img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Grčka

Novac za suverenitet

03. april 2001, 21:14 Sonja Seizova
Copied

„Ako daju Miloševića za 50 miliona dolara Amerikancima, šta treba da traži Grčka za svojih 15 miliona dolara pomoći?“ Jedan od prvih nezvaničnih komentara radio-analitičara, u nedelju u podne sažeo je utisak javnog mnjenja i medija.

Zauzeti tokom vikenda kongresom najveće opozicione Nove demokratije i svečanom proslavom 20 godina od ulaska Grčke u EEZ, i zvaničnici i mediji bili su donekle zatečeni razvojem događaja u Beogradu. Jedan od ministara u nedelju u podne poverovao je da je reč o prvoaprilskoj šali, koju nije hteo ni da komentariše. Mediji su o hapšenju uglavnom izveštavali kratko, u kontekstu „američkog ultimatuma“, ali bez političke linije, što domaće kolege objašnjavaju „tankim vikend-smenama“ u redakcijama i potrebom da se prvo „utvrdi stav“ vlade.

Samo je Komunistička partija Grčke osudila hapšenje Miloševića kao „koordinirani teroristički čin imperijalista NATO-a i SAD-a, uz saglasnost evropskih vlada i saradnju jugoslovenske i srpske vlade“, i tražila njegovo oslobađanje.

Ako nezvanični komentari donekle odražavaju kompleksan i emotivan odnos koji grčka publika, ali i političari, imaju prema ulozi Miloševićeve Srbije u jugoslovenskim ratovima i novom svetskom poretku, zvanična Atina je pri formulisanju stava imala u vidu održavanje drugih balansa: da ne odstupi mnogo od linije partnera u EU-u i NATO-u, i da zadrži (zvaničnu) ekvidistancu prema federalnoj i republičkoj vlasti.

Liniju je u subotu uveče, posle operacije koju je deo medija nazvao „fijaskom“, dao premijer Kostas Simitis rekavši da vlada SRJ u skladu sa interesima države treba da donese odluku o sudbini Miloševića. Samo savezna vlada „zna šta je u skladu sa pravnim pravilima jugoslovenske države i ona može da proceni šta može doprineti učvršćivanju demokratije. Vlada Jugoslavije može zacrtati kurs koji može voditi bližoj saradnji sa drugim zemljama članicama UN-a. Dopustimo joj da uradi ono što smatra nužnim sa svoju zemlju“, rekao je premijer.

Saglasan da se radi o unutrašnjem pitanju, šef diplomatije Jorgos Papandreu izrazio je i zadovoljstvo zbog saradnje Beograda sa međunarodnom zajednicom. Njegov predstavnik za štampu Panos Beglitis objasnio je da stvar treba gledati u svetlu „međunarodnih događaja i unutrašnjih procedura“, ali „niko ne može da interveniše u unutrašnja pitanja jedne suverene i nezavisne zemlje“. Beglitis nije popustio pod pritiscima grčkih kolega koji su pitali zašto linija Atine odstupa od linije „velikih“, i šta je sa Hagom. On je rekao da ima mnogo važnijih pitanja od izražavanja zadovoljstva ili nezadovoljstva i da, pored obaveza prema Tribunalu, Beograd ima i obaveze koje proističu iz ustava i pravnog sistema zemlje. Izražavajući nadu da hapšenje neće biti povod za unutrašnje sukobe i nerede, i da će Jugoslavija nastaviti putem političke normalizacije i demokratizacije započete u oktobru, Beglitis je indirektno komentarisao unutrašnjopolitički sukob u Beogradu o kojem su izveštavali mediji.

Držeći se svog resora, ministar odbrane Akis Cohatzopulos je u subotu, posle razgovora s albanskim kolegom Ismailjom Lešijem, ocenio da ta unutrašnja stvar Jugoslavije „ne može uticati na stanje bezbednosti u širem regionu“. Donekle se korigovao posle radnog ručka sa kolegom i, zadirući u „unutrašnju stvar“, rekao da se u Beogradu radi o „borbi za vlast između različitih centara moći“, i da će biti neophodna „faza tranzicije… za prelazak sa jednog političkog sistema na drugi“. „Oni koji su gurali stvari u Jugoslaviji, i koji su na silu isterali pravna rešenja imajući u vidu moguće ekonomske kompenzacije učinili su veliku grešku“, rekao je Cohatzopulos, uz nadu „da to može biti prevaziđeno“.

To je i najdirektnija zvanična izjava o onome što je visoki diplomatski izvor u razgovoru za „Vreme“ nazvao „velikom brukom zemlje sa ograničenim suverenitetom“.

„Naš zvaničan stav pruža neku podršku Beogradu, da se ne izbruka baš sasvim. Za 50 miliona dolara gubi svaki pregovarački argument sa bilo kim! Postaje zemlja sa ograničenim suverenitetom. To je istovremeno i jasna poruka Albancima“, ocenio je izvor, indirektno otkrivši očekivanja koja bi Atina mogla da ima od Beograda u pogledu onoga što je u ovom trenutku zanima mnogo više od hapšenja Miloševića – u pogledu albanskog pitanja na Balkanu i krize u Makedoniji.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Misteriozna smrt

21.maj 2025. I.M.

Ubijen bivši ukrajinski zvaničnik Andrij Portnov u predgrađu Madrida

Andrij Portnov, bivši zamenik šefa administracije i savetnik bivšeg predsednika Ukrajine Viktora Janukoviča, ubijen je u blizini Madrida

Sankcije Rusiji

21.maj 2025. Frank Hofman/DW

Zaoštravanje sankcija EU protiv Rusije: Pogođena i firma iz Srbije

Najnoviji paket sankcija Evropske unije protiv Rusije cilja pre svega na rusku flotu tankera „iz senke“. Na spisku su i mnogobrojne pojedinačne kompanije, među njima i jedna iz Srbije

SAD

20.maj 2025. I.M.

Vašington post: Ukrajincima po 1.000 dolara za dobrovoljni odlazak iz SAD

Gotovo 200.000 ukrajinskih državljana koji trenutno borave u Sjedinjenim Američkim Državama mogli bi se suočiti s deportacijom

Izraelsko palestinski rat

20.maj 2025. Tanja Kremer (DW)

„Noći su najgore“: Gaza u paklu opsade, ljudi gladuju, izbegavaju bombe i gube nadu

Dok izraelske snage nastavljaju ofanzivu u Gazi, stanovnici govore o svakodnevnoj borbi za život, strahu da se neće probuditi i očaju koji dolazi s glađu, razaranjem i traumom višestrukog raseljavanja. UN upozoravaju da je humanitarna pomoć i dalje nedovoljna, a međunarodni pritisak na Izrael raste

Nemački desničari

20.maj 2025. Kristof Haselbah (DW)

Srodne duše naprednjaka: Bauk desnice kruži Evropom

Nijedna parlamentarna stranka u Nemačkoj ne želi bilo kakvu saradnju s desničarskom Alternativom za Nemačku. U nekim drugim zemljama Evropske unije desničarske stranke uopšte nisu tako izolovane

Komentar

Komentar

Pravosudna bilmezijada: Pustite odmah Mariju Vasić

Držati profesorku sociologije Mariju Vasić u zatvoru pod optužbom za terorizam je anticvilizajski zločin. Ili groteska, kako god hoćete. Zašto se protiv toga ne pobune sudije, tužioci, policajci, bezbednjaci

Andrej Ivanji
Centralni skup u okviru Svenarodnog sabora

Komentar

Vučić nema više šta da ponudi, nema kome i nema kako

U govoru besmislenom s gledišta logike i celine, Vučić je svojim glasačima ponudio sve što oni žele da čuju. Ali, sve u protivrečnostima. Duh pobune se pak ne može više vratiti u bocu jer je boca slomljena

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Ne smemo gledati i ćutati

Republika Srbija je u opasnosti. Ako ostanemo nemi na montirani proces protiv političkih zatvorenika u Novom Sadu i kraljevački slučaj gde su žrtve proglašene za nasilnike, uskoro ćemo svi štrajkovati glađu i žeđu za mrvicu pravde

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1793
Poslednje izdanje

Vanredna sednica Visokog saveta tužilaštva

Tužioci bez zaštite od Vučićevih pritisaka Pretplati se
Lokalni izbori u Zaječaru i Kosjeriću

Studenti i ostali u kampanji

Građevinske tempirane bombe

Život pod nadstrešnicom

Istraživanje: Autizam u Srbiji

Novca ima za delfinarijum, ali ne i za lične pratioce

Prvi Amerikanac na tronu Svetog Petra

Svojim putem, uz Franjine putokaze

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure