U nepriznatoj Donjeckoj i Luganskoj narodnoj republici je proglašena opšta mobilizacija, primirja se praktično ni jedna strana više ne drži, desetine hiljada ljudi zbog straha od eskalacije sukoba beži na sigurno, Rusija i Belorusija su zbog „povećanih vojnih aktivnosti“ blizu njihovih granica produžile združene vojne vežbe, a Zapad uvek nanovo resetuje odbrojavanje do početka navodne ruske ofanzive
Prema izveštaju posmatračke misije OEBS-a za Ukrajinu u regionu Donjecka je zabeleženo 591 slučaj kršenje primirja, uključujući 553 eksplozije, dok su prethodnog dana zabeležena 222 kršenja primirja.
U oblasti Luganska Misija OEBS-a je zabeležila 975 slučaja kršenja primirja, uključujući 860 eksplozija. U prethodnom izveštajnom periodu je primirje kršeno 648 puta. U izveštajima se ne kaže koja strana više krši primirje.
Crveni krst istovremeno upozorava da zbog oštećenja civilne infrastrukture usled oružanih sukoba veliki broj stanovnika može da ostane bez električne energije i bez vode.
U Rostovsku oblast u Rusiji je do nedelje u podne stiglo više od 40 hiljada stanovnika Donjecka i Luganska, samoproglašenih, nepriznatih narodnih republika, saopštio je vršilac dužnosti načelnika ruskog Ministarstva za vanredne situacije Aleksandar Čuprijan. Radi se uglavnom o ženama sa decom i starijim ljudima. Vlada Rostovske oblasti je saopštila da stanovnici „Donjecke i Luganske narodne republike koji imaju rusko državljanstvo i koji će biti smešteni u Rusiji kod rođaka imaju pravo na paušalne isplate od 10.000 rubalja (114 evra)“.
Ukraine TensionsNa putu u privremeno izbeglištvo: Starija žena sa ruskim i pasošem nepriznate Donjecke narodne republike / Foto: AP Photo/Alexei Alexandrov
Učenici iz Donjecka i Luganska biće raspoređeni po školama u Rostovskoj oblasti, saopštio je krizni pres centar tog regiona, te da su obrazovne institucije regiona spremne da organizuju obrazovni proces za sve učenike koji su stigli iz DNR i LNR. Po potrebi će im biti pružena psihološka pomoć i podrška.
Ruske izbeglice iz kriznog područja su u Rostovskoj oblasti smeštene u objektima za privremeni smeštaj u kojima se dele topli obroci. Čuprijan kaže da je preko 2 hiljade ljudi prevezeno vozovima u Voronješku i Kursku oblast. Ministarstvo za vanredne situacije saopštilo je da planira da u nedelju 20. februara sa još šest vozova preveze 5.000 izbeglica iz Donbasa u oblasti Belgorod, Brjansk, Voronjež i Kursk. Jedan voz sa evakuisanim žiteljima Donbasa upućen je u Njižnij novogorod.
Foto: AP Photo/Vadim GhirdaKolaterlana šteta razmene vatre u Luganskoj oblasti / Foto: AP Photo/Vadim Ghirda
Nakon što je u nepriznatoj Luganjskog i Donjeckoj narodnoj republici proglašena opšta mobilizacija pozvani su svi muškarci između 18 i 55 godina da se po ratnom rasporedu jave vojnim komitetima. U Lugansku su u nedelju zavijale sirene za opasnost. Ministarstvo za vanredne situacije LNR pozvalo je stanovnike da ostanu mirni i prestanu sa svim „manifestacijama panike“ pošto je u pitanju bila tehnička provera.
Ministarstvo odbrane Belorusije saopštilo je da su Moskva i Minsk produžile zajedničke vojne vežbe za koje je ranije bilo planirano da se okončaju danas, 20. Februara. „Odluka o produženju je doneta zbog povećane vojne aktivnosti u blizini granica Rusije i Belorusije i nakon eskalacije situacije u Donbasu“, navodi se u saopštenju. „Njujok tajms“ piše da SAD to tumače kao pripreu snaga za invaziju na Ukrajinu.
Nakon što su Kijev i Moskva razmenili optužbe za novo granatiranje blizu granice razdvajanja između proruskih pobunjenika i ukrajinskih snaga, i Francuska i Nemačka su pozvale svoje državljane u Ukrajini da napuste krizni region.
M.M.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dijana Hrka i Milomir Jaćimović nisu samo pojedinci u štrajku glađu – oni su simbol moralne povrede koju oseća celo društvo. Kada moralnu povredu posmatramo u političkom kontekstu, postaje jasnije zašto inače razumni i pristojni ljudi mogu da osete snažan bes ili čak mržnju prema onima koji se ponašaju cinično i bez trunke empatije
“Mi sada nemamo politički život u Srbiji i moramo da ga obnovimo, da obnovimo elementarnu demokratiju i platforme kritičkog mišljenja. Ako budemo insistirali na ideološkim ekskluzivnostima, tu promenu nećemo izvojevati, jer da smo mogli, to bi se već dogodilo. Dakle, sad imamo jednog snažnog aktera, i tog aktera treba podržati, jer u referendumskoj atmosferi na potencijalnim izborima Vučić gubi”
Šta je ušlo u te male ljude po srednjim školama te su zaustavili svoje živote na dva dana kako bi poslužili kao leđa jednoj ženi, da ne leži bez ikoga dan i noć naspram Ćacilenda? U srednjoškolcima se razbuktao požar saosećanja i solidarnosti. Jer, Dijana Hrka je taman tih godina da bi mogla biti majka svakoga od njih. A majka se nikada ne ostavlja sama
Kako su poslanik SNS Milenko Jovanov i njegove kolege, nastojeći da u parlamentu dokažu kako je leks specijalis kojim će se omogućiti rušenje Generalštaba prava stvar za ovu državu, blatili Nikolu Dobrovića, autora tog zdanja, a u stvari pokazali koliko su on i njegovo delo veliki
Kad taktika beskonačnog odlaganja obaveza prestane da daje rezultate, režim u Srbiji ima jednostavna i oprobana rešenja. Ako im smeta kulturno dobro, Skupština izglasa Leks specijalis. Na žalbe o krađi izbora, predlažu zakon kao da su stvarno spremni na kompromis. Ako mora novi Savet REM-a, može i to, ali da se bar oko jednog kandidata napravi neka spletka – recimo, oko nacionalnih manjina
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!