img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sećanje: Radovan Kragulj (1936–2022)

Vlasnik sopstvene utopije

10. август 2022, 21:20 Ljiljana Ćinkul
Copied

Zajednički imenitelj Kraguljeve umetnosti je društvena analiza u kojoj fokusira narušen ekološki sistem. Bio je uveren da umetnost dolazi iz života i da je poljoprivreda bez kulture pogubna

Na životnim izohipsama Radovana Kragulja markirani su toponimi zavičajne Bosne – Veliko Palančište kod Prijedora, Beograd (školovanje, prva izložba 1959), London, Vels i Pariz. Može se reći da je dobar imunološki sistem samoodržanja ličnosti, njenog identiteta, fizičkog i mentalnog prostora učinio da Radovan, sudbinom dete sa Kozare, oči u oči sa ratnim stradanjima i bedom, između Scila i Haribdi u formativnom uzrastu, postane ličnost čiji se integritet najsnažnije ispoljio u vizuelnom stvaralaštvu aktivističkog tona.

Kragulj pripada generaciji koja je u poslednjoj trećini 20. veka intenzivnim umetničkim delovanjem umrežila nacionalnu sa internacionalnom likovnom scenom, stvaraocima koji su uvereni da umetnost dolazi iz života i da ona (možda) može da menja svet. “U svom radu sam tražio da ispitam i oslikam otuđenje, odeljenost čoveka od prirode oličene u čovekovom uništavanju pripitomljenih životinja”, zapisao je.

U Kraguljevom intelektualnom i kreativnom habitusu sublimisana su različita podsticajna iskustva: po diplomiranju na beogradskoj Likovnoj akademiji on od 1963. nastavlja život u Zapadnoj Evropi gde se dodatno edukuje, a u Londonu stiče i poziciju edukatora. Nastanjen je u Londonu i Velsu, a od 1977. godine Pariz postaje još jedna stanica njegovog života i rada. Iako generacija sa Vladimirom Veličkovićem, Kragulj je sasvim drugačijeg kreativnog diskursa.

Korpus Kraguljevog dela ostvaren je u crtežima, slikama, instalacijama, hepeningu, objektima / skulpturama, ambijentu, enviromentu, performansu, a eksperimentisao je i u području slajd i video-projekcije. Svakako, on nikada nije napustio tradicionalna izražajna sredstva, ali je koristio transmedije i obogaćivao svoje stvaralaštvo kombinacijama različitih praksi. U kritičarskim recepcijama naglašavano je da je minuciozno opisivanje duha forme posebna likovna senzacija, artizam i ekskluzivnost kao zaštitni znak, kao i da je svojim virtuoznim mecotintama hamagučijevog uzora uneo novu vrstu ekspresije u grafiku beogradskog kruga, čiji je njen istaknuti član bio decenijama.

Šezdesetih i sedamdesetih godina 20. veka Kragulj se afirmisao savršenim grafičkim radovima čija je idejna i vizuelna perfekcija (vrh medija) nagrađena na mnogim međunarodnim izložbama i u Beogradu. Uspesi sa umetničkom grafikom ohrabrili su ga i on tokom decenija još više produbljuje sferu interesovanja, u hodu menjajući i prilagođavajući sredstva izražavanja.

Zajednički imenitelj Kraguljeve umetnosti je društvena analiza u kojoj fokusira narušen ekološki sistem u primordijalnim zonama čovekovog otuđenja sa maticom prirodom. Ove dramatične forme devastacije prirode za samog autora, posebno senziblizovanog na ove bazične fenomene, u njegovom radu oličene su u čovekovom uništavanju pripitomljenih/ domaćih životinja. U realnom i metaforičkom ekološko/ životnom kodu, ovaj magistralni rascep simbolizuje Krava, sveta životinja samo u Indiji. Pre svega, Krava je metafora koja pali alarmno svetlo u opasnom narušavanju zakona prirode i gubljenju elementarnih etičkih principa u vezi čoveka i okruženja, a sve u ime potrošačkog boga i kapitala.

Ovaj koncept najavljen 1977. godine zasnivan je na ideji arhetipske veze ljudi i životinja, od početaka života do smrti. Pored krave, teme ugroženih vrsta u Kraguljevom kreativnom vrtu su i zečevi, svinje, ovce. Poput Bojsa, fokusirajući se na ekološka pitanja, Kragulj uvodi svoju umetničku praksu u jedan vid političkog diskursa, ali kao osvešćen i ozbiljan umetnik sa velikim stvaralačkim iskustvom.

Tokom jednog putovanja po Velikoj Britaniji početkom sedamdesetih, obišao je Severni Vels i oduševio se njegovom pastoralnom atmosferom, koja ga je podsetila na rodni kraj, na detinjstvo. Odlučio je da kupi kuću s farmom Hluingart Vaur u blizini Bilt Velsa: tu je našao nebrojena nadahnuća za svoje buduće kompletne cikluse. Egzistenciju je počeo da deli između urbanog, umetničkog pariskog života i opuštenog boravka u velškoj očuvanoj prirodi, poznatoj i po vrhunskom savremenom stočarstvu, koje će postati predmet njegovog izučavanja. Naslovi njegovih ciklusa Mlečni putevi Radovana Kragulja, Hommage kravi Radovana K. ili Pazite, prolazi stado afirmišu umetnost, sredstvo društvene analize i dijaloga, u analizi čisto optičkih fenomena do aktuelnih humanističkih problema.

Autorova izjava: “Moje interesovanje za život ruralnog Velsa najvažnija je deonica u mom radu”, potvrđuje prirodu Kraguljevog porekla i egzistencijalno iskustvo poneto iz rodne Bosne. Smatrao je i da je poljoprivreda bez kulture pogubna. Da li to danas neko čuje i/ili razume? Izlagao je po svetu samostalno i na više od 200 bijenala, nagrađivan je, a postao je akademik u Republici Srpskoj.

Kragulj je živeo aktivno, dosledno, stvaralački, putujući iz Pariza do Beograda, Prijedora, a leta je provodio u Herceg Novom. Bio je delikatna ličnost koja nije odustajala od svojih ideja i ideala. Bio je vlasnik sopstvene utopije. Uprkos zdravstvenim tegobama, iz bolnice se vratio sa novim sveskama crteža. A poznato je koliko su ti zapisi banka ideja za nove projekte.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Putopis

05.јун 2025. Marija Konatar

Visoka i bela, negde u Kini

Kad si jedina visoka, i još strankinja u gužvi Kineza, a tvoj spas je Google prevodilac i molitva da ne zakasniš

Numizmatika

05.јун 2025. Marijana Maksimović

Pet hiljada dinara od hiljadu evra

Možda u novčaniku imate novčanice koje nisu toliko stare niti retke, ali ih kolekcionari dosta cene. Neverovatno, ali sreću vam može doneti i Mlađan Dinkić

Rolan Garos

05.јун 2025. A.I.

Đoković u polufinalu Rolan Garosa: Kao u najboljim danima

Novak Đoković pobedio je deset godina mlađeg Aleksandra Zvereva sa 3:1 u setovima (4:6, 6:3, 6:2, 6:4) i plasirao se u polufinale Rolan Garosa. I to posle preokreta, nadmoćno, kao u najboljim danima

Povodom izložbe

04.јун 2025. Vojislava Crnjanski Spasojević

Da li još bauljamo lavirintom devedesetih

Stalna postavka Lavirint devedesetih postavlja pitanja, ne daje odgovore. Ima zadatak da posetioce podstakne da misle tako što će im vratiti emocije. Ne nudi priču jedne strane, nego proživljavanje teškog iskustva

Jubilej

04.јун 2025. Jelena Janić Ljubisavljević

Pančevac između nestanka i opstanka

Uskoro će se navršiti 90 godina koliko preko Pančevačkog mosta, s jedne na drugu stranu Dunava, prelaze ljudi. Oni bez njega ne mogu. Bilo bi dobro da ga rekonstruišu pre nego što se pod njima ne obruši

Komentar

Komentar

Sto studenata za Miloša Pavlovića

Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Da li je Srbija slobodarska zemlja

Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga

Filip Švarm

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure