Parlamentarni izbori održani 3. aprila još uvek nisu zaključeni jer se u petak po treći put glasa na biračkom mestu u selu Veliki Trnovac kod Bujanovca.
Nakon prvog glasanja na dan izbora, prigovor je uložila Koalicije Albanaca doline predvođena Šaipom Kamberijem, koja zamalo nije prešla census (prirodni prag za liste nacionalnih manjina), pa je na ponovljenom glasanju 28. aprila osvojila 677 glasova od ukupno 697 izašlih na biralište, što joj je bilo dovoljno za prelazak izbornog praga i osvajanje jednog poslaničkog mandata.
U novom proračunu po Dontovom sistemu, bez tog mandata ostala je Socijalistička partija Srbije, koja je potom uložila žalbu na regularnost ponovnog glasanja. Opštinska izborna komisija nije prihvatila žalbu, ali jeste Republička izborna komisija (RIK), da bi konačnu odluku doneo Upravni sud odbacivši žalbu Koalicije Albanaca doline na odluku RIK-a.
Tako će 27. maja 1.089 birača ponovo glasati na biračkom mestu broj 6 u Osnovnoj školi “Muharem Kadriu”, a da li će nakon novog glasanja biti okončana izborna saga – niko sa sigurnošću ne može da potvrdi.
Smrt mladića iz Splita
Tuga i pijetet u senci tabloidnog iživljavanja
Pet meseci nakon utapanja kod Ade Huje na Dunavu pronađeno je telo Mateja Periša (28) iz Splita, ali su tugu i pijetet koje su iskazali mnogi građani, državni funkcioneri i crkveni velikodostojnici iz naše zemlje u velikoj meri zaklonili ovdašnji tabloidi svojim bezobzirnim izveštavanjem.
Ne obazirući se na zakone i kodekse, objavili su fotografije raspadajućeg tela neposredno po izvlačenju iz reke i mnoge morbidne podatke koje su, po svemu sudeći, nezvanično dobili od istražnih organa.
Zbog uznemiravanja javnosti reagovali su novinarska i medijska udruženja, a Savet za štampu je, po ko zna koji put, pozvao te “medije” da poštuju pravo na privatnost i pravo na dostojanstvo žrtve i “pokažu empatiju prema porodici stradalog mladića, uvaže svoje čitaoce i ne dozvole dalje urušavanje već urušenih profesionalnih standarda”.
Mladom Splićaninu izgubio se svaki trag u noći između 30. i 31. decembra kod Beton hale i osnovano se pretpostavljalo da se utopio u obližnjoj Savi, a tabloidi i mnogi drugi mediji zloupotrebili su u prethodnih pet meseci ovu tragediju za bezdušno plasiranje raznih teorija i povećanje čitanosti.
“Ponizne sluge svake vlasti, medijski manipulanti i šibicari, oruđa u rukama spin doktora, tabloidi zapravo i postoje da bi objavljivali užas – užas koji će ljude zaintrigirati, uplašiti, ukočiti; užas koji će od javne i medijske scene napraviti anarhiju i moralnu pustoš, a na duže staze uništiti svaku volju za povratak ugleda i kredibilnosti novinarske profesije”, zaključila je u tekstu za Cenzolovku naša koleginica Tamara Skrozza.
Zagađenost vazduha
Olovna vremena
Naučni časopis “Lanset” objavio je rad o prevremenoj smrtnosti usled zagađenog vazduha, zasnovan na ranijim procenama Globalnog saveza za zdravlje i zagađenje, koji pokazuje da prosečna koncentracija olova u krvi dece u Srbiji iznosi 2,4 mikrograma po decilitru i jedna je od najvećih u Evropi.
U našoj ravni je još nekoliko zemalja (Rumunija, Bugarska i Mađarska), dok je gora situacija samo u Bosni i Hercegovini, Moldaviji i Albaniji. Navodi se da više od 164.000 ovdašnje dece ima u krvi više od pet mikrograma olova po jednom decilitru, što su vrednosti koje po Svetskoj zdravstvenoj organizaciji mogu biti povezane sa nizom ozbiljnih poremećaja, a skoro 20.000 dece ima vrednosti koje premašuju deset mikrograma po decilitru.
To su izuzetno velike koncentracije i stručnjaci veruju da je olovo odgovorno za 1.460 prevremenih smrti u našoj zemlji.
Kako je za “Danas” objasnila doktorka fizičke hemije Svetlana Stanišić, olovo se nikad ne gubi i nivo olova u atmosferi i dalje raste zbog industrijskih aktivnosti, a današnji čovek ima nekoliko stotina puta veću koncentraciju olova u krvi nego stanovnik istog mesta pre jednog veka.
“Olovo je prisutno i u uglju, na koji se energetika Srbije oslanja u najvećoj meri, kao i u emisijama iz požara na divljim i nesanitarnim deponijama, kojih ima oko 3.000 u Srbiji”, ističe doktorka Stanišić.
Olovna vremena, i doslovno.
Postizborni turizam
Palmina ulica u Paraliji
palma paralija…
U grčkoj Paraliji, Jedinstvena Srbija (JS) održala je skup kojim je svečano označen početak osme sezone rada partijske kancelarije u tom letovalištu nadomak grada Katerini, a jedini govornik bio je lider partije, narodni poslanik i predsednik Skupštine grada Jagodine – Dragan Marković Palma.
“Ovo je osma godina kako radi naša kancelarija u Paraliji i njena namena nije politička, već je to sigurna kuća za sve građane Srbije koji letuju u Grčkoj”, rekao je okupljenima Marković i poručio građanima Srbije da idu na more “tamo gde nas vole i poštuju”.
A okupljeni na skupu su bili građani Jagodine, njih oko 700, te funkcioneri JS i Socijalističke partije Srbije. Kako je objasnio Marković, put i boravak finansiraju donatori, a jedan od donatora je JS.
“Novac koji dobijamo na ime poslanika u parlamentu ne trošimo na propagandni materijal, već vraćamo onima koji budžet i pune”, pojasnio je lider JS. Dodao je da je o poseti Paraliji obavestio predsednika Srbije Aleksandra Vučića, koga, kako kaže, “uvek informišemo gde idemo, šta radimo i koje su naše poruke”, a predsednik mu je kratko odgovorio: “Živ bio, srećno bilo”.
I dok se u delu domaće javnosti govori kako bi nadležni u Agenciji za sprečavanje korupcije trebalo konačno da reaguju na Markovićeve ekskurzije i letovanja, lokalne vlasti u Kateriniju dodelile su jagodinskom glavešini gradski “Orden zvezde” i najavili da će njegovo ime od septembra poneti glavna ulica na plaži Paralija, u znak zahvalnosti “za sve što je učinio za razvoj grčko-srpskih odnosa na bratskom, ekonomskom, političkom i turističkom planu”.
Letovanje u Palminoj ulici! Zvuči egzotično.
Košarkaška Evroliga u Beogradu
Pehari za Efes, Vasilija Micića i juniore Mege
foto: strahinja aćimović / tanjug…
Istanbulski Anadolu Efes odbranio je titulu prvaka Evrolige, najprestižnijeg evropskog klupskog takmičenja, pobedom nad Realom iz Madrida (58:57) u finalu odigranom u Beogradu, a titulu MVP (najkorisnijeg) igrača finalnog turnira odbranio je najbolji igrač turskog kluba i naš reprezentativac Vasilije Micić.
Do Fajnal fora Efes je došao nakon osvojenog šestog mesta u prvenstvenom delu i potom pobede u seriji četvrfinalnih utakmica nad milanskim Armanijem (3:1). U beogradskoj Areni turski prvak je prvo u polufinalu pobedio pirejski Olimpijakos (78:75) zahvaljujući pogođenoj trojci Micića u poslednjoj sekundi meča, a u finalu i “kraljevski klub” iz Španije.
Senku na ovogodišnje takmičenja baca izbacivanje ruskih klubova nakon početka invazije Rusije na Ukrajinu, jer su sva tri – CSKA iz Moskve, Zenit iz Sankt Peterburga i UNIKS iz Kazanja – bili među prvih osam ekipa na tabeli (Efes je bio deveti).
Beograd je dobio domaćinstvo nakon što je Berlin odustao početkom godine zbog epidemiološke situacije i pokazao se dobrim domaćinom, kao i pre četiri godine, kada je u Areni trijumfovao Real.
U našoj prestonici igrao se i finalni turnir za juniore (U18), na kojem je trijumfovala beogradska ekipa Mega Mocart, a nova nada srpske košarke, Nikola Đurišić, poneo je priznanje za MVP igrača.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Režim ne zna kud udara. To se vidi po, čak i za njegove standarde učestalim, javnim obraćanjima nepomenika. Vidi se i po tome što je pogubljen i konfuzan, a često se građanima obraća i u vidno alkoholisanom stanju. Samokontrola nikada nije bila njegova jača strana, a sada je potpuno nestala. Slabost se ogleda i u metodi borbe protiv masovnog studentskog i građanskog pokreta. Metoda se zove – majmunsko oponašanje. Njihov položaj je sve gori kako vreme odmiče. Ne samo na političkom nego i na ekonomskom planu. Plate kasne, budžetska sredstva su sve tanja
Opozicija i njoj naklonjena javnost očekuje veći angažman Evropljana kada je u pitanju srpski politički prostor, vlast takve najave koristi da argumentuje tezu o obojenoj revoluciji, ali bi sa radošću ugostila bilo koga sa te strane, posebno ako daju neke pare. Čini se da i jedna i druga strana preteruju: niti će Evropa doći da nam organizuje izbore, niti će više stizati bilo kakva lova kojom će vlast da krpi budžetske rupe nastale vanrednim korupcionaškim troškovima
Vojska Srbije nema kapacitet da izvede paradu poput nekadašnje JNA, koja je 1985. godine imala više od 300.000 pripadnika, a na poslednju paradi 9. maja te godine direktno je izvela njih 6.690. Plus prateće službe, kojih je bilo više od 4.000. Na toj paradi bila su borbena sredstva koja će se pokazati i sad, 40 godina kasnije. Reč je o tenkovima M-84, helikopterima “gazela”, avionima “orao” i “super galeb G-4”, oklopnim transporterima i kamionima. Sada će svi oni biti predstavljeni kao “modernizovana čuda” iako su im odavno istekli resursi
Glas svakog fakulteta, ali i mogućnost stavljanja veta uz obavezan intervju i prihvatanje ideološkog minimuma, deo su procesa kroz koji svaki potencijalni kandidat za “studentsku listu” mora da prođe, saznaje “Vreme”. Iako Aleksandar Vučić žali što njegov protivnik još nema lik, studenti baš strateški ne žele da vlastima i tabloidima daju mogućnost za satanizaciju izabranih ljudi
Kao sa statistima na naprednjačkim okupljanjima, predsednik Srbije nema sreće ni sa siledžijama: em ih je malo, em su sitna boranija. Da nemaju policijski kordon iza leđa, davno bi ih narod razjurio. Ovako zavise od tetošenja onih koji bi ih – da je zakona i pravde u Srbiji – morali hapsiti. Prosto rečeno, jadni su i oni, a i ovi koji ih angažuju
U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!