img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nova Papina turneja

Pred „vratima pravoslavlja“

30. maj 2001, 21:51 Boris Varga
Copied

Analitičari dolazak pape smatraju konačnim otvaranjem Ukrajine prema Evropi, a Rusija tvrdi da je to unošenje razdora u ionako podeljenu pravoslavnu crkvu

NEUMORNI JOVAN PAVLE DRUGI: Papa prilikom nedavne posete Siriji sa muftijom Ahmedom Keftarom

Javno mnjenje u Ukrajini posetu Ivana Pavla II Kijevu smatra pozitivnim, pomalo rizičnim i pre svega milenijumskim događajem. Činjenica je da će se papina poseta Kijevu poklopiti sa stvaranjem nove ukrajinske vlade za koju je, zbog krize u zemlji, prema mišljenju analitičara, neizvesno da li će imati doskorašnjeg ugleda u „evropskoj porodici“.

Papa Ivan Pavle II je najavio svoju posetu Ukrajini za kraj juna ove godine. Prema nezvaničnim informacijama, papa u Kijev dolazi kao državnik Vatikana, a svečana ceremonija Božestvene liturgije Ivana Pavla II biće održana u gradu Lavovu (Zapadna Ukrajina). Politički analitičari dolazak pape smatraju konačnim otvaranjem Ukrajine prema Evropi, Rusija pak tvrdi da je to unošenje razdora u ionako podeljenu pravoslavnu crkvu i jačanje, duž katoličko-pravoslavnih granica, grko-katoličke crkve.

UKRAJINA I RELIGIJA: Država Kijevska Rus, koja se sa centrom u Kijevu posle X veka razvila u pravu imperiju, istorijski je poznata kao istočna granica hrišćanske Evrope. Posle podele crkve, 1054. g. Kijev dobija simboličan naziv „vrata pravoslavlja“, s time što centar kasnije prelazi u Moskvu. Istorijske granice uticaja pravoslavne i katoličke crkve menjale su se srazmerno političkim deobama, upravo u delu istočne Evrope gde se danas nalazi Ukrajina. Savremeni pojam Istočne, odnosno Zapadne Evrope često se povezuje i sa verskom podelom katoličanstava i pravoslavlja, posebno posle imenovanja pape koji potiče iz Istočne Evrope (Poljska), pada Berlinskog zida i ulaska Poljske u NATO.

Savremena pravoslavna Ukrajina podeljena je u tri osnovne crkve: ukrajinsku pravoslavnu, autokefalnu ukrajinsku i pravoslavnu crkvu moskovske patrijaršije. Istorijska podela Ukrajine na istočnu, pravoslavnu, koja se formirala pod uticajem Rusije, i zapadnu gde je jači uticaj katoličkih imperija – Poljske i Austrougarske, u XVI veku stvara novu simbiozu tih dveju vera, takozvanu grko-katoličku crkvu, koja je po svom grčko-vizantijskom obredu pravoslavna, ali kao vrhovnog poglavara priznaje papu. Svojevrstan četiristogodišnji „verski kompromis“ takozvane Brestovske ili Florentinske unije nastao je 1596, kada je Vizantija zbog pritisaka Turske pristala na otvorenu saradnju sa katoličkom crkvom. Kroz istoriju jedni su je nazivali crkvom pomirenja, drugi katoličanstvom i širenjem prestola Vatikana do „vrata Kijeva“. Poznato je da u Ukrajini između konfesija vlada određena distanca, kako zbog različitosti u izboru strateško-političkih spoljnjih partnera, tako i zbog konfesionalne podeljenosti unutar zemlje.

MISIJA: Još uvek je teško odgovoriti na pitanje da li papina poseta Ukrajini predstavlja određenu misiju katoličke crkve ili je u pitanju uobičajena državna poseta Vatikana i obilazak katoličkih (grko-katoličkih) vernika. Kako je nedavno izvestio radio BBC na ukrajinskom jeziku, Vatikan ima nameru da beatifikuje tj. proglasi svecima nekoliko predstavnika grko-katoličke crkve, koji su izgubili život za vreme sovjetske komunističke represije. Prema mišljenu rusinskih predstavnika grko-katoličke crkve, jedan od svetaca mučenika najverovatnije će biti i dr Gavrijil Kosteljnik (inače rodom iz Vojvodine, iz Ruskog Krstura), koji je u Lavovu 1946. g. zvanično ugasio postojanje grko-katoličke crkve i time bio „podržan“ i „pohvaljen“ od strane druga Staljina. Kosteljnika je 1948. godine, ispred lavovske crkve Preobraženija ubio agent NKVD (KGB). Prema novim podacima, grko-katolički sveštenik Gavrijil Kosteljnik je bio ucenjen za gašenje Brestovske unije od strane komunističkih vlasti činjenicom da su mu sinovi bili u sovjetskom zarobljeništvu. Drugi izvori tvrde da je Kosteljnik svesno prekinuo postojanje grko-katoličke crkve, da bi „svojom žrtvom spasao čistke unijatsko sveštenstvo“. Do današnjeg dana, Vatikan je osuđivao potez dr Kosteljnika, ali je istovremeno odbijao da komentariše bilo šta u vezi sa tragičnim paradoksom njegove sudbine.

REAKCIJE: Rusko ministarstvo inostranih poslova je ovih dana izrazilo bojazan zbog negativnih posledica koje mogu nastati za vreme i posle boravka pape. Ruska Duma je čak uputila pismo Rimu u kome se izražava zabrinutost „zbog ekspanzije katolicizma na teritoriji Rusije“. Svoj protest povodom dolaska pape Ivana Pavla II izrazio je i moskovski patrijarh Aleksej II, koji je u intervijuu za radio Eho Moskve rekao da „u Ukrajini ne postoji ravnopravnost u veroispovesti i da se dolaskom katoličkog pontifika te razlike sve više produbljuju“. Patrijarh Aleksej II je zatražio od Vatikana da interveniše na nasilno preuzimanje ukrajinskih pravoslavnih hramova od strane grko-katolika, pogotovo u Zapadnoj Ukrajini tj. Lavovu. Taj proces je počeo početkom devedesetih godina, sa rehabilitacijom hrišćanstva na prostorima bivšeg SSSR-a, a postoje i upozoravajuća mišljenja analitičara da bi takvi međuverski odnosi mogli izazvati čak i sukobe u ukrajinskim provincijama koji bi se lako mogli preneti i u urbanu sredinu, kao što je bilo u slučajevima multiverske Bosne ili aktuelnih pravoslavnih nesporazuma oko Mitropolije crnogorsko-primorske, kada je moskovski patrijarh Aleksej II, pred parlamentarne izbore pozivao vernike na jedinstvo i nedeljivost pravoslavlja.

Iz nezvaničnih izvora u Ukrajini saznaje se da je poseta pape Ivana Pavla II bila planirana još u prvoj polovini devedesetih, ali je „situacija bila nepovoljna po pitanju unutrašnje bezbednosti i mira u zemlji“. Pored uočljive konfesionalne podele, Ukrajinu je poslednju godinu dana zadesila i politička kriza. Kriza je nastala u avgustu i eskalirala krajem prošle godine, posle još nerasvetljenog slučaja misterioznog nestanka novinara Georgija Gongadze, za koga je, tvrdi ukrajinska opozicija, odgovorno najuže državno rukovodstvo, pa čak i sam predsednik Ukrajine Leonid Kučma. S obzirom na to da je nedavno smenjen premjer Ukrajine Viktor Juščenko, koji je u zemlji i u svetu imao imidž reformiste i proevropskog političara, poseta katoličkog poglavara će se, prema mišljenju nekih ukrajinskih političkih analitičara, poklopiti sa stvaranjem nove (privremene do izbora 2002) vlade, koja više neće imati toliko ugleda pred međunarodnom zajedicom. Britanski listovi („Tajms“ i „Gardijan“) negativno su ocenili promene u ukrajinskoj vladi, nazivajući ih „vraćanjem Kijeva u moskovsku orbitu“. Listovi konstatuju da je Istočna Evropa odlaskom premijera Juščenka ušla u „pojas nestabilnosti koji se proteže od Makedonije do Rusije“, naglašavajući da su Zapadu od strateškog značaja stabilnost Ukrajine i njena saradnja sa Evropskom zajednicom.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Rat u Ukrajini

14.decembar 2025. S. Ć.

Zelenski: Naš kompromis je da odustanemo od priključenja NATO-u

Ukrajina je odustala od želje da se priključi NATO u zamenu za bezbednosne garancije Zapada. "I to je već kompromis sa naše strane“, rekao je Volodimir Zelenski uoči razgovora sa američkim izaslanicima koji se održavaju u Berlinu

Prema istraživanju fondacije Scelles i najnovijim podacima Ujedinjenih nacija, u svetu postoji između 40 i 52 miliona osoba zaposlenih u sekualnoj industriji.

Trgovima ljudima

14.decembar 2025. Dragan Radovančević

Mapa bola i siromaštva: Globalna prostitucija obrće 150 milijadri dolara godišnje

Američka Filmska akademija je, svesno ili ne, nagradivši sa pet Oskara film „Anora“ otvorila diskusiju: šta znamo o prostituciji u svetu? Odakle i zašto dolazi oko 50 miliona, često maloletnih žena i dece prinuđenih na seksualnu eksploataciju? Kako taj problem može da se reši?

U pucnjavi na plaži Bondi u Sidneju ubijeno je deset ljudi.

Australija

14.decembar 2025. B. B.

Najmanje 12 ljudi ubijeno na sidnejskoj plaži

U pucnjavi na plaži Bondi u Sidneju ubijeno je najmanje 12 ljudi

U grozničavoj potrazi za napadačem koji je ubio dvoje studenata, a devetoro njih ranio učestvuje više od 400 pripadnika snaga reda.

SAD

14.decembar 2025. B. B.

U pucnjavi na američkom univerzitetu dvoje ubijenih

U grozničavoj potrazi za napadačem koji je ubio dvoje studenata, a devetoro njih ranio učestvuje više od 400 pripadnika snaga reda

Trampova bezbednosna strategija

13.decembar 2025. Astrid Benelken / DW

Rasturanje Evrope: Da li postoji američki tajni plan?

SAD navodno planiraju da „izdvoje“ iz EU - Italiju, Austriju, Poljsku i Mađarsku. Da li je to tačno i koliko je to realno? I zašto su baš ove četiri zemlje meta navodnog američkog plana?

Komentar
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Prometej iz Ćacilenda

Preuzimanjem „na sebe“ odgovornost za aferu Generalštab i obećavanjem amnestije Selakoviću i drugim potencijalnim osumnjičenim licima, Vučić hoće da se osigura da mu saradnici ne postanu svedoci-saradnici. Zato je spreman da razori sudsku granu vlasti

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure