img
Loader
Beograd, 33°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nova ploča

Pobuna običnog čoveka

15. decembar 2021, 22:45 Nenad Rizvanović
Copied

Nikola Čuturilo: Priče iz depoa (Lampshade Media, 2021)

Prošle su već godine i godine od kada je Nikola Čuturilo snimio svoj sad već predposlednji album Tu i sad. Te 2012. Nikola Čuturilo Čutura je napunio pedesetu, dok se novim albumom javlja skoro kao šezdesetogodišnjak. U 1970-ima, pa čak i 1980-im godinama, takva bi pauza praktično značila kraj karijere, a šezdestogodišnjak bi se i sa svojom muzikom i eventualnom pločom mogao “slikati”. Pravila igre u diskografskom biznisu u međuvremenu su se promijenila – granice starosti su izbrisane, a autor može napraviti i velike pauze ako je već imao neke ploče ili pjesme po kojima ga publika pamti. Keith Richards i Mick Jagger ionako ozbiljno grabe prema osamdesetoj, a poslednji autorski album A Bigger Bang Stonesi su snimili još 2005! Pa šta?! No svijet se u ovih desetak godina tako dramatično promijenio, da čak i “stari” autori (“psi”) moraju mijenjati repertoar (naučiti nove trikove), osim ako im karijere baš nisu muzealizirane.

Nikola-Cuturilo-Price-iz-depoa
…

Nije baš da Čuture u ovih deset godina nije bilo nigdje. Svirao je na ovogodišnjem beogradskom Beer festu, kao i nedavno na koncertu Riblje čorbe posvećenom Miši Aleksiću. Godine 2014. PGP RTS je objavio kompilaciju Neko kao ja, a još 2016. zanimljiv singl Cirkus dolazi koji danas vidimo kao svojevrsnu najavu za Priče iz depoa. Pomisao da se Čutura bavi muzikom rekreativno ili da je možda otvorio “penzioni fond” bila je, dakle, pogrešna. Čutura je i ranije pravio pauze od po sedam i devet godina između svojih ploča, što znači da nije pod svaku cijenu trčao za karijerom, ali ono što je u slučaju novog albuma mnogo važnije jest da je “novo novo vrijeme” dočekao s aktualnim sadržajem.

A kakav je to sadržaj?

Sadržaj je izravan i eksplicitan i može se svesti na ključni stih pjesme Ne/Odjebite. Stručno, kritičarski rečeno, ova pjesma će se knjižiti kao rijedak primjer uspjele i društvene i politički angažirane pjesme. Svjesno ili nesvjesno, Čutura je prepoznao da je pravi trenutak za ovako jednostavnu i direktnu poruku, a ta poruka je malko kompliciranija nego što se to može učiniti ako još niste čuli singl. Sasvim jednostavno, radi se o podršci ili ohrabrenju slušatelju, tzv. običnom čovjeku, da s grbače odbaci fikcionalan i nefikcionalan teret koji kinji li ga kinji. U paradistopijskom svijetu, u koji smo ugazili kao u mutni ocean kojekakvog kancerogenog otpada, izmeta ili najjednostavnije govana, tzv. obični slušatelj ponesen Čuturinom pjesmom može izabrati kojeg to govnostvora treba odjebati. Nije teško pretpostaviti na koje je to neprijatelje tzv. normalnog prijatnog života Čutura mislio, koji su se u posljednje vrijeme namnožili kao u nekoj biblijskoj priči, da li na prljave revizioniste, antivaksere, nacionalnoratne huškače i proizvođače mržnje, beskrupulozne političke plaćenike, hipsterozločince, mafijaše-koljače-ubice, plaćene obmanjivače i prodavače magle, mutne investitore prevarante, kojekakve medijske smorove, udave i luđake, poludjele nutricioniste, lažljive laike, političke i religijske fanatike, najobičnije lopove, svećenike i misionare nihilizma, širitelje kojekavih budalaština, ludosti i idiotluka… Svima njima Čutura jednostavno poručuje: Marš! ili Odjebite! i to nije samo krucijalni apel pojedinačnoj građanskoj svijesti već i idejna muzička kapisla koja je dala krila novim Čuturinim pjesmama i njegovoj novoj muzici. Baš zbog toga je novi album Čuturin tako poletan, pun muzičkog entuzijazma, mladenačke bistrine, lakoće i energije, baš zato se sve na ovoj ploči tako lijepi od zaraznih melodija, izvanrednih gitarističkih solaža i svježih fraza, baš zato sve frca od melodije, adrenalina i čistog roka. Kao nikad dosad Čutura i njegov bend nisu tako lako protutnjali kroz klišee roka, bluza, soula, džeza, sve je to kristalno čisti mejnstrim. Na jeziku nekadašnje rok kritike Čutura je čisti AOR, iliti Adult Oriented Rock – ili kako je to Dražen Vrdoljak svojevremeno lucidno preveo “rok za ugodno starenje”, samo što je Čutura sve to “preoznačio” i ispremiješao. Nije riječ o imaginarnoj obrani tradicionalnih rok vrijednosti. Ne! Čutura je potpirio stari plam i oslobodio prastari duh pobune iz imaginarnog rok vremeplova shvaćajući da nije pobuna samo pank, da talentirani i izvježbani muzičari ne moraju beskonačno presviravati džez i soul, fank dionice, prekrajati ih i ukrštati s nabrijanim hard rok šablonama ili pretakati u kilometarske jam sessione. Pobunjenička muzika ne mora biti mutna, depresivna, nihilistička, repetitivna. Zašto bunt i otpor i egzistencijalna nesreća (jedna važna pjesma na albumu bavi se beskućnicima) ne bi bili upakirani u poletne, ugodne, inteligentne i inovativne rok/soul džez vinjete, vješto odsvirane i fantastično aranžirane?

Priče iz depoa zato se slušaju kao otvorena knjiga. Prvo i najvažnije, ova ploča je plemenit izdanak jugoslavenskog roka nastala križanjem mladica koje izviru iz različitih opusa – Štulićevog, Divljanovog, Dade Topića i Timea, EKV-a, Yu Grupe, Leba i soli, Galije i mnogih drugih. I sam Čutura bio je sudionik u toj slavnoj jugoslavenskoj rok povijesti i naravno da o svemu tome može nešto reći i iz prve ruke jer je svirao u Siluetama, Električnom orgazmu i na četiri važna albuma Riblje čorbe (Istina, Osmi nervni slom, Ujed za dušu i Priča o ljubavi obično ugnjavi) gdje nije bio samo puki muzički statist već, slično Bajagi, i koautor neki klasičnih hitova (primjerice Neću da te volim i Svirao je Dejvid Bouvi). I na svojim prvim predratnim samostalnim albuma Čutura je za suradnike birao perjanice jugoslavenskog roka: Bodana Arsovskog, Dragoljuba Đuričića, Sašu Loknera, Dejana Cukića, Lazu Ristovskog, Zvonka Đukića, Sašu Habića i druge. Čutura je, uostalom, kao četrnaestogodišnjak 1976. osnovao prvi bend zajedno s budućim članovima Lakih pingvina! Četrdeset i pet godina staža u jugoslavenskom roku opasan je autorski ulog i, kako vidimo, potencijalni izvor opasnih društvenih i političkih poruka.

Nikola Čuturilo pripadao je onom tipu rok muzičara kojem je muzika važnija od imidža, a imidž važniji od, recimo, politike. Publika je zavoljela Nikolu zato što se nije lažno predstavljao i zato što je bio simpatičan momak iz komšiluka koji vazda vuče ploče, gitare i pojačala i kojem su detaljčići iz karijere Petera Greena ili Johna Mayalla bili neusporedivo važniji od nekog tamo prvog ili trećeg ustanka. Takvih je u jugoslavenskim gradovima na stotine i hiljade, a Čutura se izdvojio naprosto jer je bio talentiran. Kasnije smo ipak saznali da Čutura u mladosti nije bio baš tako naivan i da se s Borom Đorđevićem i Ribljom čorbom razišao baš zbog politike i nacionalizma.

Dosada smo Čuturu mogli vidjeti kao Džibonijevog subrata. Mogli bismo doduše raspravljati tko je čiji rođak. Čutura je na Beogradskom proleću 1991. izveo dojmljivu obradu Runjićeve Molitve za Magdalenu, koju je Oliver, da se ne zaboravi, prvi put izveo 1978. baš na MESAM-u, i za svoju izvedbu bio primjereno nagrađen. Džibo je usvojio koncept koji je Čutura postavio na svojim ranim pločama i primjereno razvio pa su na Džibinim najboljim pločama svirali Manu Katche i Tony Levin. Džibo je, doduše, još uvijek staromodan tip koji gleda svoja muzička posla i ne petlja se mnogo u politiku, dok je Čutura na novom albumu prekoračio tu granicu jednom zauvijek. Srbija, doduše, nije isto što i Hrvatska, ali poruka je ipak ista: zbogom žohari!

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Ekspo

28.jul 2026. Sonja Ćirić

Planirano je da Železnička stanica postane Istorijski muzej idućeg maja

Dok se čekaju rezultati tendera za izbor izvođača za izmenu i dopunu projekta za rekonstrukciju, adaptaciju i sanaciju nekadašnje Glavne železničke stanice u Beogradu, najavljeno je da će se Istorijski muzej Srbije useliti u njenu zgradu već 15. maja

Analiza

27.jul 2026. Sonja Ćirić

Slučaj „Atelje 212“: Zašto je smenjena Gordana Goncić

Skupština grada Beograda je, sve po zakonu, imenovala Ljubišu Ristića za v.d. direktora „Ateljea 212“. Zašto je, međutim, smenjena Gordana Goncić

Baština

26.jul 2026. S. Ć.

Narodni muzej Zrenjanin: Ne zaboravimo na centar tekstilne industrije

Kako bi sačuvao tragove nekadašnjeg centra tekstilne industrije, Narodni muzej Zrenjanin preduzeo akciju prikupljanja uspomena na velike fabrike kojih više nema

Kadrovi

26.jul 2026. S. Ć.

Lazar Jovanov nasledio Ljubišu Ristića u KPGT-u

Umesto Ljubiše Ristića koji je postavljen u „Atelje 212“, v.d. direktora Pozorišta KPGT je Lazar Jovanov, glumac i reditelj poznat po ulogama u ovom kolektivu

Festival

25.jul 2026. S. Ć.

Kad iz betona progovore drvo, bubice, crvi, i ostala oteta priroda

Dvodnevni Festival eko književnosti u Beogradu predstavlja knjige koje istražuju posledice devastacije sveta oko nas, pokušavajući da ga spasu

Komentar
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleklsandar Vučić sa uzdignutom pesnicom ispred transparenta

Komentar

I naš predsednik je sirotinja

Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu

Nemanja Rujević
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1855
Poslednje izdanje

Srbija pred raspletom

Kako se kuje Studentska lista Pretplati se
Intervju: Miroslav Aleksić

Nijedan glas ne sme da se baci

Odmazda vlasti: Primer iz života

Pojedinac protiv režimskog sadizma

Rat na Bliskom istoku

Ormuz kao atomska bomba

DUH VREMENA: Devet decenija od ubistva Federika Garsije Lorke, pesnika bez groba (2)

Prolaze crni konji i jezivi ljudi dubokim putevima gitare

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure