img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zašto je borba ruskog civilnog društva protiv rata skoro nevidljiva

Tolstojev „Rat i mir“ pod zabranom

13. april 2022, 19:34 Julija Petrovska
foto: ap photo
Copied

Vlasti i prokremaljska propaganda sve više govore o neprijateljima i izdajnicima, pa čak i nagovaraju na potkazivanje i prijavljivanje “provokatora”. U ruskom kontekstu to najpre znači dojavu o građanima koji su kritični prema vlastima. Neprijatelji i izdajnici već se traže po noćnim klubovima. U jedan moskovski klub policija je došla 22. marta po Ninu Zolotuhinu jer je u razgovoru izrazila antiratni stav. Ostala je dva dana u pritvoru zbog psovki tokom hapšenja

Rusko društvo je često kritikovano zbog široke podrške invazije na Ukrajinu i slabog otpora ratu. Međutim, pod uticajem Kremlja jednostavno ne postoji prava slika o stavovima građana u društvu koje je teško prepoznati kao slobodno. S jedne strane, sva istraživanja javnog mnjenja od početka ofanzive, 24. februara 2022, pokazuju da većina podržava vojnu operaciju ruskih vlasti. S druge strane, treba imati na umu i to da na ove brojke utiču mnogi faktori, između ostalih i masovna vojna propaganda, strah od represije i zavisnost od države u gotovo svim oblastima života.

Ispravnije bi možda bilo reći da je ruska većina pasivna i vrlo loše informisana o dešavanjima u Ukrajini. Međutim, usred cenzure i pritiska vlasti, brojni protivnici Putinove politike suprotstavljaju se ratu preko društvenih mreža, kao i na ulicama ruskih gradova, često rizikujući život. Antiratni protesti u Rusiji su zabranjeni, a objavljivanje informacija koje “diskredituju” rusku vojsku znači rizik od zatvorske kazne. No, još ima onih koji dižu glas protiv agresije.

TORTURA, OPTUŽBE ZA EKSTREMIZAM, PRETNJE NASILJEM

foto: ap photo
BRUTALNO GUŠENJE ANTIRATNOG POKRETA: Rusija, proleće 2022

Progon ruskih aktivista u vezi sa ukrajinskim događajima počeo je u vreme kijevskog Majdana 2013–2014. Ali, nakon prvih antiratnih protesta i akcija solidarnosti sa Ukrajinom u februaru 2022, počela je sveobuhvatna i ciljana kampanja protiv kritičara takozvane “vojne operacije”. Policija je okrutna, sudovi su strogi čak i prema pacifistima, a novčane kazne su visoke. Ima dosta i krivičnih predmeta.

Prema podacima nezavisnog medijskog projekta za ljudska prava OVD-Info, od početka antiratnih protesta privedeno je više od 15.400 ljudi u Moskvi i drugim gradovima. Brojni pritvorenici suočavaju se sa torturom, optužbama za ekstremizam i terorizam, te pretnjama seksualnim nasiljem.

Čak i najmirniji protest dovodi do problema sa zakonom. Među privedenima u Moskvi bili su muškarac koji je u blizini Crvenog trga stajao sa knjigom Lava Tolstoja Rat i mir i devojka koja je ispred Hrama Hrista Spasitelja držala plakat “Šesta zapovest: Ne ubij”. A čoveku na čijem su posteru bile zvezdice – “*** *****” – izrečena je novčana kazna od 50.000 rubalja. Sud je protumačio zvezdice kao diskreditaciju Oružanih snaga, a sudeći po njihovom broju, bila je to zamena za reči “Ne ratu”.

Represije teraju Ruse da traže nove oblike protesta. Ali, policija smatra političkim aktivistima čak i one koji nose odeću u bojama Ukrajine, kao i znakove i pacifističke simbole. Da ne govorimo o pokušajima da se prefarba ili ukloni slovo “Z”, koje se smatra simbolom podrške ruskoj vojnoj operaciji.

Kako je naveo advokat Pavel Čikov, u Rusiji je otvoreno više od 20 krivičnih postupaka zbog antiratnih grafita nastalih posle 24. februara 2022. i drugih sličnih akcija. Među optuženima za vandalizam je i stanovnik grada Možajska koji je prefarbao u boje ukrajinske zastave plakat sa slovom “Z”.

VLASTI NAGOVARAJU NA POTKAZIVANJE

U svakodnevni život ruskog društva polako se vraćaju jezive “tradicije” iz sovjetskih vremena. Vlasti i prokremaljska propaganda sve više govore o neprijateljima i izdajnicima, pa čak i nagovaraju na potkazivanje i prijavljivanje “provokatora”. U ruskom kontekstu to najpre znači dojavu o građanima koji su kritični prema vlastima. Neprijatelji i izdajnici već se traže po noćnim klubovima. U jedan moskovski klub policija je došla 22. marta po Ninu Zolotuhinu jer je u razgovoru izrazila antiratni stav. Ostala je dva dana u pritvoru zbog psovki tokom hapšenja.

Štaviše, vlasti su pokrenule krivični postupak protiv Irine Gen, 55-godišnje nastavnice engleskog jezika iz Penze. Povod je prijava njenih učenika iz osmog razreda, a optužena je zbog “lažnih vesti” o ruskim Oružanim snagama (član 207.3 Krivičnog zakona). Prethodno je učiteljica odgovorila na njihova pitanja o tome šta se dešava u Ukrajini, a pritom je izrazila negativan stav prema “specijalnoj vojnoj operaciji”. Govor nastavnice je bio snimljen diktafonom, a zatim predat organima za primenu zakona.

Jaka cenzura i brojna druga ograničenja čine svaku kritiku ratne politike Kremlja i svaku žrtvu represije nevidljivim za veliku većinu ruskog društva. Progon protivnika ruske “specijalne operacije” odvija se u pozadini masovne ratne propagande. Većina Rusa dobija, blago rečeno, nepotpunu sliku o ratu jer se informiše putem televizije mahom pod kontrolom Kremlja.

BEZ SKUPOVA PODRŠKE KAMPANJI KREMLJA

Uprkos podacima o “širokoj podršci” na koju ukazuju istraživanja javnog mnjenja, na ulicama ruskih gradova nećete primetiti skupove podrške politici Kremlja. Osim možda akcija koje su organizovali same ruske vlasti ili rukovodstvo državnih ustanova kako bi iskazalo ličnu lojalnost državnoj politici. Recimo, studenti Voronješkog državnog šumarskog univerziteta bili su pozvani 7. aprila na skup povodom 61. godišnjice leta Jurija Gagarina u svemir, ali kasnije se ispostavilo da je ovo bio skup podrške samoproglašenoj Donjeckoj Narodnoj Republici i kursu predsednika Ruske Federacije.

Podrška rata se najčešće svodi na “junačke” poruke na društvenim mrežama ili lepljenje slova “Z” na vozila i odeću. Međutim, zbog kontradiktornih izjava ruskih vlasti, ciljevi “specijalne operacije” protiv Ukrajine zapravo ostaju nejasni čak i učesnicima Z-kampanje. A cela ova kampanja je u suštini zasnovana na mržnji prema Ukrajini i Ukrajincima, mržnji koja je porasla u ruskom društvu, posebno posle 2013–2014. godine.

Istraživanja pokazuju da se ljudi starijih generacija mnogo češće pridržavaju negativnog stava prema Ukrajini i zapadnim zemljama, što je direktna posledica uticaja televizije. Za razliku od mlađih generacija, koje imaju brz pristup raznovrsnim informacijama preko društvenih mreža i Telegram grupa, za starije generacije, na koje se Kremlj prvenstveno oslanja, postoji samo nekoliko vladinih TV kanala sa brojnim propagandnim emisijama.

BEZ INFORMACIJA O BROJNIM ŽRTVAMA

Teško je očekivati da se stavovi ruskog društva razlikuju od onoga što godinama nameću mediji pod kontrolom Kremlja. A to je slika o “pravednoj denacifikaciji” i “odbrani ruskog naroda od ukrajinskog genocida”, a ne o razaranju ukrajinskih gradova, humanitarnoj katastrofi i brojnim žrtvama među ruskim vojnicima. Jedan od ključnih faktora koji utiču na podršku vojnoj operaciji jeste nedostatak informacija o teškim gubicima ruskih trupa, koje Kremlj krije. Da je broj poginulih vojnika bio javno dostupan gledaocima ruske televizije i da se o tome stalno govorilo, percepcija rata bila bi nešto drugačija.

Uprkos svim negativnim podacima, neki sociolozi ipak smatraju da rusko društvo nije toliko ratoborno kako za sada izgleda, i objašnjavaju kako funkcionišu mehanizmi za iskrivljavanje podataka i stvaranje iluzije o masovnoj podršci rata. Kako navodi organizator alternativnog istraživanja Instituta za javno mnjenje “Kvalitas” Aleksandar Romanovič, sama struktura upitnika značajno utiče na rezultat, pogotovo kada su prva pitanja posvećena odnosu prema lideru zemlje. Pored toga, provladini istraživači koriste pojednostavljenu skalu odgovora kako bi došli do željenih rezultata. Takve ankete, naravno, ne uključuju kritične tačke o stavovima građana po pitanju agresije i brojnih žrtava među ruskim vojnicima. Još jedan mehanizam za iskrivljavanje podataka je izbor odgovarajućih ispitanika, što dovodi do gubitka reprezentativnosti.

Sociolog Mihail Sokolov, nakon analize rezultata ankete provladinog centra VCIOM, navodi da skoro 80 odsto građana mlađih od 30 godina, koji žive u većim gradovima, imaju visoko obrazovanje i ne gledaju televiziju, ne podržava rat. A to je već jedna dobra vest usred katastrofe koja je pogodila Ukrajinu i Rusiju.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Nemačka

30.januar 2026. Nina Verkhojzer / DW

Svetska trka u naoružavanju: Rekordne sume za Bundesver

Nemačka vojska na svom računu ima do sada neviđeni iznos koji se troši na naoružanje i vojnu opremu. Šta Bundesver kupuje za silne milijarde?

Farmaceutska industrija

30.januar 2026. N. M.

Nova ekonomija: AstraZeneca ulaže u Kini 15 milijardi dolara

Farmaceutska kompanija AstraZeneca najavila je da će do 2030. godine uložiti 15 milijardi dolara u Kinu - u proširenje proizvodnje lekova i centara za istraživanje i razvoj

Fridrih Merc

Nemačka

30.januar 2026. Nemanja Rujević

Kancelar kudi Nemce: Radite više, radite bolje

Kancelar Fridrih Merc traži da Nemci rade više, da budu „fleksibilniji“ i da ne idu na bolovanja. Zato žanje kritike

Senat, Vašington

Sjedinjene Američke Države

30.januar 2026. K. S.

Dogovor u Vašingtonu: Izbegnuta delimična obustava finansiranja vlade

Demokrate i republikanci postigli su dogovor kojim se izbegava delimična obustava rada savezne vlade SAD, dok će Ministarstvo za unutrašnju bezbednost biti privremeno finansirano na dve nedelje

Poluge srebra

Srebro

29.januar 2026. Angela Gepfert (DW)

Cena zlata obara rekorde, a vrednost srebra raste još brže

Zlato je u 2025. godini poskupelo za gotovo 65 odsto, dok je srebro zabeležilo rast od čak 148 procenata

Komentar

Pregled nedelje

Pravda za sirotinju Srbije

Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara

Filip Švarm
Aleksandar Vučić sa ispruženom rukom, vide mu se samo oči kroz naočare

Komentar

O volu i Jupiteru

Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu

Nedim Sejdinović
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme broj 1830
Poslednje izdanje

Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru

Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati se
Intervju: Nemanja Smičiklas

Režim hoće da ukine Republički zavod

Metastaze ćacilenda (2)

Uloga sapuna u izboru za direktora RTS-a

Mark Karni, premijer Kanade

Čovek koji je ukrao šou u Davosu

Intervju: Andraš Urban, pozorišni reditelj

Cenzura je zločin

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure