img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izbori 2022.

Predsednička kandidatkinja Branka Stamenković: Kraljica retrogradnog Merkura

01. март 2022, 10:01 Sofija Popović
Foto: DJB
Put u EU je put u ropstvo: Branka Stamenković
Copied

Spremna je da predstavlja svoju državu i svoj narod. Republiku Srpsku i Kosovo vidi kao nacionalna pitanja koja ne bi trebalo da dele vlast i opoziciju. Put u ovakvu EU za nju je „put u ropstvo“. U javnosti se predstavlja kao lingvistkinja i astrološkinja, a za sebe kaže da je „kraljica retrogradnog Merkura“. Biće kandidatkinja ispred koalicije Suverenista, okupljene oko stranke Dosta je bilo (DJB)

Branka Stamenković rođena je 1968. godine u Beogradu. Kako se navodi u njenoj zvaničnoj biografiji, nakon srednje škole radila je u društvenom i privatnom sektoru, na pozicijama od administrativnih do rukovodećih. Krajem devedesetih ušla je u preduzetničke vode, baveći se prevođenjem i izdavanjem knjiga u oblasti popularne psihologije i astrologije. Neretko se u javnosti predstavlja kao astrološkinja i lingvistkinja.

Pripada onom društvu političara čija je fakultetska diploma sporna. U biografiji se navodi da je kao stipendistkinja britanskog Centra za proučavanje kosmologije u kulturi 2008. godine upisala postdiplomske akademske studije astronomije i astrologije na velškom univerzitetu Triniti Sent Dejvid koje je završila 2011. godine.

Pitanje kako je mogla da završi postdiplomske pre osnovnih studija, pokrenulo se pre tri godine na društvenim mrežama. Dodatne zabune nastale su i zbog toga što je njena biografija menjana na sajtu stranke čak tri puta. Branka Stamenković kasnije je objasnila da ima završenu srednju školu, nakon nje je apsolvirala informatiku na Višoj školi za informatiku i statistiku u Beogradu, ali te studije nikada nije završila.

Krajem 2008. godine pokrenula je Građansku inicijativu „Majka Hrabrost“, za poboljšanje uslova u srpskim porodilištima, a motiv za to je pronašla na „ličnom iskustvu na porođaju“. U biografiji stoji da je za svoj angažman u ovoj inicijativi dobila četiri priznanja.

U politiku je ušla 2014. godine, kada se po prvi put kandidovala za narodnu poslanicu u Skupštini Srbije i odbornicu u Skupštini Grada Beograda na listi grupe građana „Dosta je bilo“ (DJB). Da uđe u Narodnu skupštinu pošlo joj je za rukom nakon parlamentarnih izbora 2016. godine, a u tom sazivu bila je članica Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja, kao i Odbora za zdravlje i porodicu. Bila je prepoznatljivo lice iz poslaničkih klupa tog vremena jer su njeni pojedini skupštinski govori na društvenim mrežama bili viralni.

Nakon beogradskih izbora 2018. godine, na kojima je DJB nastupao sa Dverima i osvojio 3,89 odsto glasova, zbog loših izbornih rezultata celokupno predsedništvo pokreta, uključujući i predsednika Sašu Radulovića, podnelo je ostavku. Do ponovnog povratka Radulovića na mesto predsednika, tokom 2019. Godine, Branka Stamenković na kratko je samo formalno predvodila pokret, iako je faktički lider ostao Saša Radulović.

„To što sam se pronašla u ulozi predstavnika građana, što mi je ta vrsta posla legla i što sam u njemu uspešna, pak, ne znači da bih podjednakog uspeha imala na raznim liderskim pozicijama, i to ne samo unutar DJB, već i unutar države“, rekla je o sebi Branka Stamenković u autorskom tekstu iz tog perioda.

Uz lidera Dosta je bilo ostala je i nakon što je veći deo članstva stranku napustio zbog radikalnog zaokreta udesno. Ovakvu promenu politike Stamenković je pravdala rečima da „suverenistički pokreti dobijaju sve veću podršku u EU državama“. „Nažalost, Balkan ponovo kasni u prepoznavanju ovog trenda i DJB je praktično jedina politička opcija koja o ovome glasno priča u Srbiji“.

Za svoju političku stranku kaže da nisu „ni levičari, ni desničari, već partija centra“. „U stvari ideologija Dosta je bilo je, jednostavno rečeno, ideologija zdravog razuma“. Misli da su „trn u oku“ svima na političkoj sceni u Srbiji jer stoje na stanovištu „da oni koji su zloupotrebljavali javne resurse u prošlosti nikada više ne bi smeli da primirišu vlasti u Srbiji“.

Smatra da je put u ovakvu Evropsku uniju, „put u ropstvo“. „Dosta je bilo smatra da je EU projekat otišao u pogrešnom pravcu i EU integracije nisu u interesu Srbije… EU je globalistička tvorevina napravljena da štiti interese banaka i velikih multinacionalnih kompanija“. Prema njenim rečima, Srbija treba da se odrekne težnje da pristupi EU „jer je to najkraći put u ekonomsko ropstvo i potpuno odricanje od ekonomskog i monetarnog suvereniteta“.

Pitanja Republike Srpske i Kosova Branka Stamenković vidi kao „nacionalna“  što ne bi smelo „biti ono što definiše razliku između vlasti i opozicije“. „Jadna je opozicija koja u izdaji interesa srpskog naroda vidi svoju šansu za dolazak na vlast“.

Predsedničkoj kandidaturi pristupa sa „velikim osećajem odgovornosti i ozbiljnosti, potpuno svesna težine zadatka“, spremna da „predstavlja Srbiju i svoj narod“. Sa predsedničke funkcije obećava da „neće uzurpirati nadležnosti vlade“. Lider njene stranke Saša Radulović za nju kaže da je „žena iz naroda“ i da je „vreme da birači dobiju jaku ženu koja može da ih predstavlja“. Branka Stamenković biće predsednička kandidatkinja koalicije Suverenisti, okupljene oko stranke Dosta je bilo.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue  na www.vreme.com

Tagovi:

DJB Dosta je bilo Suverenisti Branka Stamenković retrogradni Merkur Dveri predsednički izbori 2022. izbori 2022. Saša Radulović
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure