img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Povratak u Černobilj: Invazija na zemlju nuklearnih reaktora

25. фебруар 2022, 14:06 Slobodan Bubnjević
Foto:Wikipedia/Ralf1969
Najveća nuklearka u Evropi: Zaporožje na obali Dnjepra
Copied

Ukrajina nije samo zemlja u kojoj se pre 35 godina dogodila najveća nuklearna havarija na svetu, već država sa impozantom flotom aktivnih nuklearnih reaktora koji usred rata predstavljaju veći hazard od u beton zalivenog Černobilja

Na marginama dramatičnih događaja tokom prvog dana rata u Ukrajini iz Kijeva stiže i vest kako je Rusija zauzela havarisanu elektranu Černobilj. Severno krilo ruskih invazivnih snaga koje nastupa iz Belorusije u pravcu Gomelj-Kijev je kroz dolinu Dnjepra ušlo u zonu gde se 1986. godine na reaktoru 4 dogodila nuklearna nesreća zbog koje su u ovom delu Ukrajine i Belorusije raseljenje stotine hiljada ljudi. Havarisani reakator je danas zaštićen originalnim betonskim sarkofagom i megastrukturom teškom 31 hiljade tona i visokom 108 metara.

Napad na ukletu elektranu nagovestio je prvog dana invazije sam ukrajinski predsednik, da bi tokom večeri bilo potvrđeno kako je Černobilj pao. Popularna portparolka Ministarstva odbrane Ukrajine Aljona Ševcova, koja na Fejsbuku neprekidno objavljuje raznovrsne informacije o napredovanju ruskih specijalnih snaga (a na čijim postovima su utemeljeni i brojni izveštaji iz Ukrajine), zabeležila je sinoć: “Rusi su osvojili centralu u Černobilju. Osoblje elektrane drže kao taoce”. Pored ovog, zapadni mediji su preneli i druge, nepotvrđene izveštaje kako je osvajanju nuklearke prethodila žestoka bitka.

Foto: Wikimedia CC Tim Porter
Na putu ruske invazije: Černobilj danas

Izvesno je da ključni motiv za ovu operaciju nije bio nuklearni, nego geografski. Takozvana Zabranjena zona oko napuštenog grada Pripjata i dekominsioniranog reaktora nalazi se na krajnjem severu Ukrajine, neposredno uz granicu sa Belorusijom, u šumovitoj oblasti gde se reka Pripjat uliva u Dnjepar. Idući uz tok velike ukrajinske reke na jug, na samo stotinak kilometara nalazi se Kijev.

Mada su ukrajinski zvaničnici nagoveštavali da bi pad Černobilja mogao dovesti do nove havarije, zauzimanje elektrane zapravo nije izazvalo veću zabrinutost, pošto je više analitičara i na Zapadu ocenilo kako, uostalom, za nuklearna postrojenja od Rusa “na svetu nema boljih operatera”.  No, Ukrajina nije samo zemlja u kojoj se pre 35 godina dogodio Černobilj, već država sa impozantom flotom aktivnih nuklearnih reaktora, koji zatečeni usred rata predstavljaju veći hazard od u beton zalivenog Černobilja. U redovnim, dnevnim izveštajima, ukrajinska kompanija Energoatom koja je vlasnik svih ovih postrojenja, saopštava da svi reaktori nesmetano rade i da za sada nema ratnih dejstava u njihovoj neposredno blizini.

Petnaest nuklearnih reaktora

Trenutno je na teritoriji Ukranije operativno čak 15 nuklearnih reaktora, što ovu zemlju sa ukupnim nuklearnim resursima od 13,8 GW čini sedmom na svetu po veličini nukelarnog potencijala. Ukrajinski reaktori su raspoređeni na četiri lokacije i proizvode čak 50 odsto električne energije koja se potroši u zemlji. Svi aktivni reaktori su tipa VVER, što je poznati sovjetski “voda-voda” reaktor, svojevremeno razvijen na Institutu Kurčatov, a danas rasprostranjen u desetinama elektrana u više od petnaest država.

Četiri VVER reaktora ukupne snage od 2800 MW nalaze se na severozapadu zemlje, u trouglu između Belorusije i Poljske, u elektrani Rivne, dok se još dva od po 1000 MW nalaze samo malo južnije, u elektrani Hmeljnicki, koja, kao i cela Hmeljnička oblast nosi naziv po slavnom atamanu Bogdanu Hmeljnickom, koji je krajem 17. veka predvodio kozačku bunu protiv Poljske. Ova elektrana je viđena i kao lokacija gde će se nuklearni kapacitet Ukrajine uvećati – dva reaktora od po 1000MW su u izgradnji, dok je treći u planu, sa idejom da se sa njim napusti ruska VVER tehnologija.

Treća lokacija nalazi se u Južnoj Ukrajini gde rade tri reaktora od po 1000 MW. Četvrta i istovremeno najveća ukrajinska elektrana nalazi se u Zaporožju gde je smešteno čak 6 reaktora snage od 1000 MW. Sa ukupnom snagom na pragu od 5700 MW, Zaporožje je najveća nuklearna elektrana u Evropi (na drugom mestu je francuski Denkerk sa 5400 MW) i ako bismo tražili poređenje, njena snaga predstavlja dve trećine ukupnih elektroenergetskih kapaciteta Elektroprivrede Srbije. Zaporožje se, kao i istoimeni istorijski grad nalazi na Dnjepru, severno od Krima i od četiri elektrane, najbliže je odmetnutim republikama u Donbasu.

Nuklearno isprepleteni

Ukrajina, pored elektrana poseduje i dva istraživačka reaktora, nekoliko rudnika uranijuma, danas mahom ispošćenih i zatvorenih, kao i zastarela postrojenja za obradu goriva. U tom pogledu, Ukrajina je donedavno bila isključivo oslonjena na rusko gorivo, koje nabavlja od kompanije TVEL. No, poslednjih godina ukrajinski Energoatom pokušava da pronađe druge prodavce goriva, tako da je šest od 15 reaktora počelo da koristi gorivo koje u fabrici u Švedskoj proizvodi kompanija Vestinghaus.

Foto: A. Hrupov - RIA Novosti archive Wikimedia CC
Širenje kapaciteta: Izgradnja jednog VVER reaktora

Ne samo u pogledu tehnologije i goriva, nuklearna pitanja su višestruko upletena u odnose dve površinom najveće evropske zemlje – Ukrajina je nakon pada Sovjetskog Saveza na svojoj teritoriji imala 1700 nuklearnih bojevih glava, treći najveći nuklearni arsenal na svetu, koji je kasnije, po Budimpeštanskom sporazumu, u celosti vraćen u Rusiju. Garancije o bezbednosti koje su Ukrajinci zbog toga dobili 1994. godine, isto kao i obećanja o neširenju koje je NATO pakt dao Borisu Jeljcinu nekoliko godina ranije, izjalovila su se u narednim decenijama.

A Černobilj? Velika nesreća za koju brojni istoričari i akteri, pa i sam Mihail Gorbačov, kažu da je bila početak kraja Sovjetskog Saveza, u Ukrajini neizbežno izaziva teška osećanja. Sada je, u novoj nesreći koja se spustila na naslednicu slavne Zaporoške republike, Černobilj ponovo dobio ulogu, sasvim epizodnu, ali simbolično važnu – ako ruski predsednik Vladimir Putin zaista obnavlja sovjetsku imperiju, kako ga optužuju, povratak u Černobilj će spustiti zavesu na njen prethodni raspad.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Rat u Ukrajini Černobilj VVER Kurčatov Hmeljnicki Zaporožje Denkerk Ukrajina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Studentski protest

07.фебруар 2026. S. Ć.

Studenti traže povratak Marije Radovanović na Medicinski fakultet

Održan skup beogradskog Medicinskog fakulteta na kome je zahtevano da Viši sud omogući povratak na radno mesto sekretaru tog fakulteta Mariji Radovanović

Protest ispered suda u Novom Sadu

Pravosuđe

07.фебруар 2026. K. S.

Napad na pravosuđe: Štrajk advokata u Vojvodini zbog „Mrdićevih zakona“

Advokatska komora Vojvodine će u utorak obustaviti rad na jedan dan zbog seta doneseih zakona koje smatraju napadom režima na pravosuđe

Vučić, Dačić, Đurđević Stamenkovski

Predsednik Srbije

07.фебруар 2026. K. S.

Vučić, budući premijer: Kampanja kroz prorežimske medije

Nastavlja se kampanja podrške predstavnika vlasti po prorežimskim medijima predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću da bude budući premijer

Tas, pravosuđe

Pravosuđe

07.фебруар 2026. K. S.

„Mrdićevi zakoni” stupaju na snagu

Uprkos kritikama, set izmena zakona koji su usvojeni na predlog poslanika Uglješe Mrdića stupa na snagu

Dragana Sotirovski

Korupcija

06.фебруар 2026. B. B.

Potvrđena optužnica protiv bivše gradonačelnice Niša Dragane Sotirovski

Apelacioni sud u Nišu doneo je rešenje kojim je kao neosnovana odbijena žalba branioca okrivljene bivše gradonačelnice Dragane Sotirovski

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure