img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vojvođanska priča

Multijezične table: Riznica jezika i pisama

20. фебруар 2022, 16:27 Robert Čoban
Foto: Robert Čoban
Za svakog po naziv: ulaz u Belu Crkvu
Copied

Ustavom je uređeno da multijezične table ispred gradova i sela Vojvodine ukazuju na višenacionalni sastav naselja. Vandalizam i poruke iz prošlosti nametnuli su se sami

Otkako je počela pandemija, biciklom sam obišao skoro trećinu naseljenih mesta u Vojvodini. Uvek sam govorio da je bicikl idealan način da se vidi neki grad ili zemlja – mnogo si brži od pešaka, a vidiš sve one detalje koji ti kada si u kolima ili autobusu promaknu.

Jedna od takvih stvari su table na ulasku u naseljena mesta. U ostatku Srbije one su uglavnom na jednom jeziku i pismu (na srpskom i na ćirilici) i samo u retkim izuzecima stoji još i latinični natpis, dok je Vojvodina po tom pitanju prava riznica različitih jezika i pisama. Na ovim potonjim, vide se i neke druge zanimljive prakse.

Tako, u mestima opštine Titel svi natpisi su dvojezični pa čak i ispred onih u kojima gotovo i da nema Mađara, poput Vilova na primer – stoji natpis i na mađarskom jeziku. Isto je i na teritoriji Zrenjanina.

Naime, Ustav Republike Srbije iz 2006. utvrđuje da se pokrajinskim propisima, a u skladu sa Ustavom i na osnovu zakona, mogu ustanoviti dodatna prava pripadnika nacionalnih manjina (čl.79).

Tako je Mađarski nacionalni savet utvrdio tradicionalne mađarske nazive svih naseljenih mesta na područjima na kojima je i mađarski jezik u službenoj upotrebi, što znači u trideset i jednoj lokalnoj samoupravi, ali i u naseljima gde Mađari nisu većina ili čak nikad nisu živeli. Tako su tradicionalni mađarski toponimi ispisani i na tablama sa nazivom mesta u kojima je udeo mađarskog stanovništva veoma mali, na primer u Orlovatu, Tarašu i Tomaševcu u kojima Srbi vekovima čine većinu stanovnika, pa i u selima u kojima većinu stanovnika čine Srbi kolonisti, u Kleku, Banatskom Despotovcu, i Lazarevu. Po tom pravilu, i na tabli koja najavljuje Zrenjanin piše i Nagybecskerek iako Mađari čine oko 13 posto stanovništva tog grada.

Međutim, nacionalni saveti Slovaka i Rumuna, čiji su jezici takođe u službenoj upotrebi na teritoriji Zrenjanina, utvrdili su svoje nazive samo u mestima u kojima žive pripadnici ovih nacionalnosti – u slučaju Rumuna to su Ečka (Ecica), Jankov Most (Iancaid), Klek (Clec), Zrenjanin (Zrenjanin), a kod Slovaka – Aradac (Aradáč), Belo Blato (Biele Blato), Zrenjanin (Zreňanin).

Godine 2018. nepoznati počinioci precrtali su mađarske nazive na ulazu u neka sela u okolini Zrenjanina u kojima žive Srbi kolonisti – poput „čuvenog“ Lazareva u kojem se skrivao Ratko Mladić.

Prvi ovakav incident desio se još pre 17 godina u Srbobranu, mestu u kojem Mađari čini 27% stanovništva. Dan nakon što su dvojezične table postavljene, nepoznate osobe su na ulasku u Srbobran iz pravca Bečeja belom farbom precrtale naziv mesta na srpskom jeziku i dodale datum „januar 1942“, što je bila jasna aluzija na Raciju.

Početkom 2020. nazivi na mađarskom jeziku zacrnjeni su ili oštećeni na ulaznim i izlaznim tablama čak pet mesta Zapadnobačkog okruga. Nepoznati počinioci su iškrabali i  ogulili mađarske nazive somborskih sela Svetozar Miletić (Nemesmilitics), Čonoplja (Csonoplya), Aleksa Šantić (Sári), Kljajićevo (Kerény), odnosno Kruščića (Veprőd) u opštini Kula.

Pre nekoliko meseci precrtan je mađarski natpis na ulasku u selo Skorenovac. Ovo selo je osim po tome što važi za najjužnije većinsko mađarsko naselje na svetu, poznato i po meštaninu Zoltanu Daniju, čuvenom po obaranju „nevidljivog“ aviona F-117 prilikom NATO-bombardovanja 1999. Sutradan nakon tog događaja, meštani su se okupili i očistili tablu.

Putujući biciklom po Šajkaškoj, primetio sam da su mađarski natpisi na tablama ispred sela u kojima nije bilo Racije, u Kovilju i Kaću, zato što su je sprečili lokalni Mađari i Nemci – ostali netaknuti. Isto je i ispred Šajkaša gde Racija nije bila masovna. Ispred Mošorina u kojem je u Raciji ubijeno 205 meštana (10% sela), mađarski natpis je preškraban.

Da završimo ovu priču u vedrom duhu, o jednom pozitivnom rekorderu: na ulazu u Belu Crkvu nalazi se tabla sa čak šest natpisa: na srpskom (ćirilica i latinica), rumunskom, mađarskom i češkom. I svi su neoštećeni. Neki meštani kažu da bi zbog bogate istorije ovog mesta trebalo dodati i natpise na nemačkom i ruskom jer su pre Drugog svetskog rata u Beloj Crkvi živele velike zajednice ova dva naroda.

Robert Čoban

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

 

 

Tagovi:

Robert Čoban
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Vučić i Vučević ispred kioska brze hrane u Novom Sadu

Vučić u Novom Sadu

09.фебруар 2026. K. S.

Sendvič umesto stanice: Vučićev dolazak u Novi Sad

Posle višemesečnih protesta i političke krize, Aleksandar Vučić se prvi put vratio u Novi Sad. Bez najave i bez javnog programa, pojeo je sendvič, popio vino i otvorio sajam

Predsednički kandidat u RS Siniša Karan i Milorad Dodik koji se smeje u pozadini

Republika Srpska

09.фебруар 2026. M. L. J.

Ko je Siniša Karan, novi predsednik Republike Srpske

Kandidat Milorada Dodika, Siniša Karan, novi je predsednik Republike Srpske, nakon što je pobedio na ponovljenim prevremenim izborima

Studentski protest

07.фебруар 2026. S. Ć.

Studenti traže povratak Marije Radovanović na Medicinski fakultet

Održan skup beogradskog Medicinskog fakulteta na kome je zahtevano da Viši sud omogući povratak na radno mesto sekretaru tog fakulteta Mariji Radovanović

Protest ispered suda u Novom Sadu

Pravosuđe

07.фебруар 2026. K. S.

Napad na pravosuđe: Štrajk advokata u Vojvodini zbog „Mrdićevih zakona“

Advokatska komora Vojvodine će u utorak obustaviti rad na jedan dan zbog seta doneseih zakona koje smatraju napadom režima na pravosuđe

Vučić, Dačić, Đurđević Stamenkovski

Predsednik Srbije

07.фебруар 2026. K. S.

Vučić, budući premijer: Kampanja kroz prorežimske medije

Nastavlja se kampanja podrške predstavnika vlasti po prorežimskim medijima predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću da bude budući premijer

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure