img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Teorija

Vredne džojsovske sitnice

06. april 2022, 20:59 Aleksandar Ostojić
Novica 100 copygore
Copied

Novica Milić: 100 Odiseja (i noć više) Akademska knjiga, Novi Sad, 2022.

Džojsov Uliks objavljen je 2. februara 1922. godine, što će reći da se 2. februara ove godine navršilo sto godina od prvog izlaska iz štampe. Preveden je na više od 20 jezika, štampano je stotine hiljada primeraka, objavljeno ko-zna-koliko tekstova koji nam sugerišu kako ga treba čitati i još hiljade tekstova koji analiziraju te tekstove. Vrzino kolo tumača Uliksa – Blumista, kao da nema kraja. I sada je pred nama još jedna knjiga, tačnije predavanje pretočeno u knjigu, predavanje koje je Novica Milić održao na Kolarcu 1. februara ovde godine, upravo povodom jubileja koji će uslediti dan kasnije. Čitalac se može zapitati zašto čitati još 100 (i jednu više) stranica o Džojsu i Uliksu, i zašto baš ovih 100 stranica?

Novica 100 copy
…

Ono što svaki čitalac treba odmah da zna, i što je ujedno odgovor na prvo pitanje, jeste da svaka knjiga koja govori o Džojsu i Uliksu nikada ne govori (samo) o Džojsu i Uliksu. “Polimorfni, politropni, višeoblični, mnogoliki junak iz mita” reći će Novica Milić opisujući Odiseja, ali te reči se odmah daju preliti i na govor o knjizi, onoj izašloj 1922. kao i ovoj iz 2022, ali i mnogim knjigama nastalih između – svim tim Odisejima i svim tim Odisejama.

To mnoštvo izraženo je već u naslovu i premda će čitalac, putujući sa Milićem, sve vreme nastojati da otkrije na šta se odnosi ta “noć više” iz naslova (koja opet upućuje na jedno drugo putovanje), ostaje dilema da li 100 Odiseja upućuje na sto različitih putovanja ili na sto različitih putnika, pustolova, lutalica – a putovanja je bilo: od Homerovog, Vergilijevog, Danteovog, Šekspirovog, pa sve do Kazancakisovog, Berarovog, Džojsovog, Deridinog… i onog Miloša Crnjanskog. U stvari, nije ni toliko bitno na šta naslov konotira, ili šta denotira. Značenja, reći će Milić, nastoje da grade svoje ravni ili planove, odnosno svoje horizonte. Dok u jednom slučaju razumevanje teži jednoznačnosti koja pogoduje nauci, tehnici i logici, u drugom nailazimo na polisemiju, odnosno višeznačnost.

Ali nije višeznačnost to na šta naš predavač cilja (bio bi to isuviše lak i banalan zadatak), jer i unutar polisemije moguće je klasifikovati značenja i uvesti hijerarhiju među njima. Zbog toga Milić u filozofskom duhu kuje pojam na kome bi mu i Eko pozavideo, a koji naziva alosemija. Ne dakle višeznačje, već alo za drugo i drugačije i semeion za značiti, označiti, pa tako dobijamo drugoznačje – ono što uvek označava nešto drugo, što uvek upućuje na nešto drugačije. Fenomen koji tavori u samom izvorištu pesništva i književnosti, ali i putovanja (naročito onog koje je i lutanje). Igra između onoga što je htelo da se kaže, onoga što se reklo i onoga što se prećutalo. Poruka koja ostaje negde između pošiljaoca i primaoca, negirajući sebe kod Polifema, ili potvrđujući se u Kirkinom zagrljaju, na ostrvu ili u javnoj kući, eto to je gotovo svaka priča, a naročita ona o Odiseju, ili o Džojsu.

Više puta ćemo u knjizi pročitati imena Džojsa, Kafke, Prusta, Beketa i Borhesa, baš tim redom (spisak će se na nekim mestima i uvećavati) kao autora i kao puteva kojima se okončava “put same literature”. Ovo može zaparati uši, ali ako se setimo alosemije, ovakva izjava se iz pretenciozne tvrdnje pretvara u zagonetku umešnog pripovedača. Šta je to “sama literatura”, na šta drugo upućuje njeno okončavanje i kakve veze sa tim imaju Uliks, Fineganovo bdenje, Džojs i ostala spomenuta imena? Da bismo dobili odgovore na ova pitanja neophodno je uploviti u priču koja ne barata samo literarnim “neodređenostima” ili pojmovima koje je teško (ob)uhvatiti. U njoj nalazimo brojne vredne “džojsovske površnosti”, sitnice i detalje iz života obojice autora (i Džojsa i Milića), koji su na ovaj ili onaj način povezani sa delom i koji nam pomažu da ga sagledamo iz još jednog ugla – drugačije. Bogat sadržaj, analize i teorije unutar knjige čitaocu neće biti dosadne već će pre, ispisane rukom veštog pripovedača, istinski zabaviti čitaoca, ponekad će ga zasmejati, a najčešće zainteresovati. Upravo jedna takva jeste Milićeva podela na džojsologe, džojsiste i džojsovce.

“Ko priča? Nije važno ko priča” čuvena je rečenica s početka Molinog monologa, ali u našem slučaju jeste važno ko priča (a i u Molinom je, ispostaviće se na kraju romana Uliks), i to je ujedno odgovor na drugo pitanje s početka ovog teksta: zašto baš ova priča i ovih sto stranica? Zato što im je pripovedač, još jednom potvrđujući svoj neosporni literarni talenat, podario vrednost koja proističe kako iz pojma, tako i jezika samog.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Festival

17.decembar 2025. Sonja Ćirić

Martovski, još jedan festival kojeg ove godine nema

Razmišlja se o dvostrukom izdanju Martovskog festivala iduće godine kako bi se nadoknadio izostanak ovogodišnjeg, ali i o pitanju da li će na njemu biti filmovi o našoj stvarnosti

Lični stav

17.decembar 2025. Jovana Karaulić

Zarobljena kultura: Oslobađanje od okova i ministra iznad zakona

Ogoljeno je jasno da umetnička praksa, i institucionalna i nezavisna u Srbiji, odavno nije samo u krizi. Ona je zarobljena politički, sistemski, represivno

16.decembar 2025. Sonja Ćirić

Da li će Uprava Narodnog pozorišta kazniti i publiku?

Svake večeri posle predstave u gledalištu se iz publike čuje poruka - Narodno je narodno. Da li će Uprava Narodnog pozorišta zbog toga izmisliti kaznu i za publiku poput onih koje je namenila zaposlenima

Bitef

16.decembar 2025. Sonja Ćirić

Šta je sve postigao festival „ne: Bitef“ već na svom otvaranju

Otvoren je i biće održan, pobedio je cenzuru ove vlasti, ujedinio je Balkan – sve je to festival "ne: Bitef", nezvanično/gerilsko izdanje 59. Bitefa, uspeo u nezamislivo kratkom roku i bez para

Intervju

15.decembar 2025. Sonja Ćirić

Branimir Karanović: Moje fotografije su dokument o meni, o mom svetu

Naslov izložbe „Mehur u vremenu“ odnosi se pre svega na digitalnu fotografiju i ogromnu produkciju zapisa u virtuelnom obliku koji u jednom trenutku mogu nestati kao mehur od sapunice, kaže profesor Karanović

Komentar
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure