

Najmoćniji čovek u državi, Aleksandar Vučić, potpuno je nemoćan pred Dijanom Hrkom, ožalošćenom ženom čija je pojava još ogolila čemu služi Ćacilend. To je naslovna tema novog „Vremena“

Odluka Dijane Hrke da stupi u štrajk glađu mora se posmatrati u dva konteksta, ljudskom i političkom. Sa ljudske strane, apsolutno svako ko stoji uz nju želi da prekine štrajk glađu i da sačuva zdravlje. Sa političke strane, njen potez je nešto na šta Aleksandar Vučić nema odgovor

Na početku je propagandno-bezbednosni kamp u Pionirskom parku bio mesto “studenata koji žele da uče”, a sada ga Vučić naziva “ostrvom slobode”. Ispada da vlast kreće u oslobađanje države. Od koga? Pa valjda od studenata i građana, nikog drugog

Veliki režimski poraz je i to što su građani, zajedno sa studentima, politički sazreli – bar ogromna većina njih. To se videlo se u Novom Sadu, čulo iz izjava građana i studenata. Sve je manje onih nestrpljivih koji očekuju da se nešto može tokom jedne noći ili jednog dana promeniti. Cilj je blizu, ali valja do njega još tabanati, sve sa ranjenim nogama. Oni studenti koji su sa od žuljeva krvavim čarapama umarširali u Novi Sad simbolički su pokazali da odlučnost postoji i da ih ništa ne može zaustaviti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve