Duško Gojković i Big band Sarajevo sa gostima, Sarajevo, 3. mart 2001.
TEŽIŠTE NA BALKANSKIM MOTIVIMA: Dušan Gojković
Na veliko zadovoljstvo nekoliko stotina sarajevskih ljubitelja džeza, u okviru programa Sarajevska zima 2001. održan je koncert proslavljenog jugoslovenskog internacionalca Duška Gojkovića u pratnji Big banda Sarajevo – pojačanog za ovu priliku muzičarima iz Zagreba, Skoplja, Ljubljane, Novog Sada i Beograda.
Opstavši kao usamljeno svetlo nade i ljubavi u mraku opkoljenog Sarajeva, u orkestru su danas uglavnom mladi svirači na čijim se licima prepoznaje uzbuđenje kolektivnog umetničkog odrastanja u susretu sa starim džez vukovima. U swing numerama prvog dela koncerta predstavili su se svi stalni članovi orkestra, među kojima je najviše „odskakao“ tenor saksofonista Darko Poljak. Zanimljivija su bila dva originalna (Alimanović) aranžmana narodnih tema – albanske narodne pesme Majskicvet i romske himne Ðelem, đelem.
Uz iscrpne najave uglednog sarajevskog džez novinara Ognjena Tvrtkovića, koje su predstavljale svojevrsni whoiswho vodič kroz istoriju balkanskog džeza, publika je stekla uvid u zvezdanu biografiju Duška Gojkovića, da bi trubač na scenu izašao na šarmantni usklik „… a nadasve veliki Bosanac…“ i zauzeo prepoznatljiv „napadački“ stav prema mikrofonu. Ne skidajući osmeh sa lica, Gojković je motivisao Big band da pruži više od svojih mogućnosti, što je ogledalo njegovog pedagoškog iskustva i respekta koji uživa među džez sledbenicima.
Ruke mu, zanimljivo je, u tome uopšte nisu bile potrebne – posle nekoliko majstorski odrađenih proba prethodnih dana, bend je razumeo osnovni koncept Duškovog muzičkog izraza i prihvatio njegovo disanje kao svoje. Težište repertoara bilo je na balkanskom folkloru, što je i inače Duškov zaštitni znak, a poslednjih godina trubač živi drugu mladost na tragu pojačanog interesovanja sveta za ovu muziku (treba primetiti da je Duško još šezdesetih godina pisao na balkanske teme!). Alimanović je oslobađao gosta brige o „krajevima numera“ i raspodeli odgovora sekcija na zov soliste, ali, što je još važnije, imao je priliku da parira starijem kolegi izuzetnim pijanizmom koji je (iz jasnih razloga) u prvom delu koncerta ostao prikriven. Posebnu pomoć Gojković je imao u ljubljanskom bubnjaru Ratku Divjaku, koji je stasao u sjajnog svirača – potekao iz rok miljea i sa dugogodišnjim iskustvom Big band ritmičara, sada još i eksperimentiše u uobličavanju tribalne perkusivne atmosfere na način na koji to u svetskim okvirima radi Elvin Jones.
Originalne kompozicije/aranžmani Doboj, BalkanMoon i KadjapođohnaBembašu ostvaruju neposrednu komunikaciju sa biserima Miles/Evans nasleđa, a danas razmišljanja njihovog vernog naslednika kompozitorke Marie Schneider. Truba nosi temu i usamljeno jeca u produženom solističkom vremenu, na postupni dinamički uzlet orkestra do popunjavanja svih harmonskih džepova.
Retki standardi, poput HowInsensitive ili još više NightInTunesia, prilika su za uspostavljanje adekvatnog povezivanja sa worldbeat izletima Gojkovićevih inspiratora: od Severne do Južne Amerike, preko Afrike u Evropu, pa nazad, ovaj program vodi nas na jedinstven put oko sveta emocijom vanvremenskog džeza.
U saksofonskoj sekciji pojačani dvojicom Zagrepčana (Andrej Heningman, alt sax i Josip Ereš, bariton sax), a u trombonskoj sa trombonistima iz Srbije (Igor Ilić iz Beograda i Aca Marinković Delfin iz Novog sada i Beograda), Big band Sarajevo su te noći podsetili na davna druženja RTV centara u Radencima i godišnje gala koncerte u glavnim gradovima nekadašnje SFRJ, kada je razmena iskustava lekovito doprinosila razvoju džeza sa Balkana. Dobro bi bilo da ovaj susret bude samo početak obnavljanja pokidanih džez veza. Na opštu korist.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Tatjana Soldat direktorka Kulturnog centra u Pekingu je jedna od stvaralaca "čeličnog prijateljstva" Kine i Srbije, navodi Kineska medijska grupa. Poslednje vesti o aktivnosti Srpskog centra su iz oktobra prošle godine
„Mestopriča“ je izložba kojom Mirjana Boba Stojadinović označava 25 godina rada. Njena tema je prostor, načini na koje prostor omogućuje kreativne, društvene i političke frekvencije svakodnevice
Zadužbina Milana Mladenovića sprema tužbu protiv vlasnika TV Pink jer neovlašćeno „obrađuje“ pesme kultne Ekatarine Velike. Kažu, hteo je da kupi prava, ali njima ne pada na pamet da to dopuste
Zgrada Narodnog pozorišta u Subotici, čija rekontrukcija je trajala dve decenije, poredila se sa „Skadrom na Bojani”. Završena je nakon sedamnaest godina, a plaćena je pola milijarde dinara više nego što je predviđeno
Izložba radova koje su naši umetnici prošlog veka naslikali zbog Pariza i o Parizu, istovremeno govoreći i o njihovim danima provedenim u gradu za koji Cuca Sokić kaže da mu je „svaka fleka, nekako na svom mestu“
Premijer Vučević najavio je ni manje ni više „kvantni skok“ u kulturi. Šta bi to trebalo da znači i da li je Nikola Selaković solidni garant srpske kulture
Ovih dana na društvenim mrežama u toku je rat polova. Ništa novo, reći će neko. Ovog puta, međutim, stvar je malo neobičnija nego inače. Jedni protiv drugih ne bore se muškarci i žene, nego – muškarci i medvedi
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!