img
Loader
Beograd, -3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

«Havana sindrom»: Ruska misterija ili američka masovna histerija

21. јануар 2022, 11:04 M. M
Foto: AP Photo/Patrick Semansky
Usijana retorika: Vladimir Putin i Džo Bajden
Copied

Kao uzrok tegoba američkih diplomata na Kubi pominjani su ruski napad ultrazvučnim oružjem, indijski kratkorepi cvrčci i masovna psihogena bolest izazvana stresom kod diplomata i špijuna. Ni Srbija nije zaobiđena

Malo je verovatno da je većinu slučajeva misterioznog „Havana sindroma” izazvala Rusija ili neki drugi inostrani protivnik, zaključila je nedavno CIA čijim su privremenim saznanjima nezadovoljne mnoge žrtve, posebno sadašnji i bivši zvaničnici koji se godinama bore sa hroničnim bolestima, piše „Njujork tajms“ 20. januara 2022. CIA se, po običaju, uzdržala od komentara.

«Havana sindrom» je termin koji opisuje tegobe na koje su se od 2016. žalile diplomate američkog Stejt departmenta i špijuni stacionirani na Kubi: zujanje u ušima, gubitak sluha i vida, problemi sa pamćenjem i ravnotežom, glavobolja i mučnina, bol i vrtoglavica i problemi sa koncentracijom.

Na slične tegobe se u prethodnih pet godina žalilo oko 200 američkih diplomata i u drugim zemljama. Pretprošle 2020. godine u SAD je na lečenje od misteriozne bolesti evakuisano troje američkih diplomata, dvoje iz Ženeve i jedan iz Pariza. Neki mediji su u septembru 2021. javili da je jedan američki diplomata evakuisan i iz Srbije. U decembru 2021. bivši agent FBI koji je bio poslat u Guangžou u Kini je pokrenuo sudski proces protiv američke vlade.

NBC njuz je 2018. izvestio da američki obaveštajni zvaničnici najpre sumnjiče Rusiju zbog, kako su neki od njih ocenili, „namernih napada na diplomate i oficire CIA u inostranstvu“, bilo sa ciljem da bi im naudi, ili da bi ih sprečili da prikupe obaveštajne podatke. Špijunske agencije, međutim, nisu otkrile dovoljno dokaza da bi se utvrdio uzrok ili krivac zdravstvenih tegoba diplomata.

Dve godine kasnije NBC se ponovo vraća toj temi i javlja da su Nacionalne akademije nauka, inženjerstva i medicine navele u izveštaju iz 2020. da su neke od uočenih povreda mozga u skladu sa efektima usmerene mikrotalasne energije. U izveštaju se navodi da je Rusija to dugo proučavala.

BBC podseća da su Rusija, Kina, a i same SAD istraživale upotrebu mikrotalasa u vojne svrhe, a da se američki profesor Džejms Lin pedesetih godina prošlog veka interesovao šta to rusi istražuju u centru Puškin kod Moskve, dok je druga grupa Amerikanaca u moskovskoj ambasadi nedaleko odtatle bila zabrinuta da ih mikrotalasi ubijaju – i da je njihova vlastita vlada to zataškavala skoro četvrt veka. Naime, desetospratna američka ambasada u Moskvi bila je osvetljavana širokim, nevidljivim snopom mikrotalasa niskog nivoa što je nazvano „moskovski signal“, a koji je navodno dolazio sa jedne antene preko puta ambasade sa koje su Rusi pokušavali da onemoguće kumunikacije američkih diplomata.

Nakon Drugog svetskog rata postojali su izveštaji da su ljudi kada se obližnji radar uključi mogli nešto da čuju, iako nije bilo spoljašnjih zvukova. U radu iz 1961. dr Alen Frej je tvrdio da su zvuci izazvani mikrotalasima u interakciji sa nervnim sistemom, što je dovelo do izraza „Frejev efekat“. Ali tačni uzroci – i implikacije – ostali su nejasni.

Moskva je optužbe da je koristila „mikrotalasno oružje“ odbacila kao „fantastičnu hipotezu“, a Kuba, posle temeljne istrage, da su optužbe bez osnova.

Prošlog septembra „Rolingston“ je pozivajući se na izveštaj Stejt departmenta pisao da neki naučnici veruju da su za zvuke «Havana sindroma», koje su američke diplomate ne samo čule, već i snimile, odgovorni „indijski kratkorepi cvrčci“. Na tu dijagnozu izneta je kontrateza – da su američki neprijatelji na Kubi možda nečim privukli zrikavce da bi prikrili delovanje tajnog oružja.

„Sajens fokus“ magazin takođe pominje ljubavni zov cvrčaka, ali karipskih, uz višestruko obrazloženu konstataciju da se dostupni podaci o „Havanskom sindromu“ preklapaju sa masovnom histerijom, mada trenutno nije moguće sa sigurnošću znati da li je «Havana sindrom» primer te masovne psihogene bolesti.

Mnogi od pogođenih agenata su radili u stresnom, opasnom okruženju. Bili su u bliskom kontaktu jedni sa drugima, izloženi ideji o simptomima i strahu da bi i oni mogli biti pogođeni. U odsustvu bilo kakvog očiglednog fizičkog objašnjenja, uz činjenicu da je teza o delovanju zvučnog oružja u ovom trenutku čisto teorijska i nedokazana, čini se verovatnim da je uzrok tegoba psihološke prirode.

M.M./New York Times/Rolling stone/BBC/NBC

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Kuba Havana sindrom tajno oružje mikrotalasi Špijuni diplomate
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Dan državnosti obeležen i u Briselu

Palac gore

15.фебруар 2026. I.M.

Svečanost i protest u Briselu: „Maneken Pis“ u srpskoj nošnji povodom Dana državnosti

U Briselu je Dan državnosti Srbije obeležen tradicionalnim simbolima i presvlačenjem čuvene statue „Maneken Pis“ u srpsku narodnu nošnju. Tokom događaja, aktivisti dijaspore iz organizacije „Palac gore“ organizovali su akciju i ukazali na, kako navode, stanje u Srbiji

Studenti

Studentski protest

15.фебруар 2026. M. L. J.

„Ruke su im krvave i značke su im krvave“: Završen skup u Orašcu „Sretnimo se ponovo“

Protest pod nazivom „Sretnimo se ponovo“ održao se u Kragujevcu i Orašcu. Studenti su podsetili na teror i represiju režima koji prate sve studentske proteste u proteklih godinu dana. Ponovljen je zahtev za raspisivanjem vanrednih izbora, kao i za vladavinom prava u našoj zemlji

Milić tvrdi da je general Simović osuđen

Hronika

15.фебруар 2026. I.M.

Milić: Evo dokaza da je penzionisani general Simović osuđen na šest meseci zatvora

Predsednik Pokreta za decentralizaciju Srbije (PODES) Dragan Milić objavio je odgovor Višeg javnog tužilaštva u Negotinu za koji tvrdi da potvrđuje da je penzionisani general Milosav Simović osuđen na kaznu zatvora od šest meseci

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Vlada Srbije

15.фебруар 2026. M. L. J.

Ministri Vlade Srbije koji jure samo Instagram

Premijer Đuro Macut rekao je za RTS da razmišlja o rekonstrukciji vlade i da pojedinim ministrima nije zadovoljan

Zdravstvo

15.фебруар 2026. M. L. J.

„Lečenje SMS porukama popularan način“: Nada Macura mora da se izvini

Poslanica SNS i nekadašnja portparolka Hitne pomoći doktorke Nada Macura mora da se izvini zbog njene izjave da je „lečenje SMS porukama popularan način“ u svetu i da su te poruke diktirali - pacijenti, rekla je Tamara Stojanović iz kragujevačkog odbora Stranke slobode i pravde

Komentar
Takmičenje specijalnih jedinica u Dubaiju

Pregled nedelje

Trbušni ples specijalaca

Zašto je trbušni ples specijalaca na revijalnom takmičenju u Dubaiju toliko važan sa Srbiju i slične autoritarne države? Biće da to i te kako ima veze sa medijskim i drugim slobodama

Filip Švarm

Komentar

Srećna Manja svima koji slave

Manja Grčić dolazi u RTS sa imidžom ratraka – između novinarstva, odanosti režimu i krupnom kapitalu, uvek je birala drugo dvoje

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1832
Poslednje izdanje

Ova situacija

Pravda, režimski neprijatelj broj jedan Pretplati se
Šta je Centar za društvenu stabilnost

Produkcija otrova i magle

Mit o krađi glasova u SAD

Kako je Srbija postala kolateralna šteta

Dosije Epstin

Sada tek znamo koliko još ne znamo

Dosije “Vremena”: Vek samoće

Elenor Rigbi i svi ti usamljeni ljudi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure