Licitacija datumima za početak ruske invazije na Ukrajinu se na Zapadu nastavlja. Utisak koji stiču konzumenti zapadnih medija je da nije više pitanje da li će, već kada će Rusija napasti. Pominje se sreda 16. februar, ili neki dan pre kraja Olimpijade u Pekingu 20. februara, ili već nekada. Iz Moskve poručuju da američke i britanske kolege izgleda da nešto znaju, što Rusi ne znaju
Prema informacijama nemačkog magazina „Špigel“ i CIA i američka vojska su u petak obavestile nemačku Saveznu vladu i druge države NATO-a da se na osnovu operativnih podataka pribojavaju da će ruska ofanziva na Ukrajinu početi u sredu 16. februara. U tajnim dokumentima su opisane konkretne rute pojedinih ruskih jedinica i navedeni njihovi navodni zadaci.
U Berlinu se nije moglo saznati na čemu se konkretno zasniva ovo alarmantno upozorenje iz Sjedinjenih Američkih država, ali se kaže da je u dokumentnu navedeno mnogo izvora. Uz dosta spekulacija o svemu i svačemu, jedino opet ni jednom nije bilo navedeno koji bi bio motiv Rusije da pokrene invaziju na Ukrajinu.
NATO RussiaZdružena vežba ruske i beloruske vojske / Foto: Vadim Savitskiy/Russian Defense Ministry Press Service via AP
Savetnik za nacionalnu bezbednost predsednika SAD Džoa Bajdena Džejk Saliven na konfereniciji za medije u Beloj kući nije komentarisao ove navode da se ruska invazija očekuje u sredu. Ali je rekao da Rusija može da napadne Ukrajinu svakog trenutka, i pre kraja Olimpijskih igara u Pekingu 20. februara, te da bi napad verovatno bio započet „raketama i iz vazduha“ pri čemu bi „mogli da budu ubijeni civili“.
„Mi ne kažemo, da je predsednik Putin doneo konačnu odluku“, ogradio se ipak Saliven.
U telefonskoj konferenciji u petak su se Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc, predsednik Francuske Emanuel Makron, premijer Velike Britanije Boris Džonson i drugi zapadni šefovi država i vlada usaglašavali šta im je činiti u slučaju ruske invazije na Ukrajinu. Uglavnom je bilo reči o raznim oblicima privrednih sankcija. Bajden je govorio o „nedvosmislenoj mogućnosti“ ruske invazije, pa je najavio razmeštanje dodatnih 3000 američkih vojnika u Poljsku.
Evakuacija iz Ukrajine
Predsednik SAD je u petak pozvao američke državljane da u roku od „24 do 48 sati“ napuste Ukrajinu. Pritom je rekao da Amerika nakon eventualne ruske invazije neće preduzimati akcije za spasavanje Amerikanaca i „rizikovati Treći svetski rat“.
I Norveška, Kanada, Izrael, Velika Britanija, Novi Zeland i Australija su pozvali svoje državljane da napuste Ukrajinu.
APTOPIX Ukraine RussiaObuka ukrajinske teritorijane odbrane Foto: AP Photo/Efrem Lukatsky
Nemačka Savezna vlada, međutim, nije videla konkretan razlog da pozove Nemce da napuste Ukrajinu. Situacija se pomno posmatra kako bi po potrebi moglo brzo da se deluje, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova.
Kancelar Šolc uprkos dramatičnim američkim upozorenjima o neposrednoj ratnoj opasnosti koja su procurela u nemačke medije planira da u ponedeljak otputuje u Kijev, a u utorak u Moskvu na razgovor sa Vladimirom Putinom. Rutinski je upozorio da bi svaka vojna agresija imala posledice, te da se mora nastaviti sa razgovorima da bi se sačuvao mir u Evropi.
Zapad zna nešto što Moskva ne zna
Foto: Russian Foreign Ministry Press Service via APU Beloj kući vlada histerija: Marija Zaharova Foto: Russian Foreign Ministry Press Service via AP
Iz poteza zapadnih zemalja da evakuišu svoje diplomate Rusija je „zaključila da američke i britanske kolege, očigledno znaju nešto o nekakvim vojnim akcijama koje se pripremaju u Ukrajini, a koje bi mogle značajno da zakomplikuju bezbednosnu situaciju“, izjavila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.
Govorila je i o „histeriji u Beloj kući“, o tome da „anglosaksoncima treba rat po svaku cenu“, te da su „provokacije, lažne vesti i pretnje omiljene metode (Zapada) da rešava sopstvene probleme“.
Rusija će povući deo svojih zaposlenih iz diplomatskih misija u Ukrajini zbog „bojazni od mogućih provokacija režima u Kijevu ili trećih strana“, ali će ruska ambasada u Ukrajini i konzularna predstavništva nastaviti sa radom.
Nakon telefonskog razgovora između ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova i američkog državnog sekretara Entonija Blinkena ruska agencija TASS je prenela saopštenje ruskog MIP-a da SAD i NATO i dalje ignorišu predloge Rusije o bezbednosnim garancijama koje su od suštinskog značaja za Moskvu, pre svega odredbe da se Alijansa neće dalje širiti na istok i da udarno oružje NATO-a neće biti raspoređeno u blizini ruskih granica.
Telefonski razgovor Džoa Bajdena i Vladimira Putina najavljen je za subotu 12. februara.
J.H./Spiegel/NZZ/ Washington Post/New York Times
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nakon što je Više javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo da je protiv vojnog analitičara Aleksandra Radića podneta krivična prijava, njegov advokat Stefan Ćorda tvrdi da su navodi tužilaštva preterani i pravno neutemeljeni
Više javno tužilaštvo u Beogradu podnelo je krivičnu prijavu protiv novinara i vojnog analitičara Aleksandra Radića. VJT je traži pritvor i raspisivanje poternice zbog sumnje da je odavao tajne podatke i hteo da ruši ustavni poredak Republike Srbije
O ulozi nasilja i straha u tehnologiji vladanja Aleksandra Vučića, o nastavku talasa političko-mafijaških ubistava i ranjavanja, kao i o izjavi ministarke Paunović, razgovaraju, raspetljavaju i tumače: predsednik Bodrožić, Filip Švarm i Dragan Popović u novoj epizodi podkasta „Ova situacija“. Poseban fokus stavljen je na retoriku vlasti i posledice koje takav javni govor ostavlja na društvo, dok gosti pokušavaju da odgovore na pitanje – gde je granica i kako povratiti slobodu.
Dok zaposleni u Apotekarskoj ustanovi „Beograd“ mesecima upozoravaju na probleme u poslovanju i strahuju za budućnost državnog sistema apoteka, na mestu jednog od zatvorenih objekata u centru Beograda otvorena je privatna apoteka „Galen pharm“
Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.
Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.