img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Povratak u Černobilj: Invazija na zemlju nuklearnih reaktora

25. februar 2022, 14:06 Slobodan Bubnjević
Foto:Wikipedia/Ralf1969
Najveća nuklearka u Evropi: Zaporožje na obali Dnjepra
Copied

Ukrajina nije samo zemlja u kojoj se pre 35 godina dogodila najveća nuklearna havarija na svetu, već država sa impozantom flotom aktivnih nuklearnih reaktora koji usred rata predstavljaju veći hazard od u beton zalivenog Černobilja

Na marginama dramatičnih događaja tokom prvog dana rata u Ukrajini iz Kijeva stiže i vest kako je Rusija zauzela havarisanu elektranu Černobilj. Severno krilo ruskih invazivnih snaga koje nastupa iz Belorusije u pravcu Gomelj-Kijev je kroz dolinu Dnjepra ušlo u zonu gde se 1986. godine na reaktoru 4 dogodila nuklearna nesreća zbog koje su u ovom delu Ukrajine i Belorusije raseljenje stotine hiljada ljudi. Havarisani reakator je danas zaštićen originalnim betonskim sarkofagom i megastrukturom teškom 31 hiljade tona i visokom 108 metara.

Napad na ukletu elektranu nagovestio je prvog dana invazije sam ukrajinski predsednik, da bi tokom večeri bilo potvrđeno kako je Černobilj pao. Popularna portparolka Ministarstva odbrane Ukrajine Aljona Ševcova, koja na Fejsbuku neprekidno objavljuje raznovrsne informacije o napredovanju ruskih specijalnih snaga (a na čijim postovima su utemeljeni i brojni izveštaji iz Ukrajine), zabeležila je sinoć: “Rusi su osvojili centralu u Černobilju. Osoblje elektrane drže kao taoce”. Pored ovog, zapadni mediji su preneli i druge, nepotvrđene izveštaje kako je osvajanju nuklearke prethodila žestoka bitka.

Foto: Wikimedia CC Tim Porter
Na putu ruske invazije: Černobilj danas

Izvesno je da ključni motiv za ovu operaciju nije bio nuklearni, nego geografski. Takozvana Zabranjena zona oko napuštenog grada Pripjata i dekominsioniranog reaktora nalazi se na krajnjem severu Ukrajine, neposredno uz granicu sa Belorusijom, u šumovitoj oblasti gde se reka Pripjat uliva u Dnjepar. Idući uz tok velike ukrajinske reke na jug, na samo stotinak kilometara nalazi se Kijev.

Mada su ukrajinski zvaničnici nagoveštavali da bi pad Černobilja mogao dovesti do nove havarije, zauzimanje elektrane zapravo nije izazvalo veću zabrinutost, pošto je više analitičara i na Zapadu ocenilo kako, uostalom, za nuklearna postrojenja od Rusa “na svetu nema boljih operatera”.  No, Ukrajina nije samo zemlja u kojoj se pre 35 godina dogodio Černobilj, već država sa impozantom flotom aktivnih nuklearnih reaktora, koji zatečeni usred rata predstavljaju veći hazard od u beton zalivenog Černobilja. U redovnim, dnevnim izveštajima, ukrajinska kompanija Energoatom koja je vlasnik svih ovih postrojenja, saopštava da svi reaktori nesmetano rade i da za sada nema ratnih dejstava u njihovoj neposredno blizini.

Petnaest nuklearnih reaktora

Trenutno je na teritoriji Ukranije operativno čak 15 nuklearnih reaktora, što ovu zemlju sa ukupnim nuklearnim resursima od 13,8 GW čini sedmom na svetu po veličini nukelarnog potencijala. Ukrajinski reaktori su raspoređeni na četiri lokacije i proizvode čak 50 odsto električne energije koja se potroši u zemlji. Svi aktivni reaktori su tipa VVER, što je poznati sovjetski “voda-voda” reaktor, svojevremeno razvijen na Institutu Kurčatov, a danas rasprostranjen u desetinama elektrana u više od petnaest država.

Četiri VVER reaktora ukupne snage od 2800 MW nalaze se na severozapadu zemlje, u trouglu između Belorusije i Poljske, u elektrani Rivne, dok se još dva od po 1000 MW nalaze samo malo južnije, u elektrani Hmeljnicki, koja, kao i cela Hmeljnička oblast nosi naziv po slavnom atamanu Bogdanu Hmeljnickom, koji je krajem 17. veka predvodio kozačku bunu protiv Poljske. Ova elektrana je viđena i kao lokacija gde će se nuklearni kapacitet Ukrajine uvećati – dva reaktora od po 1000MW su u izgradnji, dok je treći u planu, sa idejom da se sa njim napusti ruska VVER tehnologija.

Treća lokacija nalazi se u Južnoj Ukrajini gde rade tri reaktora od po 1000 MW. Četvrta i istovremeno najveća ukrajinska elektrana nalazi se u Zaporožju gde je smešteno čak 6 reaktora snage od 1000 MW. Sa ukupnom snagom na pragu od 5700 MW, Zaporožje je najveća nuklearna elektrana u Evropi (na drugom mestu je francuski Denkerk sa 5400 MW) i ako bismo tražili poređenje, njena snaga predstavlja dve trećine ukupnih elektroenergetskih kapaciteta Elektroprivrede Srbije. Zaporožje se, kao i istoimeni istorijski grad nalazi na Dnjepru, severno od Krima i od četiri elektrane, najbliže je odmetnutim republikama u Donbasu.

Nuklearno isprepleteni

Ukrajina, pored elektrana poseduje i dva istraživačka reaktora, nekoliko rudnika uranijuma, danas mahom ispošćenih i zatvorenih, kao i zastarela postrojenja za obradu goriva. U tom pogledu, Ukrajina je donedavno bila isključivo oslonjena na rusko gorivo, koje nabavlja od kompanije TVEL. No, poslednjih godina ukrajinski Energoatom pokušava da pronađe druge prodavce goriva, tako da je šest od 15 reaktora počelo da koristi gorivo koje u fabrici u Švedskoj proizvodi kompanija Vestinghaus.

Foto: A. Hrupov - RIA Novosti archive Wikimedia CC
Širenje kapaciteta: Izgradnja jednog VVER reaktora

Ne samo u pogledu tehnologije i goriva, nuklearna pitanja su višestruko upletena u odnose dve površinom najveće evropske zemlje – Ukrajina je nakon pada Sovjetskog Saveza na svojoj teritoriji imala 1700 nuklearnih bojevih glava, treći najveći nuklearni arsenal na svetu, koji je kasnije, po Budimpeštanskom sporazumu, u celosti vraćen u Rusiju. Garancije o bezbednosti koje su Ukrajinci zbog toga dobili 1994. godine, isto kao i obećanja o neširenju koje je NATO pakt dao Borisu Jeljcinu nekoliko godina ranije, izjalovila su se u narednim decenijama.

A Černobilj? Velika nesreća za koju brojni istoričari i akteri, pa i sam Mihail Gorbačov, kažu da je bila početak kraja Sovjetskog Saveza, u Ukrajini neizbežno izaziva teška osećanja. Sada je, u novoj nesreći koja se spustila na naslednicu slavne Zaporoške republike, Černobilj ponovo dobio ulogu, sasvim epizodnu, ali simbolično važnu – ako ruski predsednik Vladimir Putin zaista obnavlja sovjetsku imperiju, kako ga optužuju, povratak u Černobilj će spustiti zavesu na njen prethodni raspad.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Černobilj Denkerk Hmeljnicki Kurčatov Rat u Ukrajini Ukrajina VVER Zaporožje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Valjevo

26.jul 2025. S.Ć.

Četvorica uhapšenih pušteni na slobodu: Računajte na brucoše

Među četvoricom uhapšenih koji su u subotu pušteni u Valjevu je i Lazar Geratović, kome su građani megafonom javili da je primljen na FTN u Novom Sadu

Vremenske nepogode

26.jul 2025. K. S.

RHMZ upozorava: Stiže nevreme

Posle vrelog dana, u južnim i istočnim delovima Beograda očekuje se nevreme, upozava RHMZ

Ekstremne vrućine

26.jul 2025. K. S.

Vrhunac toplotnog udara: Ove subote do 43 stepena

U većem delu zemlje na snazi crveni meteo-alarm, a temperatura će dostizati 43 stepena Celzijusa

Politička kriza i protesti u Srbiji

Protesti u Srbiji

26.jul 2025. Dijana Roščić / DW

Nemački javni servis: Vruća srpska jesen u najavi

Protesti u Srbiji postaju sve intenzivniji. Čini se da oštar odgovor vlasti dodatno podstiče ljude da im se priključe. Uskoro, kad prođe žetva, mogli bi da im se pridruže i seljaci, piše nemački javni servis ARD

Đuro Macut: Određene kvote za upis na fakultete

Visoko obrazovanje

26.jul 2025. K. S.

Macut: Najveća obrazovna kriza u istoriji Srbije

Svi državni univerziteti rade, izjavio je premijer Srbije Đuro Macut, dodavši da je ovo najveća obrazovna kriza u istoriji zemlje

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure