

Iskakanje iz šina
Šapić ćuti posle tramvajske nesreće, niko nije podneo ostavku
Zašto gradska vlast ćuti posle tramvajske nesreće u Beogradu i da li je trebalo da padnu neke ostavke




Finska i Švedska su danas zvanično u sedištu NATO-a u Briselu zatražile prijem u Alijansu i formalno napustile politiku neutralnosti. Uprkos negodovanju Turske, procedura se smatra formalnošću. NATO tako izbija na granicu sa Rusijom.
„Ovo je istorijski trenutak“, izjavio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg na kratkoj svečanosti sa švedskim i finskim predstavnicima. „Toplo pozdravljam zahteve Finske i Švedske da se priključe NATO-u. Vi ste naši najbliži partneri i vaše članstvo će ojačati zajedničku bezbednost“, poručio je Stoltenberg.
Očekuje se da će za ratifikaciju u parlamentima svih 30 članica alijanse biti potrebno oko godinu dana. Turska je saopštila da ima rezerve što se tiče prijema Finske i Švedske u NATO zato što su pružile utočište “kurdskim teroristima”, ali je Stoltenberg danas rekao da taj problem može biti rešen. Odluka o prijemu novice članica mora da bude jednoglasna.
Ulaskom Švedske i Finske u NATO Moskva će doživeti još jedan težak poraz – najvažnije opravdanje za napad na Ukrajinu bilo je sprečavanje da se ta zemlja uvuče u NATO, čime bi Alijansa došla na samu rusku granicu. Sada NATO ipak dolazi na granice Rusije, i to bez ispaljenog metka. A svet je time još jedan korak bliže potencijalnom direktnom sukobu Alijanse i Rusije, samim tim i globalnoj katastrofi.
Moskva, bar za sada, naizgled uzdržano reaguje na tektonsku promenu koju donosi ulazak u NATO dve do sada neutralne skandinavske zemlje, od kojih je jedna njen prvi sused (finsko-ruska granica dugačka je oko 1300 kilometara), ali je upozorila da će to dovesti do militarizacije regiona i da će odgovoriti ukoliko NATO postavi nuklearno oružje ili dodatnu vojnu infrastrukturu u blizini njene granice.
J.H./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Zašto gradska vlast ćuti posle tramvajske nesreće u Beogradu i da li je trebalo da padnu neke ostavke


Zbog krivičnog dela Teško ubistvo izvršenog na štetu A. N. 12. maja 2026. godine u restoranu „27“ i drugih krivičnih dela u vezi sa tim, Više javno tužilaštvo u Beogradu sprovodi opsežnu istragu protiv 11 osoba


Šta studenti mogu da urade sa bazom od oko četiristo hiljada mejl-adresa koju imaju? Kako će im to olakšati organizaciju? I koliko ih košta?


Prvi predsednik Demokratske stranke, disident, filozof i književnik, Dragoljub Mićunović preminuo je u 95. godini


Šta konkretno može da se desi ukoliko režim, recimo, ne raspiše izbore u zakonskim rokovima? I zašto je i ono nezamislivo u Srbiji zamislivo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve