img
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Ko bi mogao na crtu Vučiću: Dejan Šoškić

11. januar 2022, 09:42 Filip Mirilović
Foto: Jadranka Ilić/Tanjug
Veoma izgledan predsednički kandidat: Dejan Šoškić
Copied

Ostalo je još manje od tri meseca do izbora, a opozicija i dalje ne izlazi u javnost sa imenima kandidata za predsednika države i gradonačelnika Beograda. Konkretna imena se pominju samo u istraživanjima javnog mnjenja, a bivši guverner Narodne banke Dejan Šoškić je jedan od onih koji koji se veoma dobro kotiraju

Opozicija se nije izjasnila, a verovatno ni složila da li će na predsedničkim izborima izaći sa jednim zajedničkim kandidatom, ili će protiv Aleksandra Vučića trčati nekoliko kolonaša. Za sada je jedino lider Patriotskog bloka Boško Obradović najavio sebe kao kandidata desnice. Uspeh opozicije u ovom trenutku,  a svojevrstan poraz za Vučića, bio bi i dobacivanje do drugog kruga, ali je ostvariv jedino pod uslovom da ne dođe do rasipanja glasova na nekoliko kandidata.

Nakon deset godina vladavine Srpske napredne stranke, opozicionim partijama se u predsedničkoj trci nameću dva moguća rešenja. Da se dogovore da neko od političara preuzme sve rizike izlaska na megdan Vučiću, ili da se rukovode iskustvom crnogorskog modela i pronađu nestranačku ličnost sa potencijalom da mobiliše veliki broj birača. Uzevši u obzir ideološke razlike u opoziciji, a i rejting opozicionih lidera, prva opcija teško da ima ikakav potencijal, a i smisao.

Prema saznanjima Demostata bivši guverner Narodne banke i profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Dejan Šoškić na osnovu istraživanja javnog mnjenja kao potencijalni predsednički kandidat uživa značajnu podršku javnosti. Ispitanici su prepoznali njegov renome uvaženog ekonomiste i što se ne povezuje ni sa jednom korupcionaškom aferom.

Programski direktor Demostata Zoran Panović pojašnjava za “Vreme” da to ne znači da je on određen za kandidata, ili da je pristao da se kandiduje, već da ga je zbog respekta i ugleda koje uživa u javnosti “neko iz opozicije prepoznao kao potencijalnog kandidata”, a ovo istraživanje samo “potvrdilo njegov rejting”.

Šoškić je redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, a od 2010. godine do dolaska Naprednjaka na vlast bio je guverner Narodne banke.

Njegova univerzitetska karijera slična je karijeri aktuelnog crnogorskog premijera Zdravka Krivokapića. Takođe, kao ni Krivokapić se pre izbora nije bavio politikom, što se pozitvno odrazilo na stavove birača – nova ličnost uliva veću nadu u odnosu na stare i izlizane političke figure.

Činjenica da nije bio politički aktivan otežala bi vlastima i provladinim tabloidima uobičajno etiketiranje i blaćenje. Doduše, na primeru Saše Jankovića koji pre kandidature 2017. godine takođe nije bio član ni jedne partije, moglo se videti da vlast ne bira sredstva za diskreditovanje.  S tim što je Janković kao Zaštitnik građana godinama bio prst u oku naprednjačke vlasti, dok je Soškić poslednjih godna malo prisutan u javnosti.

Da bi potencijalni kandidat opozicije uradio nešto na predstojećim izborima, on mora biti favorizovan u javnosti u skladu sa aktuelnom društvenim dešavanjima. Krivokapić je privukao dobar deo glasova na osnovu bliskosti sa crkvom, jer je tadašnja situacija u društvu išla u prilog tome.

Ako Šoškića ispitanici favorizuju na osnovu ekonomske biografije onda vrlo verovatno smatraju da je loša ekonomska situacija jedan od primarnih problema, te da treba delovati u tom pravcu. Prema Ustavu predsednik države u Srbiji nema nikakve ingerencije u ekonomskoj politici, ali usled brisanja ustavnih okvira tokom prethodnih pet godina Vučićevog stolovanja na ovoj funkciji, prosečan birač se vrlo verovatno ne vodi tom logikom.

U istraživanjima se pominjalo i ime Vladete Jankovića kao potencijalnog predsedničkog kandidata, ali je on rekao da su “teško ostvarivi uslovi pod kojima bi prihvatio kandidaturu”. Prema saznanjima Demonstata nije se još uvek odustalo ni od bivšeg potpresednika Narodne stranke, generala u penziji Zdravka Ponoša.

Zahvaljujući uspešnoj vojnoj karijeri i posebnom mesta koje vojska i dalje zauzima u tradicionalnom srpskom društvu, Ponoš verovatno može privući glasove i onih koji ne bi pružili podršku njegovoj partiji. Takođe se ne pominje ni u jednoj aferi, te vlastima ostaje samo da vrte staru priču o “topljenju tenkova”, u koju malo ko i dalje veruje. Njegova najveća slabost nije vezana za podršku javnosti, već za odsustvo podrške sopstvene partije i za sukob sa liderom NS-a Vukom Jeremićem.

Čini se da opozicija i dalje ispituje puls birača u nadi da će u datim okolnostima pronaći idealnog kanditata koji bi, što je još nažnije, prihvatio ulogu glavnog antagoniste na naslovnicama tabloida.

Opozicja, izuzev krajnje desnog bloka, već uveliko kasni sa proklamovanjem kandidata. Predsednički, beogradski i vanredni parlamentarni izbori biće održani 3. Aprila.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Zdravko Ponoš Dejan Šoškić Predsednički kandidat Panović istraživanje javnog mnjenja Opozicija Vladeta Janković Demostat Izbori 3. april 2022. predsednički izbori Boško Obradović
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Ekologija

19.septembar 2026. S.Ć.

Protest ekoloških organizacija: Neće moći, nećete kopati!

Na skupu Saveza ekoloških organizacija u Beogradu podignuta crvena linija odbrane životne sredine i zdravlja građana. Zahteva se moratorijum na sve ugovore koje je država zaključila u vezi sa istraživanjem i rudarenjem

Vanredni parlamentarni izbori

19.septembar 2026. S.Ć.

„Evropska Srbija“ predala potpise RIK-u, na izbore izlazi protiv vlasti

Dragan Đilas iz koalicije „Evropska Srbija“ rekao da su predali 10.250 proverenih i valjanih potpisa, i da na izbore ne izlaze kao protivnici studentske liste, već aktuelne vlasti

Kampanja za izbore

19.septembar 2026. S.Ć.

Studentska lista: Incidenti na Dušanovcu i u Zaječaru, ali i veselje na dočecima Čuvara Ustava

Studenti su proterani sa Dušanovačke pijace, dok su bicikliste na desetodnevnoj turi kroz Srbiju „Čuvari Ustava“, građani dočekivali sa radošću i aplauzima

Studenti pobedjuju nalepnice

Taktika

19.septembar 2026. N.R.

Flaster-štandovi: Naprednjaci kao senka studenata

Gde god Studentska lista postavi štandove širom Srbije, eto i naprednjaka. Nejasno je čemu to služi, sukoba nema

Glasačka kutija

Glasački listić

19.septembar 2026. N.R.

Ko ide na izbore, ko se nećka, ko se presabira

„Vreme“ donosi pregled svih listi koje su predate ili se uopšte pominju kao potencijalni igrači na izborima krajem oktobra

Komentar
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić i Ilija Srdanović

Komentar

TV duel Srdanović – Vučić: Studentska lista ne bi trebalo da ga odbije

Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure