

Iskakanje iz šina
Šapić ćuti posle tramvajske nesreće, niko nije podneo ostavku
Zašto gradska vlast ćuti posle tramvajske nesreće u Beogradu i da li je trebalo da padnu neke ostavke




U novi Izborni zakon unete su izmene koje će drastično ograničiti pravo građana i posmatrača na prijavu neregularnosti na glasačkim mestima
Vlada je 19. januara usvojila novi Izborni zakon i uputila ga Narodnoj Skupštini na usvajanje. Prema nacrtu zakona čije se usvajanje očekuje uskoro, građani i posmatrači će moći da ulože prigovor na nepravilnosti samo kada je njima lično povređeno pravo na tajnost ili neustavno zabranjeno da glasaju na svom biračkom mestu. Prigovor će biti preimenovan u zahtev za poništavanje glasanja i građani će imati 72 časa od zatvaranja biračkog mesta da podnesu zahtev.
Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA) upozorila je da je veliki problem i što novi zakon uvodi lokalne administracije u izborni proces. Programski direktor CRTA-e Raša Nedeljkov objašnjava za “Vreme” da lokalne administracije nemaju ni znanja, a ni kapacitete da odgovore na sve vrste izazova sa kojima će se suočavati i dodaje da će doći do toga da će različite opštinske izborne komisije na različite načine tumačiti probleme.
Zakon je prepoznao posmatrače na biračkom mestu, ali im je omogućio jedino da unose primedbe i to u poseban zapisnik koji nije u sastavu zapisnika biračkog odbora. Prigovor neće moći da ulože ni nakon podnesene primedbe.
Predstavnici opozicije će imati mogućnost da kao kontrolori sede u biračkim odborima, te da ako primete neregularnosti to unesu u zapisnik i pokrenu proceduru. Republička izborna komisija (RIK) reaguje tek u tom slučaju.
CRTA je dostavila predloge za amandmane Narodnoj Skupštini, a na spisku su se našli i utvrđivanje redosleda kandidata na listi za predsednika Republike žrebom, a ne po redosledu predaje kandidatura, kao i zabrana zloupotrebe javne funkcije tokom trajanja cele kampanje, a ne samo poslednjih 10 dana kako stoji u zakonu.
Takođe su tražili i da nosici lista moraju istovremeno biti i kandidati na lokalnim ili parlamentarnim izborima, što po zakonu nije slučaj. Na parlamentarnim izborima 2020. godine nosilac liste vladajuće koalicije “Za našu decu” je bio predsednik Aleksandar Vučić iako nije bio kandidat za Narodnu Skupštinu.
Novi Izborni zakon je legalizovao pravo građana da stavljaju svoj potpis na više lista u predizbornom postupku.
Novi Izborni zakon donesen je nakon pregovora vlasti i dela opozicije o izbornim uslovima. Pregovori su počeli još na proleće prošle godine uz prisustvo predstavnika Evropskog parlamenta. Većina opozicionih stranaka, a prevashodno one okupljene oko Stranke slobode i pravde napustile su dijalog u septembru, uz obrazloženje da se tako ne može doći do fer izbora. One koje su ostale, uglavnom pozicionirane na desnom poitičkom spektru, nastavile su dijalog, ali bez prisustva evropskih parlamentaraca.
F.M.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Zašto gradska vlast ćuti posle tramvajske nesreće u Beogradu i da li je trebalo da padnu neke ostavke


Zbog krivičnog dela Teško ubistvo izvršenog na štetu A. N. 12. maja 2026. godine u restoranu „27“ i drugih krivičnih dela u vezi sa tim, Više javno tužilaštvo u Beogradu sprovodi opsežnu istragu protiv 11 osoba


Šta studenti mogu da urade sa bazom od oko četiristo hiljada mejl-adresa koju imaju? Kako će im to olakšati organizaciju? I koliko ih košta?


Prvi predsednik Demokratske stranke, disident, filozof i književnik, Dragoljub Mićunović preminuo je u 95. godini


Šta konkretno može da se desi ukoliko režim, recimo, ne raspiše izbore u zakonskim rokovima? I zašto je i ono nezamislivo u Srbiji zamislivo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve