

Iskakanje iz šina
Šapić ćuti posle tramvajske nesreće, niko nije podneo ostavku
Zašto gradska vlast ćuti posle tramvajske nesreće u Beogradu i da li je trebalo da padnu neke ostavke




U kombinaciji sa drugim krizama rat u Ukrajini izaziva društveni i ekonomski haos širom sveta i preti da izazove talas gladi i nemaštine bez presedana. UN predviđa da će se sledeće godine oko 180 miliona ljudi u 41 zemlji suočiti sa krizom hrane, a oko 19 miliona ljudi biće izloženo "hroničnom pothranjenošću na globalnom nivou"
Najnoviji izveštaj Ujedinjenih nacija (UN) o efektima rata u Ukrajini na svet pokazuje poražavajuće podatke koji ukazuju na porast globalnog siromaštva u svetu. U izveštaju UN-a koji je izradila grupa koju je imenovao Generalni sekretar Antonio Gutereš navodi se da je rat u Ukrajini zaoštrio globalnu krizu troškova života i da to u velikoj meri „podriva težnje UN-a da okonča ekstremno siromaštvo širom sveta“.
U izveštaju eksperata UN-a navodi se da je uticaj rata na obezbeđivanje hrane, energije, i finansija sistematski i ozbiljan. Kako je rečeno, rat, zajedno sa drugim krizama ostavlja iza sebe društveni i ekonomski haos i „preti da izazove talas gladi i nemaštine bez presedana“.
„Ranjivi slojevi društva i ranjive zemlje već su ionako teško pogođeni, ali nemojmo se zavaravati: nijedna zemlja ili zajednica neće ostati netaknuta ovom krizom“, upozorio je Gutereš predstavljajući nalaze izveštaja.
Cene hrane nakon ruske invazije na Ukrajinu prete da obore negativne rekorde, dok je đubrivo za uzgajanje poljoprivrednih kultura poskupelo duplo. Gutereš je poručio da će se, ukoliko se ovako nastavi, nestašica kukuruza proširiti na pšenicu i druge poljoprivredne proizvode poput pirinča, što bi imalo „razoran uticaj“ na milijarde ljudi u Aziji i Južnoj Americi.
UN predviđa da će se oko 180 miliona u 41 zemlji suočiti sa krizom hrane, a oko 19 miliona ljudi biće izloženo „hroničnom pothranjenošću na globalnom nivou“ sledeće godine.
Pred toga visoke cene energije, kao posledica rata u Ukrajini, izazivaju nestašice goriva i nestanke struje u svim delovima sveta, a posebno je pogođena Afrika. Dodaje se da se mnoge zemlje u razvoju suočavaju sa kontinuiranim finansijskim pritiskom zbog „rizika od neplaćanja duga i ekonomskog kolapsa“ koji je otpočeo pandemijom COVID-19 i klimatskom krizom.
Svaka druga država u podsaharskoj Africi izložena je različitim dimenzijama krize koje su do sada uočene.
Čelnici Ujedinjenih nacija pozvali su međunarodne finansijske institucije, poput Svetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), da „povećaju brze isplate kako bi se obezbedila neophodna finansijska sredstva zemljama kojima su potrebne“. Pored njih i dvadeset najrazvijenih zemalja sveta (G20) bi trebalo da ponovo uvedu suspenziju otplate duga.
S.P./FoNet/AP/RSE
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Zašto gradska vlast ćuti posle tramvajske nesreće u Beogradu i da li je trebalo da padnu neke ostavke


Zbog krivičnog dela Teško ubistvo izvršenog na štetu A. N. 12. maja 2026. godine u restoranu „27“ i drugih krivičnih dela u vezi sa tim, Više javno tužilaštvo u Beogradu sprovodi opsežnu istragu protiv 11 osoba


Šta studenti mogu da urade sa bazom od oko četiristo hiljada mejl-adresa koju imaju? Kako će im to olakšati organizaciju? I koliko ih košta?


Prvi predsednik Demokratske stranke, disident, filozof i književnik, Dragoljub Mićunović preminuo je u 95. godini


Šta konkretno može da se desi ukoliko režim, recimo, ne raspiše izbore u zakonskim rokovima? I zašto je i ono nezamislivo u Srbiji zamislivo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve