Politizacija policije je dovela do novog problema – zarobljavanja policije, u kojoj direktor policije postoji samo formalno, a policija služi prvenstveno za zaštitu političke elite. Posledica zarobljene policije su i policijsko-kriminalne veze, kao dokaz da postoje privilegovani kriminalci. Ovi trendovi obesmišljavaju dvadesetogodišnju reformu policije i vraćaju je ponovo na početak
Milos Jovanovic Yukom…
Krajem decembra 2021. godine, u medijima se pojavila vest da Vladimir Rebić više nije direktor policije. Vlada Srbije je donela rešenje o prestanku njegovog mandata i on je sa godišnjeg odmora otišao u penziju. Zbog izbora koji se u aprilu održavaju u Srbiji, nepoznato je kad će biti izabran novi direktor policije, ali se može očekivati da će to biti neko ko je lojalan ministru unutrašnjih poslova.
Iako Ministarstvo unutrašnjih poslova još uvek nije zvanično saopštilo da je mesto direktora policije upražnjeno, ta informacija je došla do stručne i zainteresovane javnosti, ali verovatno mali deo građana Srbije zna ko je direktor policije. Za takvo stanje zaslužan je i sam direktor. Umesto njega, uvek je istupao ministar unutrašnjih poslova i bio centralna figura konferencija za medije. Zapravo, takvim činjenjem ministar unutrašnjih poslova otima ulogu direktoru policije i obesmišljava je.
Direktor policije upravlja Direkcijom policije, odnosno organizacionom jedinicom Ministarstva unutrašnjih poslova, u okviru koje se nalaze uprave policije / područne policijske uprave, specijalna i posebne policijske jedinice. Naime, policija je garant unutrašnje bezbednosti države i njenih građana. U tom smislu, dakle, poslovi policije prate policijsku organizaciju, na čijem čelu je direktor policije, koji zauzima vidno mesto u toj strukturi i treba da rukovodi radom policije, kako bi bila ispunjena njena zakonom predviđena funkcija.
IZBOR I PRESTANAK MANDATA DIREKTORA POLICIJE
Prema Zakonu o policiji (član 149), ministar unutrašnjih poslova, nakon sprovedenog javnog konkursa, predlaže kandidata za direktora policije, koga postavlja Vlada Srbije. Da bi neko postao direktor policije, potrebno je da ima najmanje 15 godina rada na rukovodećim radnim mestima u policiji, visoko obrazovanje od najmanje 300 ESPB bodova, i da ispunjava opšte uslove definisane Zakonom o državnim službenicima i posebne uslove određene Pravilnikom o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta.
Međutim, ovaj pravilnik nije javno dostupan, jer je proglašen za tajni dokument, čime opisi poslova zaposlenih u policiji nisu poznati.
Mandat direktora policije traje pet godina i na predlog ministra unutrašnjih poslova, bez javnog konkursa, Vlada Srbije ga može postaviti na drugi mandat, odnosno može biti izabran u najviše dva uzastopna mandata. S druge strane, s protekom vremena na koje je izabran, prestankom ispunjavanja uslova za izbor direktora policije, prestankom radnog odnosa po sili zakona, ostavkom ili razrešenjem prestaje mandat direktora policije. Direktor policije podnosi ministru unutrašnjih poslova polugodišnje i godišnje izveštaje o svom radu.
Pored pravnih i formalnih uslova za izbor direktora policije, postoje i praktični/neformalni uslovi koji su se u praksi pokazali kao možda i važniji. Pretpostavlja se da će biti predložen, a nakon toga i izabran, kandidat poslušan vladajućoj političkoj eliti. Tako se ograničava mogućnost da bude izabran najbolji kandidat od prijavljenih, zato što nije po želji političkih struktura. Dodatno, to je uzrok što policija nije operativno nezavisna, jer direktor policije, iako je (trebalo bi da jeste) stručan i profesionalan, ne može samostalno da radi svoj posao.
PROBLEMI U UPRAVLJANJU DIREKCIJOM POLICIJE
Poslednju godinu, dok je Vladimir Rebić upravljao Direkcijom policije, obeležile su brojne afere, gde su glavni akteri bili časni i manje časni policajci, odnosno hapšenja policajaca zbog moguće povezanosti sa organizovanim kriminalom i tabloidna kampanja protiv pojedinih policajaca. U vrtlog tih dešavanja neposredno je bio uključen i direktor policije, koji je više puta bio saslušan u Sektoru unutrašnje kontrole, zbog mogućih saznanja o postojanju paralelnih struktura u policiji. Pre odlaska na godišnji odmor, ostaće upamćeno njegovo gostovanje u kojem je uspeo, na kraju svoje karijere, da odbrani integritet napadnutih policajaca.
Ova dešavanja su ponovo pokazala stare/nove probleme policije. Politizacija policije ili politički uticaj na rad policije je stari problem kojim se unapred određuje do koje mere će ići pojedine istrage i koji kvalitet dokaza će policijski službenici prikupiti. U tom smislu, dolazi do prevage političkog dela Ministarstva unutrašnjih poslova nad profesionalnim delom policije, što rezultuje željenim ishodom istraga. Sve to nesumnjivo ukazuje da operativna nezavisnost policije neposredno zavisi od hrabrosti policijskih službenika.
S druge strane, politizacija policije je dovela do novog problema – zarobljavanja policije, u kojoj direktor policije postoji samo formalno, a policija služi prvenstveno za zaštitu političke elite. Posledica zarobljene policije su i policijsko-kriminalne veze, kao dokaz da postoje privilegovani kriminalci. Ovi trendovi obesmišljavaju dvadesetogodišnju reformu policije i vraćaju je ponovo na početak. Pored toga, u jesen 2021. godine predložen je, a ubrzo i povučen nacrt Zakona o unutrašnjim poslova, čijim usvajanjem bi se stvorio oreol nedodirljivosti nad radom policije. Uprkos tome, ostaje pretpostavka i nada da će izmene zakona, planirane za ovu godinu, poslužiti da se navedeni problemi reše.
Ministarstvo unutrašnjih poslova, u međuvremenu, nije raspisalo javni konkurs za radno mesto direktora policije. Možda predsednički i parlamentarni izbori zakazani za april ove godine, odnosno njihovi rezultati, prolongiraju objavljivanje konkursa. Još uvek se ne zna ko će biti stari/novi ministar unutrašnjih poslova, a ko će, kao njegov kadar od poverenja, ući u uži izbor za direktora policije.
Očekivanja od novog direktora policije ne treba da budu velika. Najpre je potrebno da se izbori da radi svoj posao, a za to je neophodan lični integritet. Time bi predstavljao otklon političkom pritisku na rad policije. U Srbiji, zarobljenoj državi, za sada je taj poduhvat teško ostvarljiv, mada bi se tako vratilo poverenje građana u policiju. Nažalost, verovatniji je scenario da će se i novi direktor policije nalaziti u senci ministra unutrašnjih poslova.
Autor je istraživač Beogradskog centra za bezbednosnu politiku
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Besmisleno je reći da nas je iznenadila smrt čoveka koji je zagazio u 96. godinu, ali smo nekako počeli da verujemo da je besmrtan i da će, u najmanju ruku, dogurati do stote. Ali, Ivan Ivanji je uvek bio svojeglav. Obavio je što je imao na ovom svetu i otišao pod svojim uslovima
Ivana Ivanjija sam oduvek doživljavao vanvremenski, u neodređenoj starosnoj dobi. Ni mlad, ni star. Nikada ga nisam video u žurbi, nervoznog, već uvek smirenog. Plenio je razboritošću. Delovao je terapeutski na sagovormike
Naravno da je Ivan Ivanji mrzeo Hitlera i hitlerovce, ali nije mrzeo Nemce. Ćirilicu i latinicu nije video kao idejne protivnike, već kao bečkerečke komšije
Nakon što je nekoliko njihovih lista oboreno, “Biramo Beograd” i “Kreni-Promeni” nagovestili su da izlaze iz izborne trke. U ponedeljak 13. maja – na nekadašnji Dan bezbednosti – opozicione izborne liste počele su da padaju. Već sledećega dana najavljen je potencijalni izlazak iz izbornog procesa. Međutim, veče je donelo uverenje da će opozicione liste ipak biti proglašene i naći se pred građanima 2. juna. Možda
“Očigledno nije moguće izbeći kritičke tonove koje međusobno upućuju stranke koje su se opredelile za bojkot i stranke koje izlaze na izbore. To rezultira apsurdnom situacijom u kojoj opozicione stranke veliki deo energije usmeravaju na delegitimizaciju dojučerašnjih saveznika umesto da se posvete kritici aktuelne vlasti. Ne bi trebalo posebno ni naglašavati u kojoj meri sve ovo demotivišuće deluje na biračko telo, posebno na onaj ‘mekši’ deo koji ne glasa za vladajuću stranku, ali ne spada u sigurne glasače opozicije
Nakon blagoslova patrijarha srpskog Porfirija koji se u Hramu Svetog Save Bogu pomolio da mu da snage i mudrosti dok bije bitku protiv „antisrpske“ rezolucije o Srebrenici, Vučić će moći da se pozove na volju Božiju kada je Generalna skupština UN bude izglasala. Mile Dodik je za njim prosuo vodu
Ako u Srebrenici nije bilo genocida, znači li to i da su nevini pojedinci osuđeni za ovo delo, poput Ratka Mladića i Radovan Karadžića? Republika Srbija – čisto da se na zaboravi – priznaje Haški sud
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!